UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NEOČEKIVAN SAVEZNIK

Mamić ukazao na lešinarenje starijih osoba

     Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić u svojim nedavnim objavama na društvenim mrežama počeo je prokazivati kriminalne radnje osječkih sudaca i tako se između ostalog dotaknuo bolne teme o kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito progo­vara, malverzacijama s ugovorima o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju. SUH posljednjih 15 godina traži da se zabrani potpisivanje ugovora o dosmrtnom uz­državanju, kao i da se donormira institut ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naše zahtjeve Ministarstvo pravosuđa sve ove godine uporno odbija.

     Mamić po logici„ako padnem ja, past će svi", odlučio je doista učiniti nešto kori­sno za društvo i u ovom slučaju za starije osobe, alarmirati javnost o kriminalnom bogaćenju sudaca, javnih bilježnika i dje­latnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koji stječu veliku imovinsku korist preko leđa siromašnih starijih osoba. Mamić je tako nedavno na svom Facebooku napisao:

Kako stvari funkcioniraju....

Read more...

 

ZA KOGA ĆETE GLASATI

Što novi gradonačelnik/ca Zagreba nudi umirovljenicima

     Sliže nam se lokalni izbori, a time i nadanja brojnih naših umirovljenika i starijih osoba da će im se poboljšati socijalni i društveni status. S obzirom da je nemoguće u našem mjesečniku obu­hvatiti sve gradove i kandidate za gra- donačelnika/cu, odlučili smo provjeriti što će novoga umirovljenicima i starijim osobama ponuditi kandidati koji prema anketama imaju najveće šanse da posta­nu novi gradonačelnik/ca Zagreba, našeg najvećeg i najbogatijeg grada.

I dok najveću stopu izloženosti siromaš­tvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi 36,7 posto, te je nakon Irske najniži u Uniji. Stopa rizika siromaštva narasla je za osobe starije od 65 godina na 30,1 posto, dok ta stopa za samce iznosi 50,3 posto. Linija siromaštva iznosi2.710 kuna, a 61 posto ili preko 700 tisuća hrvat­skih umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.

      U gradu Zagrebu svaki peti stanov­nik je stariji od 65 godina, a osim niskih prihoda, starije građane more i problemi poput nedostatka smještaja u domovima za starije osobe, nepostojanje hospicija. Zbog toga smo kandidate za novog gra- donačelnika/cuZagreba upitali imaju li u svom programu i planovima ikakve namjere rješavati te probleme i kako misle pomoći toj populaciji ako osvoje vlast. Upitali smo i hoće li pojačati postojeći socijalni program Grada Zagreba, mijenjati ga, nadopunja­vati, kao i što umirovljenici i starije osobe mogu očekivati ako baš oni osvoje vlast.

Odgovore kandidata nismo mijenjali ili skraćivali, već vam ih donosimo u obujmu i obliku kako smo ih originalno dobili, i to redoslijedom kandidata/kinja koji prema anketama imaju najveće šanse da osvoje vlast.....

Read more...

 

POŠTAR VIŠE NE ZVONI

Nacionalna naknada bez adrese

     Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe od 17. ožujka 2021. podnesen je izvještaj o dotadašnjoj realizaciji Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja naveo je kako je u tijeku druga isplata nacionalne naknade koju u ožujku prima 4.059 korisnika, od toga 65,16% žena te 34,84% muškaraca. Trošak mjesečne isplate je ukupno 3.136.079 kuna.

     No, do 28. veljače 2021. godine zaprimljeno je 7.911 za­htjeva, od kojih su 1.184 nepotpuna. Većinom su to zahtjevi u kojima nije naveden osobni identifikacijski broj, nije priložena potvrda banke o tekućem računu ili nije izvršena odjava s osiguranja, a ima i onih koji su propustili upisati OIB ili čak adresu. HZMO je s takvim podnositeljima u kontaktu, no s prolazom od 15 dana nejavljanja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, odnosno odbacuje se njihov zahtjev.

Ništa bez bankovnog računa

     Najčešći razlozi za odbacivanje ili odbijanje zahtjeva je neispunjavanje osnovnih uvjeta propisanih Zakonom o na­cionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj ili godina života, te dodanih uvjeta poput iznosa prihoda po članu kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendar­skoj godini koji ne smije prelaziti utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna.

