Sindikat umirovljenika Hrvatske

UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

Web stranice naših podružnica

SUH Donja Dubrava

SUH Studentski Grad

SUH Podsljeme

SUH Susedgrad

SUH Đakovo

SUH Split

SUH Vrgorac

SUH Novigrad

Penzic.eu

Glavna događanja

Korisni linkovi

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - korisno

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

FERPA/Europska federacija umirovljenika i starijih osoba

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

ITUC/Međunarodna sindikalna konfederacija

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA:

Nedopustiva diskriminacija u turizmu prema umirovljenicima

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika upozoravaju Vladu, nadležna ministarstva, posebno Ministarstvo turizma, gradske i općinske vlasti, da će se oštro suprotstaviti diskriminatornim odlukama kojima se u vrijeme turističke sezone onemogućuje dolazak autobusima na jednodnevne izlete, uglavnom s umirovljenicima, u neka turistička mjesta na moru. Osuđujući takve nedopustive postupke, navodimo da je najnoviji povod za to odluka Općinskog vijeća Malinska-Dubašica po kojoj je povećanaobveza plaćanja ulaza autobusa u mjesto s dosadašnjih visokih 300 na iznos od čak 1.000 kuna dnevno po autobusu.

Imajući u vidu sramotno niske mirovine većine naših umirovljenika, dodatni iznos troškova izleta dovodi u pitanje organiziranje takvih aktivnosti od strane udruga umirovljenika kojima se nastoji omogućiti odlazak na more najvećem broju svojih članova koji su osuđeni na siromaštvo, makar i jednodnevnim izletima.

S obzirom na informacije koje udruge i podružnice šalju u Maticu i Sindikat umirovljenika, po kojima su i neki drugi gradovi na moru uveli ovakav namet, zahtijevamo da se žurno poduzmu odgovarajuće mjere u cilju zaštite ljudskih prava umirovljenika i starijih osoba, a ne da se u provedbu diskriminatornih odluka lokalnih vlasti, uz komunalne redare, angažiraju čak i djelatnici MUP-a.

Turistički gradovi poput Malinske, Crikvenice, Selca, Novog Vinodolskog i drugih, već degradirane i osiromašene umirovljenike, kojima su izleti u organizaciji njihovih udruga bili jedini način za ovakav odmor i opuštanje, dodatno diskriminiraju, jer im ne omogućavaju slobodno kretanje u vlastitoj zemlji i pristup našem moru bar na jedan dan.

Posebno je neprihvatljivo, a to bi morali osuditi i svi nadležni državni organi, što su se na sjednicama pri donošenju ovakvih odluke, poput one Općinskog vijeća Malinska – Dubašica upotrebljavale vrlo uvredljive i neprimjerene riječi koje nisu za javnu upotrebu, ali su i govor mržnje prema umirovljenicima i starijim osobama, sve s ciljem zabrane da dođu na more za razliku od, kako je rečeno, „pravih turista“.

Inače, odluke se, uglavnom, ne odnose na turističke autobuse koji dovoze goste s osiguranim smještajem u nekom od hotela, nego na sve one koji su običavali dolaziti samo na jednodnevno kupanje. Stoga umirovljenici i starije osobe više ne mogu računati da će ih autobus dovesti blizu plaže. Nema humanosti i brige mogu li oni po teškim vrućinama pješačiti kilometrima do autobusa zbog nehumanih i diskriminirajućih odluka predstavnika lokalnih vlasti uz prešutno odobrenje nadležnih ministarstava.

Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražit će raspravu o ovom problemu i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, a obratili su se i Pučkoj pravobraniteljici, koja je reagirala i nastoji zaštititi prava umirovljenika i starijih osoba. A s osobitom pažnjom pratit ćemo reagiranje nadležnih ministarstava i Vlade Republike Hrvatske u cjelini i braniti pravo svojih članova i svih umirovljenika i starijih i socijalno depriviranih osoba, jer se i u ovakvim situacijama jasno pokazuje odnos vlasti prema njima.

Zagreb, 22. srpnja 2019. godine

HOBIJI SU ZDRAVI I ZA TIJELO I ZA DUŠU

Pleti i cvati

Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pažnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisutni u obitelji. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtijeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirnoćom i spokojstvom, što se kasnije odražava i sniženjem krvnog tlaka.

