UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Sindikat umirovljenika Hrvatske traži javnu osudu istupa Ivana Pernara protiv starijih osoba          

         „Sindikat umirovljenika Hrvatske najoštrije osuđuje istupe saborskog zastupnika Ivana Pernara protiv starijih osoba. U ovom trenutku kad se cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, bore protiv koronavirusa koji je svima zaustavio svakodnevicu i do sada odnio preko 50 tisuća života, Ivan Pernar poziva na ukidanje mjera za sprečavanje širenja zaraze, nečovječno objašnjavajući kako stariji ljudi ionako moraju od nečega umrijeti. Na svojoj Facebook stranici koja ima više od 300.000 pratitelja Pernar je čak uveo anketu kojom nudi dva odgovora: „Svaki život je bitan!“ i „Od nečega se mora umrijeti“. Bilo bi to manje bitno kad bi bila riječ o jednom od marginalnih teoretičara zavjere kakvih ima u svim zemljama, kad se utjecaj ovog saborskog zastupnika  ne bi vidio i u tome da je čak 64 posto „anketiranih pratitelja“ prihvatilo njegovu tezu kako se od nečega mora umrijeti, a osobito ako si star.

          Pernar smatra kako su mjere za suzbijanje koronavirusa ekonomski uništile državu i narod, a uz to oduzele mladima osnovna ljudska prava i slobode, zbog čega je napao i ministra zdravstva Vilija Beroša, kojeg optužuje da je zajedno s medijima stvorio farsu i dojam da se u Hrvatskoj umire samo od koronavirusa.

          Pernar je iznio podatke kako u svijetu godišnje od najobičnije gripe umre oko 500 tisuća ljudi, dodajući u svom bezosjećajnom stilu kako su svi ti ljudi bili manje-više jednom nogom u grobu, a da nisu dobili gripu bi poživjeli još koji dan, tjedan, mjesec ili možda čak i godinu dulje.

          Iako smo svjesni da je Pernar tipičan ekshibicionist koji voli privlačiti pozornost i svjetla pozornice šokantnim izjavama, na ovako nehumane istupe moramo reagirati, jer umjesto da brine o općem dobru, on poziva na diskriminaciju starijih osoba u delikatnom pitanju života i smrti, te utječe na mlađu populaciju kojoj će koronavirus također ugroziti zdravlje.

          Nažalost, ovi istupi su samo nastavak Pernarove netrpeljivosti prema starijim osobama, jer je svojevremeno optuživao starce (ćorave i nepokretne) za loše izborne rezultate, a govorio je i da birači iznad 65 godina nemaju razvijeno kritičko mišljenje jer su izmanipulirani i isprogramirani od strane medija. Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga poziva javnost da osudi Pernarove istupe jer je riječ o istupima mržnje spram starijih osoba“, stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

Jasna Petrović.


 

BITKA ZA GLASOVE

Osvoji umirovljenike i dobivaš izbore

     Krajem rujna ili početkom listopa­da 2020. godine u Hrvatskoj će se održati novi parlamentarni izbori. Iako još nije službeno počela, dvije naj­veće hrvatske stranke, HDZ i SDP, već su krenule s kampanjom kako bi privukli birače. Na valu pobjede Zorana Milano- vića na predsjedničkim izborima, kao i unutarstranačkih sukoba u HDZ-u, SDP nakon dugo vremena ima bolji rejting od HDZ-a među biračima.

     Doduše razlika nije velika, unutar 3 posto, stoga predstoji velika bitka obiju stranaka za svaki mogući glas. Ono što je indikativno u posljednjih nekoliko mjeseci jest da su i SDP i HDZ, rekli bi­smo konačno, shvatili važnost umirov­ljeničke populacije, odnosno 1,24 mili­juna potencijalnih glasača.

SDP-ov plan za budućnost...

Read more...

 

POGLED PREKO GRANICE

Njemačka, Poljska i Slovenija vole svoje umirovljenike

     Sa zavisti hrvatski umirovljenici mogu pogledavati preko gra­nice kako se u drugim europ­skim zemljama vlade odnose prema svojim umirovljenicima. Primjerice, njemačka Vlada pripremila je novi zakon o takozvanoj temeljnoj mi­rovini, kojom bi se od 2021. godine povećale mirovine onim umirovlje­nicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u miro­vinski fond imaju niska primanja.