     Na Nacionalnom vijeću predstavnici umirovljenika su upozorili kako je promašaj što je člankom 10. Zakona o nacionalnoj naknadi propisano kao obvezno da Zavod za mirovinsko nacionalnu naknadu obvezno isplaćuje putem poslovnih banaka. Nadalje,....

Read more...

 

DR. VLASTA VUČEVAC, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU SKRB PRI HLZ   

Odnos prema starijima – mjera humanosti društva

 

     Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu ži­vota pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšavanje patnje putem ranog prepoznavanja, te be­sprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. To je briga za teško i neizlječivo bolesne te umiruće osobe i njihove obitelji. Pali­jativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu! Bazu i temelj pružanja palijativne skrbi čini tim liječnika obiteljske medicine koji skrbi o bolesniku, u pravilu, tijekom cijelog njegovog života. Biste li dopunili tu definiciju? Kojom biste ocjenom do 5 ocijenili stanje i kapacitete palijativne skrbi u Hrvatskoj? Na to i brojna druga pitanja odgovorila je dr. Vlasta Vučevac, specijalistica obiteljske medicine i geron- tologinja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu skrb pri Hrvatskom liječničkom zboru.

      Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji, koji su povezani s pro­blemima neizlječive i smrtonosne bolesti To se postiže prevencijom i olakšavanjem patnji, umanjivanjem pratećih simptoma osnovne bolesti/boli, nesanice, mučnine, kašlja, kroničnog umora i dr. ali, uz fizičke simptome rješavaju se psihičke, socijalne i duhovne tegobe. Palijativna medicina je holistički pristup, multidisciplinarno liječenje i timski rad. Obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze, ne­izlječive, životno ugrožavajuće bolesti i sve do perioda žalovanja u obitelji nakon smrti bolesnika....

Read more...

 

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine....

Read more...

 

USPJELI SMO!

Kreće isplata solidarnog dodatka

     Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Mati­ca umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pi­smo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti do­datak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu", a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli prego­vori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane      Ministarstva financija, dvojbama unutar Mi­nistarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.....

Read more...

 

POMOĆ NASTRADALIMA U POTRESU

SUH pribavio kontejner i gradi kućicu

     Iako je Sindikat umirovljenika Hrvatske udruga sa skro­mnim financijskim mogućnostima, nije mogla stajati po strani gledajući patnju i ljude u potrebi nakon ka­tastrofalnog potresa koji je zadesio područje Petrinje i Gline. Tako je na inicijativu SUH-a Europska federacija umirovljenika i starijih osoba (FERPA) pozvala svoje čla­nice na humanitarnu akciju solidarnosti sa stradalima u potresu u našoj zemlji....

Read more...

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo....

Read more...

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

PROGRAM RADA SUH-a 50+ 2021.-2025.

  1. Čuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti;
  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode k raspadu mirovinskog sustava;
  3. Transformirati obvezni drugi mirovinski stup u dobrovoljni - omogućiti prijelaz iz prvog u drugi stup ne samo u trenutku umirovljenja, već kontinuirano;
  4. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere protiv rada na crno;
  5. Provesti cjelovitu reviziju svih mirovina po posebnim propi­sima, kao i sustava paramirovinskih dodataka na mirovine;
  6. Provesti reviziju mirovina prema ZOMO na reprezentativnom uzorku (prevencija korupcije i kriminala);
  7. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na dio stečen radom i prema posebnim propisima;
  8. Zalaganje za prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta dobi;
  9. Povećanje mirovina za 10 posto onima koji su umirovljeni nakon 1.1.1999., s obračunom razlike od dana umirovljenja, a zbog pogrešno izračunate prve vrijednosti AVM;
  10. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada br. 102);
  11. Ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel mi­rovine u plaći - 45%);
  12. Hitno uvesti novi varijabilni model usklađivanja mirovina, tako da se usklađuje u 100-postotnom iznosu prema po­voljnijem indeksu rasta plaća ili cijena;
  13. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 40 posto od mini­malne bruto plaće za osnovnih 15 godina staža, a na to se za svaku daljnju godinu dodati po jedan AVM;
  14. Povećati nacionalnu naknadu za starije osobe na najmanje 1,000 kuna;
  15. Uvesti kompenzacijske mjere za žene i muškarce ne samo za skrb o djeci, nego i za invalide i stare; i to ne samo šest mjeseci, već godinu dana dodatnog staža po osobi u skr­bi - za sve umirovljenike, a ne samo za novoumirovljene;
  16. Zakonski regulirati pravo na status njegovatelja za starije članove obitelji;
  17. Uvesti pravo na bolovanje za starijeg člana obitelji;
  18. Ujednačiti pravo svim umirovljenicima (uključujući i obiteljske umirovljenike) na različite oblike rada bez obustave miro­vine, i to uz jednake uvjete za sve - pola mirovine za puno radno vrijeme, te puna mirovina za pola radnog vremena;
  19. Ukinuti ustegu dodatka na najnižu mirovinu zaposlenim umirovljenicima;
  20. Nakon pune starosne dobi za umirovljenje (65 godina) ukinuti plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za rad umirovljenika;
  21. Uvesti novi model obiteljske mirovine s pravom izbora na 85 posto mirovine preminulog partnera ili zadržavanje vlastite mirovine te dodavanje 20 - 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnom i imovinskom cenzusu;
  22. Hitno ukinuti obvezu baka i djedova na plaćanje alimentacije unucima i ovršivanje njihovih mirovina do tri četvrtine iznosa;
  23. Ukinuti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i detaljnije pro­pisati doživotno uzdržavanje (registar ugovora, ograničenje broja ugovora na dva, hitni postupak pred sudovima itd.);
  24. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe;

