U kolovozu 2026. Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je da su Hrvati prošle godine putem kartica potrošili rekordnih 46,85 milijardi eura, te da je broj transakcija porastao za 8,1 posto u odnosu na godinu ranije, a sama vrijednost transakcija veća je za 13,3 posto. Ono što je zanimljivo, ali ujedno i alarmantno je da se u internetskoj potrošnji karticama najveći iznos odnosi na klađenje i igre na sreću, gdje je „peglano“ čak 604,4 milijuna eura. Ako vam se taj iznos čini puno, pričekajte, jer on čini otprilike tek četvrtinu novca koje Hrvati uplaćuju u kockanju. Naime, procjene su da je u prošloj godini na klađenje i igre na sreću uplaćeno u gotovini još između 1,6 i 1,9 milijardi eura, čime se iznos kockanja penje između 2,2 i 2,5 milijardi eura!
Tri glavna motiva
Starije osobe u velikoj mjeri sudjeluju u igrama na sreću, a globalna i domaća istraživanja pokazuju da više od jedne trećine osoba starijih od 65 godina redovito prakticira neki oblik kockanja. No, dok mlađe generacije češće biraju sportske kladionice i online kazina, starija populacija preferira tradicionalnije oblike igara na sreću i uglavnom plaćaju u gotovini. Najpopularnija igra na sreću kod starijih je lutrija i loto, a razlog je niska cijena uplate, a onda i dugogodišnja tradicija.
Globalna istraživanja pokazuju da postoje tri glavna motiva za igru, a to su socijalizacija i bijeg od samoće, zbog čega starije osobe odlaze na uplatna mjesta kako bi imali priliku razgovarati s vršnjacima. Zatim je tu i zabavni element i „kraćenje“ vremena zbog viška slobodnog vremena. I treće, financijski motivi, jer zbog skromnih mirovina, mnogi u igrama na sreću vide priliku za poboljšanje kućnog budžeta ili financijsku pomoć djeci i unucima, koja je u velikoj većini slučajeva nerealna, jer samo rijetki dobiju ozbiljnije svote novca.
U Hrvatskoj istraživanja pokazuju kako je 33 posto građana igralo igre na sreću u posljednjih godinu dana, dok je oko 21 posto njih aktivno igralo u posljednjih mjesec dana. Igranje igara na sreću u Hrvatskoj statistički je najviše zastupljeno u dobi od 35 do 44 godine. A kod populacije starije od 65 godina, opća stopa igranja blago opada u korist specifičnih igara – čak preko 75 posto starijih osoba koje igraju biraju isključivo “igre niskog ovisničkog potencijala”, a koje smo već naveli (loto, Eurojackpot, klasične srećke).
Stariji imaju bolju kontrolu
No, zato prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, oko 1,7% odraslih Hrvata (oko 47.000 do 50.000 ljudi) ima ozbiljan problem s kockanjem. Unutar tog postotka, udio starijih od 65 godina je, srećom relativno nizak, jer stariji čine manje od pet posto ukupnog broja ovisnika. Starije osobe u Hrvatskoj, dakle, puno bolje znaju sami sebe iskontrolirati i reći dosta, i ne uvući se u ovisnost, za razliku od adolescenata i mlađih odraslih osoba koji su populacija s najvećom ovisnošću.
Iako starije osobe rjeđe razvijaju teške oblike ovisnosti u usporedbi s mlađim muškarcima, i oni su ranjiva skupina. Gubitak novca za njih ima često i teže posljedice jer nemaju mogućnost ponovne zarade, a problematično kockanje kod starijih često je povezano s pojačanim stresom, izolacijom te narušenim fizičkim i mentalnim zdravljem.
Ovisnost o kocki varira od zemlje do zemlje, ali i od regije do regije, pa su stope ovisnosti opće i starije populacije u Europi znatno niže nego u Sjevernoj Americi, gdje se legalizacijom online klađenja uvelike povećala i ovisnost populacije. No, treba imati na umu i da naše brojke također ne moraju biti točne, odnosno da naši brojni ovisnici o kocki nisu ni registrirani, a u nekim zemljama se bolje evidentiraju.
Registar isključenih igrača
Zanimljivo je kako je u ljeto 2025. Hrvatska donijela Registar isključenih igrača koji se vodi pri HZJZ-u radi zaštite osoba koje su u riziku od razvoja problematičnog ili patološkog kockanja te osoba kojima je dijagnosticirana ovisnost o kockanju. U njega se od tad prijavilo više od 11.200 građana, koji su zatražili isključenje iz sudjelovanja u igrama na sreću. U registar se može upisati svaka osoba koja ispuni zahtjev koji se može poslati putem sustava e-Građani ili uz pomoć ovlaštenih institucija i gospodarskih subjekata, među kojima su priređivači igara na sreću, Hrvatski zavod za socijalni rad te zdravstvene ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja i liječenjem ovisnosti.
U pravilu je potrebna pisana suglasnost osobe koja traži isključenje, osim kada je ono određeno kao zaštitna mjera ili posebna obveza u sudskom postupku. Isključenje se može zatražiti na tri ili šest mjeseci, godinu dana, tri godine, pet godina ili trajno. Tromjesečno isključenje nije moguće opozvati, dok se zahtjev za prijevremeni opoziv može podnijeti tek nakon proteka najmanje tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.
A po isteku razdoblja na koje je određeno, isključenje prestaje automatski, a korisnik o tome dobiva obavijest putem sustava e-Građani ili elektroničke pošte. Pritom su svi licencirani priređivači igara na sreću obvezni provjeriti da li se osoba nalazi u registru i zabraniti joj igranje, te su im u suprotnom predviđene kazne.
Igor Knežević