     „Riječ je o vjerojatno najvećem socijalnom projektu ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Nje­mačku učiniti pravednijom", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemač­ke (SPD).    Uvođenje instituta temeljne mirovine spada u jedan od najvećih projekata kabineta Angele Merkel....

Read more...

 

NACIONALNA NAKNADA ZA SIROMAŠNE

Zakon krenuo u raspravu!

     Hajdemo odmah na početku reći jasno i glasno da nacionalna na­knada za starije osobe nije miro­vina i da se neće isplaćivati iz mirovin­skog fonda. Nevjerojatno je u kolikoj mjeri je u javnosti proširena priča, i to najviše od parlamentarne umirovlje­ničke stranke HSU, kako je ta naknada „ispljuvak" Plenkovićeve Vlade koji je usmjeren protiv pravih umirovljenika te da predstavlja otimačinu od strane neradnika.

     Nevjerojatno je da sa saborske go­vornice baca munje i gromove upravo lik koji je od svoje 45. godine do danas, već punih 17 godina, na visokoj sa­borskoj plaći, i to malo u nekoj lijevoj ili desnoj koaliciji, učinio toliko malo za starije sugrađane da to već postaje parodično. I ne samo to, „samozvani" Hrelja poziva narod da se uključi u jav­no savjetovanje na njegovoj strani, i to tako da napišu kako su protiv uvođenja nacionalne naknade za siromašne sta­rice i starce, za njih oko 20.000 očajni­ka, poglavito iz ruralnih područja. Kako tužno.

Kad Hrelja oštri zube...

Read more...

HRELJINI NAPADI NA UMIROVLJENIČKE UDRUGE

Tko je tu štetočina?

 

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika s ogorčenjem i osudom  odbijaju  javne napade na umirovljeničke udruge u kojima je servirano niz neistinitih konstrukcija i to, ni više ni manje, nego od saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, Silvana Hrelje.

     U očitom nerazumijevanju uloge udruga u suvremenom demokratskom društvu, predsjednik HSU-a se, ničim izazvan, gotovo dnevno okomljuje na njih,  nezapamćenom reakcijom i pokušajem da sve svoje neuspjehe prebaci na udruge umirovljenika koje godinama pa i u posljednje vrijeme,  pokazuju određene rezultate u borbi protiv siromaštva starijih osoba. Sada je Hrelja prevršio svaku mjeru i time izravno pokazao da s umirovljenicima više nema ništa zajedničko, jer napad na udruge umirovljenika je obračun s umirovljenicima u cjelini. Koga onda HSU, a posebno njihov predsjednik, predstavlja, osim samih sebe.

     I nije napao samo udruge umirovljenika nego rezultate koji su postigle kroz socijalni dijalog  i dogovorile povećanje i usklađivanje  cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, zatim rješavanje niza krupnih problema, od obiteljskih mirovina, formule za usklađivanje, pitanja starijih vozača, nacionalne naknade za starije od 65 godina, rješavanje palijativne skrbi  i ostalih životnih problema ljudi treće dobi.

     Umjesto partnera za suradnju, Hrelja u udrugama umirovljenika vidi konkurenciju ne shvaćajući da udruge imaju daleko dužu tradiciju djelovanja i zalaganja za prava umirovljenika, ali na temelju Zakona o udrugama. U tom gubljenju tla pod nogama Hrelja i HSU čak idu dotle da dovode u pitanje svrhu postojanja umirovljeničkih udruga tvrdeći da su to „samozvani predstavnici umirovljenika“ i odbijajući svaku mogućnost da one, nakon desetljeća postojanja, sudjeluju u rješavanju umirovljeničkih problema. To pravo prisvaja samo za sebe i svoju stranku koja upravo ovakvim napadima pokazuje da, osim imena, gotovo ništa drugo umirovljeničkog nema.