Uvesti obvezne savjete/vijeća/povjerenstva za umirovljenike i starije osobe pri svim županijama, općinama i lokalnim samoupravama;

 

  1. Zadržati i razvijati institut Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe; sudjelovati u radnim skupinama za izradu strategija, politika, zakona o mjera; te imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a;
  2. Vratiti pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom za sve potrebite - umirovljenike i primatelje nacionalne naknade za starije;
  3. Ukinuti sve naknade na isplatu mirovina na bankomatima i bankarskim šalterima;
  4. Promijeniti ovršni zakon s ciljem pojeftinjenja i pojedno­stavljenja ovršnog postupka, te uz promjenu redoslijeda plaćanja (prvo glavnica, pa troškovi kamata);
  5. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom, bez osi­guranja zamjenske;
  6. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za život (npr. iznad linije siromaštva, 2021. - 2.710 kn);
  7. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;
  8. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto; a do ukidanja promijeniti način obračuna kod doprinosa od 3 posto samo na razliku iznad prosječne neto mirovine u prvih 8 mjeseci prethodne godine;
  9. Povećati prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osi­guranje prema godišnjoj liniji siromaštva (2021. - 2.710 kn); do daljnjega ne povisivati dopunsko zdravstveno osiguranje;
  10. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne;
  11. Omogućiti na teret HZZO-a usluge u privatnim zdravstve­nim kapacitetima za sve preglede i zahvate koji su hitni ili se čekaju više od dva mjeseca;
  12. Očuvati državni osiguravateljski sustav (dopunsko osiguranje);
  13. Razviti inovativni sustav palijativne skrbi kao spoj sustava zdravstva i socijale;
  14. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);
  15. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (dr­žavni i županijski domovi) uz priuštive cijene; te provesti kategorizaciju i specijalizaciju;
  16. Subvencionirati smještaj i u privatnim domovima (sistem vaučera);
  17. Uvesti strože kriterije za davanje dopusnica obiteljskim i privatnim domovima;
  18. Decentralizirati i bitno osnažiti socijalnu inspekciju za domove;
  19. Uz inspekcijski, uvesti i civilni nadzor nad smještajnim ka­pacitetima od strane udruga civilnog društva;
  20. Promovirati dostupnost informacija o pravima starijih osoba;
  21. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike, te druge socijalne povlastice i mjere na razini lokalne samouprave;
  22. Raditi na jačanju zajedništva s drugim umirovljeničkim udrugama;
  23. Aktivno sudjelovati u radu FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe;
  24. Nastaviti suradnju sa sindikatima i udrugama umirovljenika u regiji;

Osnaživati programe socijalne uključenosti, osobito u uvje­tima pandemije i rastućeg siromaštva.

 

 

ISCJELITELJSKA SNAGA HUMORA

Smijehom protiv bolesti

     Hoće li doći vrijeme kada će vam vaš doktor, u svrhu terapije, kazati da pogledate dvije epizode neke hu­moristične serije, koja se trenutno vrti na televiziji i da nakon toga dođete na kontrolu? Dobro, možda neće baš tako, ali humor se sve više priznaje kao važan faktor za održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Ideja da je smijeh dobar nije nova, međutim znanost sada to i dokazuje.

