UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

USTAVNI SUD GLASAO ZA DISKRIMINACIJU

Privilegirani jer znaju pucati

     Da li je diskriminacija kad se s punim radnim vreme­nom mogu zaposliti umirovljenici čije su mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili onih koji su radili na poslovima razminiranja, a tako se ne može zaposliti niti jedan drugi umirovljenik? Ovi umirovljenici i inače imaju povlaštene mirovine jer im se po godini rada uplaćuje i ra­čuna staž od 15 ili 18 mjeseci, a za toliko im se smanjuje i dob za umirovljenje. K tome im se mirovina izračunava na bazi deset najpovoljnijih godina....

Read more...

 

EKSPLOZIJA NASILJA

Utrostručene prijave starijih

     Nevolja nikada ne dolazi sama. Epi­demija koronavirusa uz povećanje smrtnosti starijih osoba, zbog sma­njenja socijalnih kontakta dovela je do porasta slučajeva psihičkih oboljenja, ali i do porasta određenih kaznenih djela. Definitivno najveći porast, nažalost oče­kivano, dogodio se u sferi obiteljskog nasilja. Još tijekom 2020. godine krenula su prva istraživanja u Sjedinjenim Ame­ričkim Državama koja su otkrila porast obiteljskog nasilja u njihovim najvećim gradovima. Tako je primjerice u New Yorku zabilježen porast od 10 posto, San Antoniju 18 posto, a u Portlandu čak 22 posto.

     No, uskoro se pokazalo da su te brojke blage, odnosno bitno niže od stvarnog stanja, koje je po dva do tri puta gore od tih brojki. Zbog toga smo odlučili pregledati i stanje u Hrvatskoj, odnosno pročešljati svježi MUP- ov statistički pregled kaznenih djela za 2020. godinu. I kako je i bilo za očekivati, nasilje u obitelji u Hrvatskoj je eksplo­diralo u doba korone. Naime, u odnosu na 1.134 prijavljena kaznena djela nasilja u obitelji u 2019. godini, u 2020. godini prijavljeno ih je 1.578, odnosno čak 39,2 posto više....

Read more...

 

MINISTAR HLADNOG SRCA

Matematikom po glavi umirovljenika

     Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske su 4. svibnja 2021. uputili hitan javni zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Udruge su upozorile da je prema najnovijim po­dacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovlje­nik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika....

Read more...

 

POSJET DOMU ZA STARIJE MAKSIMIR

Ljepši život u zajednici

     Nakon popuštanja epidemioloških mjera odlučili smo po­sjetiti jedan od 11 domova u vlasništvu grada Zagreba, kako bi malo zavirili u kvalitetu života ljudi koji žive u takvim ustanovama. Odluka je pala na dom za starije Maksimir, na zagrebačkim Ravnicama, koji je zbog svoje lokacije u blizini parka, ali i dobrog renomea, vrlo popularan među starijom po­pulacijom. Stoga ne čudi što je više od 10 tisuća ljudi podnijelo zahtjev za smještaj u tom domu, a trenutno u njemu boravi 420 korisnika. Zahtjevi se riješe u roku od osam do 15 godina, ovisno o vrsti smještaja.

     Po dolasku vrlo srdačno su nas primili voditeljica odjela socijalnog rada Magdalena Markota, inače socijalna radnica, te glavna medicinska sestra s Odjela zdravstvene skrbi, njege i rehabilitacije, Sandra Ćurić....

Read more...

 

Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica

Voli li Hrvatska svoje stare?

     Tena Šimonović Einwalter izabrana je 19. ožujka 2021. na mjesto pučke pravobraniteljice s mandatom od osam godina, i to sa čak 115 zastupničkih glasova. Ubrzo nakon toga je 19. svibnja saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proveo objedinjenu ra­spravu o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. godinu i za 2020. godinu, te ih uputio Saboru na usvaja­nje. S obzirom da već tri godine u hrvatskom parlamentu nije raspravljano niti usvojeno niti jedno izvješće Pučkog pravobranitelja, to se čini naznakom da će uskoro prestati taj maćehinski odnos prema opunomoćenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.

   -   Očekujete li bolji tretman preporuka Pučkog pravo­branitelja?

Iskreno se nadam da ćemo ažurno raspravljati o Izvješću za 2021., a to bi značilo na saborskim odborima te plenar­noj sjednici Hrvatskog sabora, u godini u kojoj je izvješće predano, dakle tijekom 2022. godine....