     U nedavnoj emisiji HRT-a „Oporbeni zarez“ izjavio je da Matica i SUH „pregovaraju neovlašteno“ i da  se oni „ne mogu baviti politikom“. Posebno je napao Nacionalno vijeće za umirovljenike u kojem su umirovljenici kao socijalni partneri i to nazvao „debatnim klubom“. Njemu, u predizbornom vremenu u kojem su umirovljenici sekundarni,  očito Vijeće smeta kao mjesto socijalnog dijaloga ne samo s ovom, nego i s bivšim i budućim Vladama, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadale.

     Pokušajem  omalovažavanja  udruga umirovljenika on pokazuje koliko malo poznaje način  organiziranja i djelovanja civilnog društva, ne samo u Hrvatskoj, nego i u  Europi.  Inače bez umirovljeničkih udruga ni jedan ključni problem umirovljenika u Hrvatskoj nije riješen. Iz vrlo bogate dokumentacije to možemo dokazati i pomoći Hrelji da izađe iz  predizbornog „zaborava“ i da se  prisjeti kako je samo suradnja donosila rezultate.

     I pored ovakvih neprimjerenih i nerazumnih reagiranja predsjednika HSU-a i nametanja svađe s umirovljeničkim udrugama u kojima je okupljeno više stotina tisuća ljudi treće dobi, umirovljenici shvaćaju da Matica i Sindikat umirovljenika moraju preuzeti još veću ulogu i odgovornost u zaštiti njihovih interesa.

      Matica i SUH, ne po prvi put, pozivaju i dalje na suradnju i dijalog sa svim dionicima na umirovljeničkoj sceni, bilo da je riječ o udrugama, strankama ili državnim i lokalnim institucijama koje pridonose rješavanju teškog položaja u kojem su se našli umirovljenici. Samo zajedništvom onih koji iskreno zagovaraju interes umirovljenika su postizani i rezultati. Stoga Matica i SUH upravo apeliraju na takvu suradnju, osuđuju  konfrontacije i optuživanja koja nisu u interesu umirovljenika i rješavanja njihovih problema, nego samo promocija nekih uskih osobnih i stranačkih interesa“, stoji u priopćenju od 12. ožujka 2020. godine, kojeg su potpisale predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna.

 


 

NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE

     Jedan od najglasnijih umirovljeničkih zahtjeva već više od desetak godina - uvođenje novog modela obitelj­skih mirovina, ponavljan iz godine u godinu u programi­ma Sindikata umirovljenika Hrvatske, konačno se odmakao od puke retorike.

     Umirovljeničke udruge, Sindikat (SUH) zajedno s Mati­com umirovljenika (MUH), uspjele su nakon dvogodišnjeg inzistiranja, na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovlje­nike i starije osobe, održanoj 2. prosinca 2019. godine, is­hoditi zaključak o osnivanju radne skupine za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine.

     Konačno, 13. veljače 2020. godine održan je prvi jednoipolsatni radni sastanak Skupine za utvrđivanje novog mo­dela obiteljske mirovine kojem su nazočili predstavnici/e Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te SUH-a i MUH-a....

Read more...

 

 

JEZIVI SLUČAJEVI MRTVIH STARICA

Kad nitko ne pita za žive i mrtve

     Krajem veljače 2020. godine u medi­jima su se pojavile dvije šokantne vijesti o pronalasku mrtvih starica. Prvi slučaj dogodio se u Međimurju, gdje je provalnik na smrt istukao 77-go- dišnju staricu. Ono što je dodatno gro­zno u cijeloj priči je da je tijelo starice pronađeno tek dva tjedna nakon uboj­stva, a još gore je da staričin sin živi u selu udaljenom nekoliko kilometara.

     Drugi, još nevjerojatniji slučaj, do­godio se u novozagrebačkom kvartu Savski gaj. Tijelo 83-godišnjakinje pro­nađeno je tek nakon 15 mjeseci. Susjedi su (konačno) odlučili pozvati policiju jer su se na njezinom otvorenom balkonu skupljali golubovi i radili nered. Starica je, pretpostavlja se, pokušavajući staviti zavjesu izgubila ravnotežu, pala i umrla. Ružnije od same takve smrti je pomisao da nitko od susjeda 15 mjeseci nije uči­nio ništa kako bi se raspitao gdje je sta­rica i je li još živa....

Read more...