     Danas postoje laboratorijski dokazi da srdačan smijeh stimulira većinu glavnih fizioloških sustava u tijelu. Dobar smijeh, smijeh od srca, ubrzava srčani ritam, poboljšava krvnu cirkulaciju i aktivira mišiće u gotovo čitavom tijelu. Nakon smijeha čovjek se osjeća relaksiran. Prema američkom psihi­jatru Wiliamu Fryu, jednom od vodećih stručnjaka za humor i zdravlje, smijeh može spriječiti srčani infarkt smanjenjem napetosti, stresa i ljutnje.

     On može spriječiti i usporenje cirkulacije, koja može dovesti do moždanog udara, a može smanjiti i osjećaje neugodno­sti kod ljudi koji boluju od raka. Prof. Fry smatra da smijeh može pomoći i u prevenciji raka, olakšavajući depresiju, dakle emocionalno stanje koje može učiniti ljude osjetljivijima na tu bolest....

Read more...

 

Zagreb: Uživanje na Sljemenu

     Povjereništvo SUH Zagreb 27. veljače 2021. organiziralo je izlet na Zagrebačku goru za predsjednike i zainteresirane članove svih zagrebačkih podružnica. Na ovaj izlet odazvao se priličan broj zainteresiranih osoba kako bi dan proveli na svježem zraku. Nakon dolaska na Mihaljevac jedna je grupa u 9 sati autobusom krenula do Puntijarke, dok je druga grupa tamo stigla sat vremena kasnije. Nakon kraćeg odmora predsjednik Povjereništva Stevo Živčić podijelio je sudionicima čokolade, pa se krenulo prema Tomislavovom domu.

     Ispod obnovljenog sjemenskog tornja raspremili su se ruksaci te se malo okrijepilo uz špek, luk, sir i vrhnje, kolače, čaj ili samo kavu, kako bi se nastavilo ne baš lakom stazom, na nekim mjestima i pokrivenom snijegom. S obzirom da mnogi nisu imali prilike duže vremena hodati radi situacije s Covidom, za pohvalu je činjenica da su svi prošli zadanu relaciju.     Naročito bi istaknuli članice iz Novog Zagreba koje se nisu dale smesti i polako, ali sigurno su došle do cilja. Ni četiri pa niti šest srčanih prijemosnica koje su imali neki članovi, nisu zaustavile volju za hodanjem u društvu.

S. Ž.

 

8. SPORTSKI SUSRETI POVJERENIŠTVA SUH ZAGREB

Pandemiji unatoč!

     Kako su epidemiološke mjere malo popustile s velikim oprezom se, 20. veljače 2021. godine, organiziralo 8. Sportske susrete Povjereništva SUH Zagreb. Lijepi dan pratio je cjelokupno događanje na prostoru školskog igrališta u Studentskom gradu, a na igrama je sudjelovalo 14 zagrebačkih podružnica (od 17). Zbog mjera, svaka podružnica je mogla sudjelovati sa svega tri natjecatelja, koji su se natjecali u sve četiri discipline - pikadu, pucanju lopte na gol, bacanju lopte na koš, te nabacivanju kolutova na štap.

     Vodilo se računa da svi natjecatelji tijekom natjecanja vode računa o distanci, imaju maske i dezinficiraju ruke (a neki su imali i rukavice). Po dolasku, svaka ekipa je dobila majice, natpis podružnice, boce s vodom i burek. Nakon distanciranog postrojavanja, igre je otvorio Ante Kuprešak, nakon čega je započelo natje­canje. Pod budnim okom sudaca ekipe su se izmjenjivale na igrama prikupljajući bodove na svojoj listi, koju su nakon popunjavanja predale komisiji za bodovanje.

     Nakon prebrojavanja svih bodova treće mjesto pripalo je ekipi Podružnice Oporovec, drugo mjesto ekipi iz Podružnice Miroševec, dok je prvo mjesto pripalo ekipi Podružnice Studentski grad. Iako je cilj ovih igara, kao i svakih do sada, uglavnom druženje i ugodno proveden dan, smatramo da su pobijedili svi koji su došli i podržali ove igre, a za do­lazak svaka od ekipa dobila je zahvalnicu. Čestitamo svim ekipama na sudjelovanju i zahvaljujemo na dolasku.