Sve pod kontrolom

Hobiji pružaju umirujući osjećaj kontrole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organizma. Možda čovjek ima malo toga za govoriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobiva kredit, zasluge - i zadovoljstvo - nakon dobro obavljenog posla....

NOVI STANDARD PROTIV NASILJA

Sigurno radno mjesto, bolje napredovanje

Usvojena Konvencija br. 190 o sprječavanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada

Čak tri od četiri žene su bile verbalno zlostavljane, a 38 posto ih je doživjelo seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, podaci su novijih online istraživanja u Kaliforniji (Center on Gen- der Equity and Health at the University of California, San Diego, 2018.). Prema europskoj studiji iz 2014. (EHNE) procijenjeno je da je 68 posto žena u Engleskoj bilo žrtvama seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, nasuprot 35 posto u Austriji i 32 posto u Portugalu.

Prema podacima EIGE-a iz 2017. čak 75 posto žena u kvalificiranim zvanjima ili na top menadžerskim pozicijama su bile seksualno uznemiravane, a u javnom sektoru 61 posto žena (Europska komisija, 2018.: Izvještaj o ravnopravnosti između žena i muškaraca u EU)....

ČARI HRVATSKE BIROKRACIJE

Umirovljenik ovršen, a ima zaštićeni račun!

Pravu noćnu moru doživio je zagrebački umirovljenik Mislav Mlinar kojem je umjesto 2.400 kuna HZMO isplatio tisuću kuna manju mirovinu. Kako su mu objasnili u Mirovinskom, nad njegovim računom sprovedena je ovrha Zagrebačkog Holdinga za dug za neplaćene račune za vodu iz 1996. i 2004. godine. No, iako je u banci otvorio zaštićen račun upravo kako bi spriječio da mu se dogodi ovrha na ukupnu mirovinu, HZMO ga je svejedno ovršio, a ovrha je provedena prema Ovršnom zakonu koji kaže da se od mirovine može odbiti do četvrtine iznosa....

13. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Mirovine tonu ispod granice bijede

U Zagrebu je 4. srpnja 2019. održana 13. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je s dopunama usvojen Program rada Nacionalnog vijeća za 2019. i 2020. godinu. Predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske su odmah na početku podijelili otvoreno pismo ministrima financija i zdravstva sa zahtjevom da se nakon 15 godina konačno povisi cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. I od strane predstavnika Matice prihvaćen je takav zahtjev kao prioritetan....

KAKO NAPISATI I POHRANITI OPORUKU

Rukopis i potpis ne lažu

Većina ljudi ne voli razgovarati o smrti. Zazire i od samog spomena na nju. Ipak, smrti nije moguće umaknuti. Gotovo da nema čovjeka kojem ona nije oduzela neku voljenu osobu i za sobom ostavila neopisivu bol. Smrt je uistinu najveći i najokrutniji neprijatelj ljudskog roda.

Mada smo svjesni da svi ljudi na koncu umiru, nitko od nas ne miri se lako s gubitkom roditelja, bračnog druga ili djeteta. Bilo da nam netko umre iznenada bilo nakon duge i teške bolesti, smrt u nama stvara strašnu prazninu te neizrecivu tugu. Pomisao da je smrt kraj svega može nas potpuno slomiti.

Premda je, dakle, riječ o temi o kojoj nitko ne voli previše razgovarati, jer povlači za sobom emocije i strah, vrlo je bitno pripremiti sve što je potrebno za slučaj smrti, neovisno o dobi.

Poklon svome gradu?...

Prim.mr.sc. Egidio Ćepulić, predsjednik Hrvatske udruge prijatelja hospicija

Političare ne zanima dostojanstveno umiranje

Često se zamjenjuju pojmovi palijativne skrbi i hospicija. Možete li nam objasniti razliku?

Hospicij je ustanova u koju se smještaju pacijenti s nepovoljnom prognozom odnosno kojima klasična medicina više ne može izliječiti smrtonosnu bolest, no kojima se može pružiti mogućnost dostojanstvenog provođenja ostatka života i pravo na dostojanstveno umiranje.

U hospiciju se ne pruža mogućnost ubrzavanja smrti niti davanje lijekova koji će usporiti umiranje, nego smrt treba dočekati prirodnim putem uz smirivanje nepoželjnih simptoma kao što su bol, nemir, tjeskoba, psihičke poteškoće, visoka temperatura, probavne smetnje i sl. U tom smislu uloga hospicija se isprepliće s palijativnom skrbi za bolesnika.