Read more...

 

PROBLEMI S TEŽINOM

Ima li lijeka velikom trbuhu?

     Ima ljudi koji se godinama bore sa svojim trbuhom i dobro su upoznali „jo-jo" dijetalni sindrom. Izgube na težini, stisnu re­men na hlačama za jednu ili dvije rupice i osjećaju se divno. Međutim, nedugo iza toga, ponovo trpajući u sebe voljenu hranu, vrate izgubljene kilograme i dobiju još koji kilogram ekstra. Za razliku od takvih, oni koji su odustali od strogih dijeta koje su ih činile da se osjećaju lišeni nečega i počeli kuhati hranu s malo masnoća u kojoj su uživali, i koji su provodili pola do jedan sat dnevno u tjelovježbi, za tri do četiri mjeseca izgubili su gotovo 15-16 centimetara u opsegu struka - i na tome su ostali.

     Prošireno mišljenje je da se veliki trbuh rijetko može izgubiti zauvijek. Premda statistike kažu da veliki broj onih koji provedu dijetu ponovo dobiju svu izgubljenu tjelesnu težinu, ipak ima i dosta onih koji svojom disciplinom uspiju održavati rezultate postignute dijetalnim režimom. Ljudi se uspiju riješiti neželjenog masnog tkiva, u mnogim slučajevima zauvijek. Ako ste mnogo puta pokušavali smanjiti svoj trbuh, nemojte gubiti nadu. Velika većina nije uspjela kod prvog pokušaja. Gotovo 80 posto njih je pokušalo tri ili više puta prije nego su uspjeli.

Krizne mjere...

Read more...

 

Nedostatak odjela za demenciju

     U gradskim domovima za starije djeluju tri Odjela za Alzheimer i ostale demencije, a jedan se nalazi u Domu Maksimir. Odjel je otvoren prije 10 godina i ima kapacitet od 10 kori­snika. Njega i skrb o tim osobama je odlična, ističe glavna sestra Ćurić, jer s tim osobama radi cijeli tim ljudi, medicinske sestre, njegovatelji, socijalni radnici, fizioterapeuti, a prije pandemije su dolazili i volonteri.

     „Ljudima s demencijom cijeli dan je osmišljeno ispunjen s različitim sadržajima, od individualne i grupne gimnastike, rada s loptom, pa do kulinarske radionice, što je prekrasna stvar, kad vidite kako se gospođe prisjećaju kako se guli jabuka, rade cijeli recept, i na kraju pojedu taj kolač. S obzirom da su procjene da je u Hrvatskoj preko 90 tisuća oboljelih od demencije dobro bi došlo da se otvori još ovakvih odjela", kaže Ćurić.

     Cijeli tim mora proučiti biografiju dementnih osoba poput toga koji su bili hobiji osobe, s čim se umirivala, je li doživila nasilje, kako bi mogli bolje s njom raditi. Koriste se različite provjerene metode kojim se olakšava rad i komunikacija s takvim osobama, a dom pruža i multisenzornu terapiju, odnosno ima sobu u kojoj pomoću nježne svjetlosti, umirujućih zvukova i opuštajućeg mirisa i dodira umiruje korisnike i smanjuje im agitaciju. Prostori tog odjela su prilagođeni osobama s demencijom, tako primjerice imaju udoban namještaj, zaobljene rubove, WC školjku u boji i sl. Svaki dementni korisnik slobodno se kreće, što je jako bitno kako ne bi osjećali isključenost iz zajednice, no zato imaju narukvice koje ugodno zapište u slučaju da ta osoba izađe van iz doma.

 


 

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Sve snažniji pritisak umirovljeničkih udruga

     Predstavnici Sindikata i Matice umi­rovljenika iznijeli su svoje zahtjeve na 4. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održa­noj 19. svibnja 2021. U fokusu je nova formula za usklađivanje mirovina koja bi dvaput godišnje umirov­ljenicima trebala donositi veće povišice nego dosad....

Read more...