 

BITKA ZA VLASNIŠTVO NAD DOMOVIMA

Buktinja birokracije

     Dok su ljudske buktinje gorjele u drvenoj umi- raonici u Andraševcu, čelnicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije palo na pamet kako su u tragičnu priču upleteni i njihovi prsti. Jer, da ima više postelja u županijskim domo­vima, zar bi obitelji spaljenih nesretnika u nuždi pri­hvaćali smještaj svojih potrebitih u šupe u dvorištu, u konzerve sardina s naslaganim tijelima osuđeni­ma na nedostojanstvenu smrt? Ne bi.

Repovi socijalizma...

Read more...

 

BESPLATNO DOPUNSKO ZDRAVSTVENO

Bez ispadanja iz vrtuljka

     Konačno su dobre vijesti stigle za si­romašnije umirovljenike, ma koliko oni bili nezadovoljni učinjenim, jer su očekivali više. Naime, izmjene Zako­na o dobrovoljnom zdravstvenom osi­guranju stavljene su u hitnu saborsku proceduru, što znači da će se umirov­ljenicima konačno povećati prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdrav­stveno osiguranje. Nepravda koja traje dugih 16 godina, jer toliko je prošlo bez izmjena cenzusa, tako bi konačno treba­la biti ispravljena.

    Dokaz da je Vlada ozbiljno shvatila zahtjeve umirovljeničkih udruga Sindi­kata i Matice umirovljenika za što brže rješavanje problema cenzusa je činjeni­ca da se izmjene zakona donose po hit­nom postupku, što se radi u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Vlada je shvatila da što prije mora ispraviti nepravdu koju je nanijela stotinama tisuća umirovljenika u proteklo desetljeće i pol.

Mehanizam usklađivanja...

Read more...

 

17. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Umirovljenici traže treće usklađivanje!

     Sedamnaesta tematska sjednica „Palijativna skrb i hospicij" Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana u petak, 6. ožujka 2020. u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava bila je burna i borbena.

     Nakon prikaza Sanje Predavec iz Ministarstva zdrav­stva o pružanju zdravstvenih usluga starijim osobama s naglaskom na palijativnu skrb i domove za starije oso­be, uključujući i ustanove za palijativnu skrb i hospicije, uvodne komentare su dale i Vlasta Vučevac, predsjedni­ca Hrvatskoga društva za palijativnu medicinu pri Hrvat­skom liječničkom zboru te Tatjana Bekić iz HZZO-a. De­taljni prikaz se uglavnom odnosio na model, ali ne i na učinak palijativne skrbi te je iz prikazanog izvjesno kako nema dovoljno kapaciteta za smještaj bolesnika potre­bitih palijativne skrbi, kao niti hospicija koji bi omogućili dostojanstveno umiranje. Većinom se za umirališta kori­ste stacionari u županijskim, privatnim i obiteljskim do­movima i to bez odgovarajuće edukacije i opremljenosti....

Read more...

 

IMATE LI PROBLEMA S MOKRENJEM?

     Inkontinencija je nemogućnost zadr­žavanja mokraće. Mnogi ljudi imaju taj problem, međutim s obzirom da im je neugodno zbog toga, izbjegavaju go­voriti o toj tegobi, čak i svom liječniku. Šteta, jer postoje mnogi načini kako da im se pomogne.

     Primjećujete li da češće morate mo­kriti, morate brzo odjuriti u WC (s vrlo malo upozorenja) i da katkada tamo ne stignete na vrijeme, da vam vrlo često kaplje mokraća, bez da ste toga uopće svjesni, da vam iscuri nešto malo mo­kraće kad kašljete, smijete se, kišete, ili se malo fizički naprežete, to se zove stres inkontinencija.

Što se može učiniti?...

Read more...

 

DVOSTRUKA MJERILA

Radiš pola, računaš cijelo?!

     Većini zaposlenih u Hrvatskoj rad­no vrijeme iznosi osam sati na dan, no rad je moguće ugovoriti i na manje sati. Tada se najčešće sklapa­ju ugovori na pola radnog vremena, no u praksi, mogu se ugovoriti i poslovi u kojima se radi i samo jedan sat dnevno. I tu dolazimo do bizarnosti hrvatskog radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava. Naime, osoba koja radi samo jedan sat dnevno 15 godina, imat će isti broj godina staža (15) kao i osoba koja je 15 godina radila u punom radnom vremenu.