Snježana Živčić

 

NEBULOZNE OVRHE BAKA I DJEDOVA

Suze za koje državu nije briga

     Posebnu pažnju javnosti prije tri go­dine privukla je priča o bračnom paru Slavici (72) i Josipu (83) Kišu- ru iz Sesveta koji su u travnju 2018. go­dine ovršeni za sto tisuća kuna na ime nagomilanog duga za neplaćanje ali­mentacije za troje unuka. No, za razliku od uobičajenih slučajeva kada jedan od roditelja zbog nezaposlenosti ili bolesti ne može skrbiti o djeci, ili ih zanemaru­je, u ovom slučaju otac djece, sin od Ki- šurovih, je poginuo u automobilskoj ne­sreći te je sud 2013., šest godina nakon njegove smrti, odlučio da baka i djed moraju plaćati alimentaciju umjesto po­kojnog sina.

     Slavica je u trenutku presude ima­la mirovinu od 1.500 kuna te je morala mjesečno plaćati 600 kuna, no nakon žalbe ubrzo je ta odluka ukinuta. No, za supruga Josipa koji je tad imao 3.400 kuna mirovine donesena je odluka da plaća 900 kuna mjesečno za uzdržava­nje unuka. Prvotni dug od 68.700 kuna s kamatama je narastao na 101 tisuću kuna, a Josipu, kojem je mirovina pora­sla na sadašnjih 3.900 kuna ovršuje se 2.927 kuna mjesečno. Ono što je najbol­nije za ovaj bračni par je što im se snaha 13 dana nakon pokopa sina iselila iz za­jedničke kuće i otišla s troje djece živjeti kod svoje mame, te vrlo brzo zabranila viđanje unučadi....

Read more...

 MINISTRE REAGIRAJ!

Prevarili baku i prodali joj stan

     Jedna 90-godišnjakinja koja je smještena u Domu za sta­rije osobe u Dugom Selu bila je žrtva već često viđene prijevare oko ugovora o uzdržavanju. Naime, u šturom policijskom priopćenju objavljeno je kako je 60-godišnjak kao službena osoba (čitaj: bilježnik!) na poticaj 56-godišnjaka došao u Dom za starije Dugo Selo, gdje je oštećenoj dao na potpis ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, iako su se u samom sadržaju dokumenta nalazila prava iz ugovora o doživotnom uzdržavanju.

     Nažalost, 90-godišnja baka ga je potpisala misleći da potpisuje ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim će u zamjenu za njezin stan u Varaždinu ona dobiti bolju skrb i novac. No, odmah po potpisivanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina prelazi u posjed davatelja uzdržavanja pa je 60-godišnjak u ovlaštenom uredu ovjerio dokument, te onda još i izmijenio ugovor promijenivši mu pravnu osnovu.

     Izmijenjeni ugovor proslijedio je na Građanski odjel Op­ćinskog suda u Varaždinu na uknjižbu, a tom je uknjižbom 56-godišnjak postao vlasnik stana. Nakon toga je 60-godišnjak na zahtjev 56-godišnjaka izradio novi darovni ugovor kojim je 56-godišnjak darovao 48-godišnjoj ženi nekretninu, iako je znao da je do nje došao nevjerodostojnim ugovorom. Na temelju tog ugovora 48-godišnjakinja je postala vlasnica stana. Prikrivanje tragova se nastavlja....

Read more...

 

DR. MED. ANA VANIŠTA KOŠUTA, SPEC. PSIHIJATAR

Starije osobe postale izopćenici

     Prošlo je godinu dana od početka pandemije korona- virusa. Burnu godinu obilježili su i potresi u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj. O tome kakve je posljedice sve to ostavilo na mentalno zdravlje starijih osoba razgovarali smo s psihijatricom Anom Vaništom Košutom.

     Pandemija koronavirusa odnijela je mnoge živote, uglavnom umiru stariji i bolesni. No, osim zdravstve­nih, ostavila je i psihičke posljedice na ljude. Kako biste opisali posljedice? Bilježite li Vi i vaše kolege porast „interesa" ljudi za psihoterapijom i farmakoterapijom?