 

EPIDEMIJA STRESA

Antidepresivi - korisni lijekovi današnjice

     Danas se ljudima, koji nisu depresivni u kliničkom smislu, daju lijekovi (antidepresivi) za najrazličitije probleme. U početku nije bilo tako. Pedesetih godina 20. stoljeća, kada su antidepresivi pušteni prvi put na tržište, njihova je upotreba bila ograničena samo za osobe koje su bile u ozbiljnoj depresiji. Međutim, danas dvije trećine antidepresivnih lijekova propisuju liječnici koji nisu psihijatri, i to za najrazličitije situacije: od najjednostavnijih slučajeva potištenosti, nemotiviranosti i umora na poslu, do razdražljivosti, raznih ovisnosti ili gojaznosti, a u novije vrijeme zbog postrau- matskih simptoma nakon potresa ili uslijed pandemije Covid-19....

Read more...

 

UDOMITELJI STARIJIH OSOBA

Mladi bračni par velikog srca

     Tek tri posto populacije starije od 65 godina u Hrvatskoj je smješteno u domove za starije oso­be i institucije, te je ta potkapacitiranost dovela do toga da se starije osobe sve češće smještaju i u udomiteljske obitelji. Riječ je o praksi koja ne postoji u drugim državama, ali kod nas postoji kako bi se starijim osobama u potrebi ipak pružila skrb. Odlučili smo posjetiti jednu takvu udomiteljsku obitelj, ali ne bilo kakvu, već vrlo mladu, koja uz to prihvaća isklju­čivo starije osobe s psihičkim problemima, one koje rijetko tko želi udomiti. Vrata svog doma u Sesveta- ma otvorili su nam Pavao Alexander Gruzinov (33) i njegova supruga Marina (30) koji imaju troje male djece, Leonida (7), Sašu (4) i Bellu (2). Gruzinovi se bave udomiteljstvom od 2016. godine.

     U posjet smo došli s pozitivnim mislima, ali i s opre­zom kao neka vrsta inspekcije javnosti da vidimo u kakvim uvjetima korisnici žive i kakvu im skrb pružaju udomitelji. Mnogi misle da udomitelji zarađuju neki veliki novac ili da možda nedovoljno skrbe o korisnici­ma, no ovaj mladi bračni par vrlo brzo nas je oduševio. Od prvog kontakta s Pavlom na ulazu u kuću, a zatim i s Marinom, osjetili smo toplinu i brižnost, a dakako ono najvažnije, i njihovih petero korisnika kazali su nam i pokazali da imaju jako dobar odnos sa svojim udomiteljima....

Read more...

 

Hoće li neki umirovljenici u domovima ostati bez Covid dodatka?

     Od zadnjeg dana travnja, kad su krenule isplate Covid do­datka, brižna kćerka Vesna Vujević iz Dicma prati hoće li njezin otac Blaž, koji je korisnik u split­skom županijskom domu za starije primiti svoj Covid dodatak od 1.200 kuna i priuštiti si bon za telefon, malo čokolade, vitamina, instant kave. Kako je došao i 3. svibnja, Ve­sna je, i sama invalidska umirovlje­nica, prionula na mobitel i započela nazivati. Prvo je nazvala, kako se i pristoji, u Dom, ali su joj tamošnje socijalne radnice objasnile da kako otac ima mirovinu nižu od 1.400 kuna, njegova mirovina i svi drugi prihodi idu odmah na račun Doma, jer razliku do pune cijene smještaja plaća Ministarstvo. Pa tako i Covid dodatak....

Read more...

 

UŽARENA PITANJA

Nebuloze mirovinskog sustava

     Nakon više od godinu dana borbe umirovljeničkih udruga, krajem travnja i početkom svibnja 2021. krenula je isplata solidarnog Covid dodatka. U pregovorima s Vladom umirovljeničke udruge uspjele su se izboriti da se taj dodatak neće ovršivati niti oporezivati, kao i da neće ulaziti u ukupni prihod kad se bude reguli­ralo besplatno dopunsko zdravstve­no osiguranje. Nažalost, konačnom Vladinom odlukom o Covid dodatku ispuštene su neke kategorije starijih građana, koji su itekako„zaslužili" da dobiju tu vrstu pomoći.

