Krajem kolovoza Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo je novu Odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. srpnja 2026. godine, te ona sada iznosi 15,64 eura. AVM je porasla za 5,40 posto na temelju usklađivanja s rastom plaća i inflacije u prvih šest mjeseci ove godine. Ovim povećanjem, prosječna mirovina porast će sa 645 eura na 680 eura, dok će prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora porasti sa 709 na 768 eura. Također, najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža sada iznosi 16,58 eura.
Rast bruto plaća iznosio je 5,90 posto, a inflacija 2,49 posto, pa ispada da su umirovljenici na valu većeg rasta plaća ipak profitirali i u rastu svojih mirovina za skoro tri posto (2,91 %) u odnosu na rast cijena.
Realno su jedva porasle
No, realnost je ipak drugačija. Naime, službena stopa inflacije računa se na temelju “košarice dobara” prosječnog kućanstva, no košarica dobara umirovljenika izgleda potpuno drugačije. Većina umirovljeničkog budžeta odlazi na hranu, lijekove i režije (energiju), upravo one kategorije koje u pravilu bilježe poskupljenja nekad i duplo veća od opće stope inflacije, pa je realni dobitak umirovljenika zapravo manji, a onda kad su razlike u postotku usklađivanja i inflacije manje umirovljenici realno završe i u minusu.
Ono što ih dodatno gura u minus je i činjenica da se mirovine usklađuju tek svakih šest mjeseci, čime se stvara vremenski pomak gdje mirovine konstantno kasne za stvarnim rastom cijena. Objasnimo to ovako, umirovljenici sa sadašnjom mirovinom kupuju poskupljene namirnice danas, a nadoknadu za ta poskupljenja dobivaju osam mjeseci kasnije, jer se isplata usklađivanja obavlja tek u rujnu (a još gore je kad se tek u travnju isplaćuju usklađivanja za drugo polugodište). Tako umirovljenicima kupovna moć opada, i praktički 8 ili 9 mjeseci sami kreditiraju inflaciju zbog retroaktivnog kašnjenja za cijenama.
Također, cijene mogu divljati pet mjeseci, a u jednom mjesecu oštro pasti, taj jedan mjesec može ukupno umanjiti polugodišnje usklađivanje, te umirovljenici na kraju polugodišta dobiju manji postotak, iako su pet mjeseci na blagajnama plaćali najskuplje cijene. Zbog svega navedenog, SUH već godinama traži da se usklađivanje mirovina obavlja kvartalno, odnosno svaka tri mjeseca, a uskoro će izaći s novim prijedlogom kojim bi se usklađivanje još više ubrzalo.
SUH traži 12,51 euro
Ono što većinu umirovljenika sada najviše zanima je koliko će iznositi godišnji dodatak na mirovinu u ovoj godini. Odluku o tome Vlada mora donijeti u listopadu, a isplata će ići kao i prošle godine u prosincu. Podsjetimo, prošle godine, na razočarenje sviju, Vlada je odredila godišnji dodatak koji je iznosio tek 6 eura po godini staža, iako su i oni najpesimističniji očekivali da će iznositi najmanje 8 eura po godini staža. Ovih dana krenula su i medijska nagađanja koliko će iznositi taj dodatak u ovoj godini. SUH u svom programu rada i akcijskom planu kojeg je predao ministarstvu rada i mirovinskog sustava traži da se godišnji dodatak isplaćuje dva puta godišnje i da godina staža iznosi 80 posto vrijednosti AVM-a (aktualne vrijednosti mirovine).
S obzirom da AVM sada iznosi 15,64 eura, 80 posto od toga bi iznosilo 12,51 eura i to je iznos koji je više nego realan i fer. Tako bi netko sa 30 godina radnog staža dobio godišnji dodatak u iznosu od 375 eura, što je nešto malo niže od polovice prosječne mirovine. I kada bi se od sljedeće godine isplaćivala dva takva dodatka to bi otprilike odgovaralo jednoj prosječnoj mirovini. Time bi praktički hrvatski umirovljenici tijekom godine dobili još jednu, možemo je slobodno nazvati 13. mirovinu, što godišnji dodatak sada debelo, debelo nije.
Na redu je Vlada
Na prošloj sjednici Nacionalnog vijeća rečeno je kako taj SUH-ov zahtjev košta milijardu eura u prvoj godini primjene, što je ozbiljan novac, ali nije nedokučiv ako postoji volja vladajućih da konačno osjetnije poboljšaju standard većine umirovljenika. Primjerice, prošle godine dodatak od 6 eura po godini staža stajao je 250 milijuna eura, a ovogodišnji bi trebao barem između 350 i 400 milijuna eura. Vlada ako hoće, sigurno može dogodine osigurati još 700 milijuna eura kako bi se isplatila dva godišnja dodatka. Da, nije riječ o malo novca, ali nije maleno ni umirovljeničko siromaštvo.
Ono što je također bitno je da se vezivanjem uz 80 posto AVM-a godišnji dodatak na taj način usklađuje zajedno s rastom mirovina. U iščekivanju odluke o godišnjem dodatku, Vlada je 10. rujna izašla s novim paketom mjera pomoći građanima i gospodarstvu, gdje se zadržava praktički status quo, gdje Vlada nastavlja subvencionirati energente, pa neće doći do skoka cijena režija za struju i plin, a nastavlja se i s ograničavanjem cijena 100 proizvoda. Svaka pomoć starijima i ugroženima je dobrodošla, ali i dalje standard hrvatskih umirovljenika je daleko od zadovoljavajućeg.
Igor Knežević