Palijativna skrb je oblik medicinskog zbrinjavanja osoba koje boluju od neizlječivih bolesti i kojima treba pružiti takvu pažnju i brigu koja će im omogućiti život oslobođen boli i drugih simptoma, a istovremeno im pruža i moguću medicinsku skrb (npr. zračenje metastaza u kostima koje uzrokuju nesnosne bolove i sl. ) te psihološku, duhovnu i socijalnu podršku....

KAKO RASTU MIROVINE

Sve za vlastiti džep

„O Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinju, jer bogati se ionako za sebe pobrinu", stih je iz pjesme Lupi petama Prljavog kazališta iz 1993. godine, a koja je uz domoljubnu konotaciju sadržavala i socijalnu tematiku s evergreen porukom da bogati uvijek nađu načina osigurati si lagodan život ne mareći za one koji nemaju. Ništa se nije promijenilo ni danas. Za razliku od pravih domoljuba, naši političari koji viču „evo sve za Hrvatsku" u svoj duboki džep beskrupulozno guraju sve više i više novca. Naime, saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda mirovina je u posljednje tri godine porasla za čak 1.845 kuna, dok je u istom razdoblju„obična" radnička mirovina narasla svega 200 kuna, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Političari i suci, ukupno njih 668 primaju u prosjeku 9872 kune mirovine, dok običnim radnicima ona iznosi 2.432 kune, dakle četiri puta manje. No, nisu vladajući zaboravili nagraditi i one koji redovito za njih glasaju na izborima pa su tako braniteljske mirovine od 2016. do danas porasle 714 kuna te sada prosječna mirovina za 71 tisuću branitelja iznosi 5.799 kuna...

DOPUNSKO OSIGURANJE:

DESETAK TISUĆA OŠTEĆENIH UMIROVLJENIKA?

Daj 60, uzmi 70 kuna!

Strah 74-godišnje umirovljenice Ranke B. iz Zagreba je opravdan: „Mirovina mi iznosi samo 1.506 kuna, a u mirovinskom su mi rekli da imam kategoriju najniže mirovine. Sada živim u strahu jer će mi kod nove povišice mirovina porasti za 3,13 posto i još ću nešto dobiti za usklađivanje, pa bih to sve zajedno moglo iznositi 67 kuna više. Tada bi mi mirovina porasla na 1.573 kuna. Živim skromno sa suprugom invalidom u malom stanu i moram priznati da skupljam plastične boce po susjedstvu, kako bih mogla pokrivati režije i prehraniti se. Je li točno da će mi zbog nove povišice biti ukinuto besplatno zdravstveno osiguranje?"...

PROBLEMI SA POŠTANSKIM USLUGAMA

Pismo ti pišem

Ako ste koristili neku od poštanskih usluga i imali ste neki od ovih problema: gubitak pošiljke; usluga nije uopće obavljena ili nije obavljena u cijelosti; prekoračenje roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke; oštećenje ili umanjenje sadržaja poštanske pošiljke - za svaki od ovih slučajeva imate pravo podnijeti pisani prigovor onome tko je uslugu obavio (npr. u pošti i sl.)

Prigovor se podnosi u roku od tri mjeseca od dana predaje poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, odnosno u roku od šest mjeseci u međunarodnom prometu. Za slučaj oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke prigovor se podnosi odmah po uručenju, a iznimno nakon uručenja, ali samo ako primatelj priloži dokaz da oštećenje ili umanjenje nije nastalo nakon uručenja.

Zatražite dokument!...

MEDITERANSKA KONFERENCIJA

Sindikat protiv siromaštva

U Pazinu je 26. lipnja ove godine održana tradicionalna godišnja konferencija zbratimljenih podružnica (lega) talijanske sindikalne umirovljeničke središnjice SPI CGIL s tri milijuna članova, te hrvatskog Sindikata umirovljenika - podružnica iz Istre.

Konferencijom je predsjedala predsjednica pazinskog SUH-a Mirjana Mo- nas, a uvodne riječi Elene Di Gregorio, glavne tajnice SPI Veneto, Roberta Treua, glavnog tajnika SPI Friuli Venezia Giulia te potpredsjednika SUH-a Vladimira Bur- šića, stvorile su izvrstan temelj za kvalitetnu raspravu brojnih sudionika: Elio Nadalutti, Vera Vidmar, Daniele Tronco, Timotej Pejin Elio Gurther i Gianfranco Quaglio. Posebno je naglašeno kako se nitko sam ne može nositi u koštac s izazovima globalizacije, pa je zato važno snaženje europske dimenzije kako bi svi zbili redove u borbi za ista socijalna postignuća....