     Pandemija koja traje već godinu dana, u prvoj fazi (ožu­jak 2020. - rujan 2020.) nije toliko potakla ljude za posjet psihijatru. Ljudi su se iznenadili svime, pa tješili međusobno, nadali da će u ljeto biti kraj. Imali su snage za vjerovati. Bilo je lijepo vrijeme, šetali su, čekali kraj. Iza ljeta, u kasnu jesen negdje od listopada 2020. nadalje, počinje se primjećivati rast potrebe za psihijatrom. Lošije vrijeme, kiše i hladnoća, loše vijesti na tv, ekonomska nesigurnost, čekanje cjepiva, rad od kuće, strepnja od razbolijevanja i fatalnog ishoda za kronične bolesnike i starije, odvojenost starijih ljudi od obitelji, doveli su do veće potrebe za psihofarmacima i psihoterapijom.

     Smanjivanje socijalnih kontakata i samoizolacija sigurno su narušili mentalno zdravlje ljudi, a starije oso­be su bile te koje su se najviše morale zatvarati u svoje domove. San nam je poremećen jer živimo "u špilji" i krećemo se nedovoljno. Strah od izlaska iz kuće i izlože­nost virusu donio je dvostruko zatvaranje u"sigurnost" doma. Smatrate li da će negativne posljedice pandemije na psihičko zdravlje biti najteže po starije osobe ili na mlade koji su navikli na veće socijalne kontakte?...

Read more...

 

DRUGI STUP - UNIŠTAVANJE JAVNIH FINANCIJA I MIROVINA

Kad banke gule naivce

     Možda ste zaboravili da je od 2002. godine hrvatski mirovinski sustav po diktatu Svjetske banke poluprivatiziran time što se uvelo tri mirovinska stupa, prvi - javni obvezni stup međuge- neracijske solidarnosti, drugi - obvezni stup kapitalizirane štednje kroz mirovinske fondove pri inozemnim bankama, te treći - dobrovoljni mirovinski fondovi. No, nije se promijenila i stopa mirovinskih dopri­nosa, već je od prijašnjih 20 posto za javni stup otkinuto 5 posto za obvezni drugi stup, što je preusmjereno na upravljanje i financijsko vrćenje bankarskim mirovin­skim fondovima.

Igračka za financijaše

     Još tijekom 90-tih Mađarska i Poljska bile su prve tranzicijske zemlje koje su uvele drugi i treći mirovinski stup, a nakon 2000. to su učinile Hrvatska, Bugarska, Ru­munjska, Slovačka, Makedonija i baltičke države. Istodobno,

Češka, Slovenija i Srbija uvele su samo treći dobrovoljni stup....

Read more...

 

KAKO SU BRANITELJI POSALI PARTIZANI

Invalidi preko reda

    Htjeli biste dobiti priznat ratni INVALIDITET? OD SADA ĆE TO BITI PRAVA SITNICA! Danas, četvrt sto­ljeća nakon Domovinskog rata, dosjetili se neki branitelji da su zaboravili kako su tijekom rata postali invalidi. I tako su to zaboravljali gotovo trideset godina. Valjda bi im zbog evidentnog seniliteta trebalo dati status ratnih vojnih invalida i prosječnu mirovinu od kojih sedam ti­suća kuna, jer ako su zaboravili da su bili ranjeni, to je već dobar razlog za dijagno­zu. Ministar Medved uvjerava 17. ožujka 2020. godine saborske zastupnike kako nije riječ o"novim" hrvatskim braniteljima niti hrvatskim ratnim vojnim invalidima, nego o osobama koje zbog normativnih uređenja ili različitih osobnih razloga nisu svoj status regulirale ranije". Tako, imao si osobni razlog da nisi poštovao pravne rokove, ili si osobno shvatio da te neprijatelj udario po glavi prije tri desetljeća, pa sada si zato postao invalid i sada bi htio bogatu osobnu mirovinu. Takvih zaboravnih likova je navodno„samo" 3.000, te ih toliko već tri godine čeka da im zatucani i zasigurno jugonostalgični stručnjaci odobre invali­ditet. Je li to istina? Nije.

Ministarstvo, a ne

stručnjaci!

    Od 2014. kao nezavisno tijelo vještače­nje svih civilnih i vojnih invaliditeta je na istom mjestu obavljao Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pri kojem na naci­onalnoj razini postoji Samostalni odjel za vještačenje hrvatskih branitelja iz Domo­vinskog rata, gdje ćete čuti da nije istina kako prosječni postupak za utvrđivanje invaliditeta branitelja traje tri godine, ali i to da ih je oko 1.500 onih koji čekaju na reviziju svog predmeta, jer nisu pribavili zadovoljavajuće dokaze o stjecanju inva­liditeta. Pa im se zato Zavod zamjerio. Pa su ga zato tužili Medvedu.

