Prepucavanja između stranaka s različitog političkog spektra, HDZ i Možemo, rezultirat će na kraju rastom mirovina za oko 201.000 branitelja i djelatnih vojnih osoba (DVO) i članova njihovih obitelji s prvim danom 2027. godine. Prvo je stranka Možemo još u veljači 2026. izašla u javnost s prijedlogom za izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja Djelatnih vojnih osoba. Možemo je tada zatražio ispravljanje nepravde prema braniteljima koji su nakon rata nastavili raditi i otišli u redovnu mirovinu bez prava na dodatak od 27 %, što je obuhvaćalo oko 68.000 branitelja, kazavši da bi se mirovine tim braniteljima povećale za 20 posto.
Također, Možemo je zatražio i novi obračun mirovina za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe sa statusom branitelja, a kojima se izmjenama zakona još od 2002. godine umanjuju mirovine od 8 do 20 posto, ovisno o njihovoj visini: na dio iznosa između 331,81 i 398,17 eura primjenjuje se umanjenje od osam posto, na dio između 398,18 i 530,89 eura 12 posto, na iznos od 530,90 do 663,61 eura 16 posto, dok se na dio iznad 663,62 eura primjenjuje smanjenje od 20 posto.
Odbili pa smislili novo
Prijedlog stranke Možemo bio je iznenađenje za javnost, a pogotovo za vladajući HDZ koji u većini braniteljske populacije ima svoje birače, pa su vrlo brzo krenula politička prepucavanja o motivima Možemo, no na kraju su zapravo bila poticaj da Vlada pripremi izmjenu obaju zakona kojima će na kraju biti obuhvaćen puno veći broj branitelja (i DVO-a).
Možemo je službeno sredinom lipnja predao Saboru svoje prijedloge zakonskih izmjena, da bi nakon negativnog očitovanja Vlade saborska vladajuća većina 19. lipnja odbila taj prijedlog. No, mjesec i pol dana kasnije, 7. kolovoza 2026., Vlada je izašla u javnost sa svojim prijedlogom koji je imao znatno širi obuhvat korisnika, ali i drugačiji način izračuna povišica na mirovine, gdje je najavljeno sveobuhvatno povećanje najnižih mirovina, uvođenje novog ratnog dodatka i ukidanje umanjenja mirovina od 8 do 20 posto (ali za sve kategorije ne samo branitelje).
Vladinim prijedlogom izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima mirovine branitelja povećat će se za 3 eura za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru, a za 0,5 eura za svaki mjesec proveden u neborbenom sektoru. To povećanje primit će 68.908 branitelja koji primaju najnižu mirovinu, zatim još 95.359 branitelja koji primaju mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te još 9.201 umirovljenih branitelja sa „specifičnom statusom“. Ukupno kad se zbroje svi branitelji, ta zakonska izmjena značit će povećanje mirovina za 173.468 branitelja. Pa tako netko s 12 mjeseci borbenog sektora će dobiti povećanje mirovine od 36 eura mjesečno, a netko sa 60 mjeseci 180 eura.
Proširili prijedlog Možemo
Vlada je pak prijedlog Možemo o ukidanju umanjenja mirovina od 8 do 20 posto samo za branitelje proširila na sve kategorije korisnika, uključujući DVO. Dodatno su se pohvalili da će na taj način od prvotnog prijedloga Možemo još 6.200 umirovljenih djelatnih vojnih osoba, policajaca i ovlaštenih službenih osoba koji nemaju izravan status branitelja dobiti povećanje mirovina, ali i da time ukidaju umanjenje koje je zapravo donijela Vlada Ivice Račana. Kad se zbroji cjelokupna braniteljska populacija i DVO, povećanje će ukupno dobiti 201.304 korisnika, a u Vladi se hvale kako će predložene izmjene obuhvatiti više od tri četvrtine, gotovo 76 posto svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini. U političkom prepucavanju su pritom kazali da bi s prijedlozima Možemo povećanje mirovina dobilo samo 3,5 posto braniteljske populacije.
Što je s ostalima?
Vlada je najavila kako će troškovi za povećanja ovih mirovina u prvoj godini isplate iznositi oko 88,5 milijuna eura. Navode i da ukidanjem smanjenja mirovina od 8 do 20 posto toj skupini mirovine prosječno porasti za oko 70 eura. No, većem, preostalom dijelu korisnika, odnosno 170 tisuća branitelja, mirovine će u prosjeku porasti tek za 30 eura (nekom više, nekom manje, ovisno o već spomenutom ratnom putu).
I tako, s obzirom na delikatnost braniteljske populacije, političko nadmetanje za njihovu naklonost donijelo im je i neke financijske poboljšice, iako ni one nisu značajne. Barem nešto, ali i kako branitelji zaslužuju da žive bolje, tako zaslužuju i svi ostali hrvatski umirovljenici za kojih nažalost nema nekih ozbiljnijih pomaka u povećanju njihovih mirovina. Braniteljska populacija zbog veće političke „težine“ od ostatka umirovljeničke populacije s vremena na vrijeme i dobije neko materijalno poboljšanje.
Nažalost, ostali umirovljenici, preko milijun njih, očito nema dovoljnu političku težinu, a stranke s umirovljeničkim predznakom razjedinjene su zbog raznoraznih interesa ili osobnih taština što u konačnici rezultira ogromnim štetama po umirovljenike, koji im usput rečeno radi svega navedenog više ni ne vjeruju da bi išta promijenili i da osvoje vlast. Sindikat umirovljenika bori se koliko može organizirajući ili sudjelujući u prosvjedima, javno putem medija ističući nezadovoljstvo s niskim mirovinama ili putem direktnih razgovora s članovima Vlade dajući svoje prijedloge u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. No, ono što već svi odavno znamo, dok god postoji razjedinjenost umirovljenika, Vlada može puno lagodnije odlučivati kad je potrebno povećati mirovine.
Igor Knežević