GOVOR MRŽNJE PROTIV JEDNODNEVNIH KUPAČA

Jadran ne želi siromašne turiste

Općinsko vijeće Malinske zabranilo dolazak starim babama i prdonjama

Počelo je u travnju 2018. godine kad je zabranjen ulazak turističkih autobusa s jednodnevnim izletnicima u Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce, jer je „tijekom vikenda turističke sezone zamijećen dolazak većeg broja turističkih autobusa s više tisuća turista". Stoga je „ocijenjeno da je potrebno dolazak autobusa i jednodnevnih turista svesti na prihvatljivu mjeru imajući u vidu održiv kapacitet cesta, javnih površina, naročito plaža", piše u obrazloženju odluke kojom je uvedena taksa za parkiranje od 50.000 kuna po autobusu za razdoblje od 15. lipnja do 30 rujna.

Naglašeno je kako se ta odluka „ne odnosi na turističke autobuse koji dovoze i odvoze goste koji imaju osiguran smještaj u smještajnim objektima u zoni posebnog prometnog režima". Brojni su auto-prijevoznici poput Šimun-Emanuel Putovanja d.o.o. iz Zagreba objavili takvu odluku na svojim web stranicama i osramoćenim siromašnim jednodnevnim gostima ironično zaželjeli - dobar tek. Slično je uređeno i u Novom Vinodolskom, a sada i u sve više jadranskih mjesta.

Tvrdnja bez statistike?...

POLJSKA UKIDA DRUGI MIROVINSKI STUP

Konačna presuda protiv gulikoža

Iako su Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska reterirale iz drugog obveznog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje, kakav im je krajem devedesetih godina nametnula Svjetska banka, Hrvatska i dalje živi u informativnoj blokadi, uvjerena kako je drugi mirovinski stup blagodat privatne štednje.

Češka i Slovenija i tada u devedesetima nisu imali velike javne dugove, pa su mirno otprašile pritisak Svjetske banke i odbile uvesti drugi obvezni stup, te se spasile. Međutim, osim Mađarske koja je praktički provela potpunu nacionalizaciju drugog stupa, Poljska je započela s prijelaznim ukidanjem obveznosti i polako uvodila dobrovoljnost. No, u hrvatskim medijima se od strane financijskih krugova lažiraju informacije, pa čak i o Poljskoj, koja će navodno opet vratiti drugi stup....

IN MEMORIAM

MILAN TOMIČIĆ

Dobri duh Sindikata umirovljenika

Teško se opraštati s dobrim ljudima kao što je Milan Tomičić, zamjenik predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske u dva mandata, voditelj i ikona Pravnog savjetovališta, čovjek s 24 sata otvorenim brojem telefona za oštećene, ranjene, izgubljene, za sve potrebite.

Milan je rođen 27. svibnja 1944. godine, a školovao se i studirao pravo u Zagrebu. Cijeli radni vijek je odradio u četiri firme, da bi u mirovinu otišao 29. prosinca 2003. godine. Već 19. rujna 2006. je započeo raditi kao pravni savjetnik u tada Polivalentnom savjetovalištu SUH-a u Zagrebu. Zatim je 29. prosinca 2012. na 12. Skupštini izabran za zamjenika SUH-a i predsjednika Statutarne komisije....

Web stranice naših podružnica

Glavna događanja

Korisni linkovi

Nedopustiva diskriminacija u turizmu prema umirovljenicima

Pleti i cvati

Sigurno radno mjesto, bolje napredovanje

Umirovljenik ovršen, a ima zaštićeni račun!

Mirovine tonu ispod granice bijede

Rukopis i potpis ne lažu

Političare ne zanima dostojanstveno umiranje

Sve za vlastiti džep

DESETAK TISUĆA OŠTEĆENIH UMIROVLJENIKA?

Pismo ti pišem

Sindikat protiv siromaštva

Jadran ne želi siromašne turiste

POLJSKA UKIDA DRUGI MIROVINSKI STUP

Dobri duh Sindikata umirovljenika

Aktualno arhiva