     Telefoni u uredima Sindikata umirovljenika su se užarili. Velik broj poziva i mailova dnevno stiže od umirovljenika koji su zaposleni do pola radnog vremena, a čiji zbroj mirovine i prihoda od tog rada sve­jedno ne prelazi 4.000 kuna. Na naš upit Ministarstvu rada na koji način će se njima isplatiti Covid dodatak, dobili smo odgovor: „budući da ko­risnici mirovine koji su zaposleni ili obavljaju djelatnost na temelju kojih postoji obveza osiguranja, osim mi­rovine ostvaruju i prihod po osnovi rada, za njih nije predviđena isplata tzv. Covid dodatka, neovisno o izno­su njihovih ukupnih prihoda". Dakle, ništa od Covid dodatka za one koji su u većini slučajeva toliko siromašni da su primorani raditi u mirovini kako bi preživjeli....

Read more...

 

SPORTSKE (PARA)MIROVINE

Suze „siromaha" Kostelića

     Veliku pompu u javnosti izazvala je izjava trofejnog hrvatskog skijaš­kog trenera Ante Kostelića, koji je u nedavnom intervjuu upitao novinara: „Zar tebi nije neugodno da čuješ da ću ja npr. imati penziju od dvije i pol tisuće kuna?", izjavio je ogorčeni Kostelić. Izjava je to koja je problematična na više razi­na. Prije svega, zbog toga što 617 tisuća hrvatskih umirovljenika ili njih 54 posto koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prima manje od 2.500 kuna mirovine. Upućen ili ne, Kostelić je spomenuo upravo iznos pro­sječne mirovine u RH....

Read more...

 ZVJEZDANA RAUŠ-KLIER, PREDSJEDNICA HRVATSKE

UGOVORI O UZDRŽAVANJU BEZ NADZORA

JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE

Treba uvesti registre ugovora

    Cesto se izvan oka šire javnosti spominju slučajevi prijevara temeljem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržava­nju. Najčešće se zamjera Ministarstvu pravosuđa i uprave što unatoč brojnim zahtjevima umirovljeničkih udruga te Pučke pravobraniteljice nisu odlučili pokrenuti normativno preuređenje tog dijela      Zakona o obveznim odnosima. S druge strane zamjera se i javnim bilježnicima što olako ovjeravaju i solemniziraju takve ugovore koje najveći dio starije populacije ne razlikuje. Napo­sljetku, puno je optužbi kako su brojni pravnici, suci, bilježnici, socijalni i zdravstveni radnici te vlasnici obiteljskih i privatnih domova uključeni u taj lukrativni biznis otimačine nekretnina starijih. Kako to popraviti?...

Read more...

 

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

Ženski pozdrav s ruba siromaštva

    Obiteljske mirovine su na dnevnom redu u ovom mandatu Vlade RH, iako nisu spomenute u izbornom programu HDZ-a. Ipak, u Nacionalnoj ra­zvojnoj strategiji do 2030. godine navodi se plan„razmatranja mogućnosti uvođenja novog modela obiteljskih mirovina". No, eto sada i novog dokumenta, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojemu Vlada navodi da će za tri-četiri godine „izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osob­nu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine". Dakle, pišu se svjetliji dani za oko 217.000 obiteljskih umirovljenika. Jednog dana. Tko živ, tko mrtav....

Read more...

 

STATISTIČKE ZAVRZLAME O RADNOM STAŽU

Jesu li Hrvati ljenčine?

     Kad se hrvatski umirovljenici žale da imaju niske mirovi­ne, obično se oglase ugledni neoliberalni ekonomisti i političari koji ih okrive kako su valjda lijeni te da ih je samo 16 posto koji su svoju mirovinu zaslužili tzv. „punim radnim stažem" (bez da se naglasi da u hrvatskom zakono­davstvu ne postoji pojam punog staža). Zaborave reći kako je 700 tisuća od 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima sakupilo više od 30 godina radnog staža, što je za jednu tranzicijsku postsocijalističku zemlju pristojna brojka, a koja bi, da su računice malo drukčije, bila i viša....

Read more...

 

UMIROVLJENIČKE UDRUGE PIŠU VLADI

Tražimo novu formulu za usklađivanje mirovina

     Dvije najveće umirovljeničke udru­ge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, uputili su 4. svibnja 2021. hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u od­nosu na prosječne plaće. Udruge upozo­ravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hr­vatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika....

Read more...