     U prvom teoretskom slučaju, radnik koji radi punih osam sati na dan u godini odradi 2.080 sati, dok u drugom slučaju, radnik koji radi samo jedan sat na dan u godini odradi 260 sati. No, prema zako­nu, oboje za taj rad će dobiti po jednu godinu staža. Uzmemo li u obzir da obje te osobe odu s tih 15 godina radnog staža u starosnu mirovinu, stvar postaje još gora, jer bi obje osobe mogle imati približno isti iznos mirovine.

Paradoksalna situacija

     Naime, u skladu s mirovinskim pro­pisima, osoba koja je radila jedan sat dnevno imat će formalno znatno nižu mirovinu, ali će takav radnik u mirovini primati zajamčenu najni­žu mirovinu koja mu pripada za njegov mirovinski staž. Prema za­dnjim podatcima, najniža mirovina za 15 godina sta­ža iznosi 1.026,75 kuna, za 20 go­dina staža 1.369 kuna, za 30 godi­na staža 2.053,50 kuna, a za 40 go­dina staža 2.738 kuna. I tu dolazi­mo do paradoksa....

Read more...

 

UMIROVLJENICIMA MRVICE

Mizerija od novog usklađivanja

     Većina hrvatskih umirovljenika s nestrpljenjem čeka usklađi­vanje mirovina kojim država dvaput godišnje korigira, odnosno poveća mirovinu u skladu s rastom plaća i troškova života. Od 1. siječnja 2019. mirovine su temeljem uskla­đivanja porasle za 1,15 posto, da bi u srpnju iste godine porasle za dalj­njih 2,44 posto, što je značilo oko 60 kuna više na prosječnu mirovinu. Do tog većeg porasta došlo je i zbog toga jer se, umjesto „švicarske for­mule", po prvi put koristila varijabil­na formula usklađivanja, tzv. 70:30 model.

     Mnogi su stoga očekivali kako bi se trend većeg postotka usklađiva­nja mogao nastaviti i u ovoj godini te tako još malo poboljšati umirov­ljenički novčanik. No, umirovljenička realnost u Hrvatskoj je surova pa se nada u takav pozitivan scenarij po­kazala pogrešnom. Naime, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje početkom ožujka je donijelo odluku o novoj aktualnoj vrijednosti mirovina (AVM), koja vri­jedi retroaktivno od 1. siječnja 2020. godine te iznosi 68,45 kuna....

Read more...

 

MEĐUNARODNA SURADNJA

Bratimljenje talijanskih i hrvatskih umirovljenika

     U Zagrebu je 19. veljače 2020. odr­žan radni skup talijanskog tromi- lijunskog sindikata umirovljenika SPI CGIL, na čelu s Danilom Toccaneom i Eziom Medeotom, s predstavnicima Sindikata umirovljenika Hrvatske, na čelu s Jasnom A. Petrović. Prikazana je dosadašnja dvadesetogodišnja surad­nja, koja se nakon svih zbratimljenih podružnica u Istri s „legama" iz regija Veneto i Emilia Romagna, prošle go­dine proširila i na cijelu Dalmaciju te Dubrovačko-neretvansku županiju....

Read more...

 

DVA JAKO VAŽNA DANA U TJEDNU

Iskoristite maksimalno svoje vikende

     Vikendi čine više od jedne trećine vašeg života. Oni su kritično vrijeme za obiteljsko okupljanje, pružanje pa­žnje pojedinim članovima obitelji i za jačanje obiteljskih veza, posebno u višegeneracijskim obiteljima.

     Međutim, preveliki broj obitelji besciljno provodi vikende. Razne neizbježne obaveze i kućni poslovi, koji su se odlagali za vrijeme tjedna, natrpaju se u subotu i nedjelju, posebno u obiteljima gdje su oba supružnika aktivna tijekom tjedna. Tu se onda još „prikrpaju" aktivnosti unučadi, misa, razne druš­tvene obaveze itd., što povećava pritisak. Stručnjaci kažu da se takav „kaos" može ipak prevladati. Evo kako:...

Read more...

Aktualno arhiva