 

KONTINENT SOCIJALNE KOHEZIJE

Izjava iz Porta

     Europski lideri su na socijalnom samitu održanom 7. i 8. svibnja 2021. u Portu odredili novi smjer socijalne Europe, da bi drugi dan samita usvojili Izjavu o soci­jalnim pitanjima, naglasivši kako više nego ikad prije Eu­ropa mora biti kontinent socijalne kohezije i blagostanja te su stoga, nastavno na usvajanje Stupa socijalnih prava prije četiri godine, ponovno potvrdili svoju predanost radu na izgradnji socijalne Europe. „Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijal­noga tržišnoga gospodarstva te stoga naša predanost jedinstvu i solidarnosti također znači osiguravanje jedna­kih mogućnosti za sve, kao i toga da nitko ne bude zapo­stavljen", naglašeno je u Izjavi....

Read more...

 

KAKO IDE ISPLATA COVID DODATKA

Jednokratno olakšanje

     Konačno! Covid dodatak je isplaćen većini umirovljeni­ka s primanjima ispod 4.000 kuna. U prvoj isplati tog jednokrat­nog novčanog primanja 30. travnja 2021. godine 652.341 korisnik mi­rovine ostvarene u Republici Hr­vatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, a koji imaju prebivali­šte u Republici Hrvatskoj, primili su ukupno 423.944.500 kuna iz držav­nog proračuna. Za 63.100 korisnika koji primaju mirovinu u iznosu do 1.500 kuna isplaćeno je 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 75.720.000 kuna. Za 105.337 kori­snika mirovine koji primaju mirovi­nu u iznosu od 1.500 do 2.000 kuna isplaćeno je 900 kuna jednokrat­no, i za to je osigurano 94.803.300 kuna. Nadalje, za 299.298 korisni­ka mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.000 do 3.000 kuna isplaćeno je 600 kuna jednokrat­no, za što je osigurano 179.578.800 kuna, a za 184.606 korisnika s miro­vinom od 3.000 do 4.000 kuna jed­nokratno je isplaćeno po 400 kuna, i to 73.842.400 kuna iz državnog proračuna. Mnogi su žurno platili poneki zaostali račun, počastili obi­telj ili skuhali bolji obrok.

     Ostaje pitanje da li će se realizi­rati procijenjena isplata za ukupno 850 tisuća korisnika mirovine koja bi stajala oko 600 milijuna kuna ili će te brojke biti manje ili više? Ko­risnici koji dio mirovine primaju iz inozemstva za isplatu COVID-1 9 dodatka trebaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2021. koju je isplatio inozemni no­sitelj osiguranja. Dokaz može biti potvrda banke ili izvadak iz ban­kovnog računa iz kojeg se vidi iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za ožujak 2021. ili potvrda inozemnog nositelja o visini mirovi­ne isplaćene za ožujak 2021. u netoiznosu....

Read more...

 

Matica i Sindikat umirovljenika zahtijevaju hitnu promjenu formule za usklađivanje mirovina:

TRAŽIMO MIROVINE KOJE PRATE RAST RADNIČKOG STANDARDA

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske upućuju hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Dvije najveće umirovljeničke udruge upozoravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika.

     Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepravednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća. Ta se formula očito mora mijenjati, te će Matica i Sindikat umirovljenika nastaviti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe ponovno zatražiti prihvatljivije rješenja od 100 posto rasta povoljnijeg indeksa.

     Posljednje nevjerojatno nisko usklađivanje mirovina za samo 0,56 posto potvrđuje opravdanost umirovljeničkog zahtjeva. Takav postotak „rasta“ mirovina, najniži je u posljednjih pet godina, a i među najnižima je u zadnjih nekoliko desetljeća.

     Prosječna mirovina je 1999. godine iznosila  1.322 kune, a danas je 2.567 kuna. Prosječna plaća je te iste godine vrijedila 3.055 kuna, a danas je 7.038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za 3.983 kune odnosno za 130 posto, a mirovine za samo 1.258 kuna odnosno 95 posto. Dakle, u apsolutnom iznosu plaće su porasle za više od tri puta u odnosu na mirovine. Umirovljenici se pitaju – dokle, iako nemaju ništa protiv da se plaće povećavaju jer su i one niske, ali traže da ih mirovine barem prate. Osobito je to važno kad živimo u uvjetima rastućeg siromaštva starijih od 65 godina (30,1 posto!) te u doba pandemije kad je socijalna sigurnost oslabljena i standard sve niži.

 

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                                                     Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                                                      Ante Kuprešak, predsjednik

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Jasna A. Petrović, predsjednica

   

 

 

 

Aktualno arhiva