     I gle sada, izmjenama Braniteljskog zakona predviđa se ponovno da će se branitelji odvojiti od običnog življa, te će vještačenje obavljati„posebna liječnička povjerenstva koja će imenovati ministar hrvatskih branitelja". I nije to samo Med- vedova izmišljotina, već je Vlada u Sabor uputila izmjene i dopune Zakona o hrvat­skim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Izmjenama se, dakle, predviđa ukidanje stručne procjene za one koji žele ostvariti status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata....

Read more...

 

BANKARSKA POHLEPA

Guljenje siromašnih naknadama

     Pohlepnim bankama novca nikad dosta, a da do njega dođu ne biraju sredstva, niti imaju socijalnu osjetljivost prema starijim osobama. Naime, samo u prošloj godini banke su od građana naplatile 1,6 milijardi kuna naknada i provizija, za vođenje računa i raznih paketa, a brk su omastile i uvođenjem naknada za podizanje gotovine s vlastitih računa. Najveća hrvatska banka, ZABA, u rujnu 2019. je uvela plaćanje naknade za podizanje novca na šalterima banke, koja je tada iznosila 1,95 kuna, no to im nije bilo dovoljno pa tu uslugu sada naplaćuju tri kune po svakoj isplati s kunskih transak­cijskih računa.

      Zanimljivo, oni koji podižu 10.000 i više kuna ne plaćaju nakna­du, jer su očito klijenti dubljeg džepa, pa je takva mjera banke ciljano usmjerena na one najsiromašnije i najstarije. Objašnjenje banke bilo je da je razlog uvođenju naknade poticanje na korištenje bankomata, a ubrzo su njezin primjer slijedile i ostale banke. Tako PBZ također na­plaćuje tri kune za podizanje gotovine na šalteru za iznose od 100 do 5.000 kuna, a iznad tog iznosa ne naplaćuje naknadu. Tri kune napla­ćuje i Sberbank, dok je OTP odlučio naplaćivati čak četiri kune za sve isplate od 100 do 500.000 kuna.

HPB još nije uveo naplatu podizanja gotovine s računa u poslovni­ci, ali je od 1. ožujka uvodi za podizanje debitnom karticom na EFTPOS uređajima u poslovnoj mreži banke i poslovnih partnera; Hrvatske po­šte i Fine, u iznosu 1,2 posto vrijednosti transakcije. Čista guljotina!

      Jedino pozitivno je što većina banaka nije uvela naknade za podi­zanje novca sa šaltera za osobe koje imaju zaštićene račune te račune pod skrbništvom. No, zato su gotovo sve povisile naknade za podi­zanje novca s bankomata drugih banaka, iako su u prvom valu pan­demije na preporuku HNB-a ukinule te naknade, da bi nakon srpnja 2020. ponovno uvele naknade, te očito odlučile nadomjestiti gubitke, iako pandemija još traje...

I.K.

 

SVE SKUPLJE UMIRANJE

Smrt poskupila, pa pojeftinila

     U rujnu 2019. godine zagrebačka Grad­ska groblja naprasno su povisila cije­ne komunalnih usluga za ukope i to u iznosima od 40 do 80 posto, pa je cijena prosječnog ukopa u Zagrebu poskupjela oko 2.000 kuna, a najjeftiniji je stajao 15.000 kuna. Opravdanje za takvo poskupljenje čel­nici grada i monopolističke gradske tvrtke objasnili su time da se cijene nisu povećava­le od 2007. godine, kao i da će se iz novih pri­hoda financirati razvoj i unapređenje kvalite­te usluga, kao i izgradnje i proširenja groblja.

     Dakako, treba napomenuti kako mediji pišu kako je unazad godinu dana u Gradskim grobljima zaposleno i dvadesetak novih dje­latnika, pa je, eto, kakvog li čuda, dio priho­da iskorišten i za pojačanje na kadrovskom planu. Povećanje cijena poklopilo se i s po­većanom smrtnosti zbog pandemije korona- virusa, no na meti ožalošćene rodbine prve su se našle privatne pogrebničke tvrtke, koje su morale objašnjavati da nemaju ništa sa znatnim povećanjem cijena.     Nakon pritisaka javnosti te Udruge pogrebnika, Gradska gro­blja su sredinom veljače 2021. ipak spustili cijenu za 20-ak posto, što će smanjiti cijenu pogreba od 600 do 800 kuna. Je li Grad Za­greb postavio novu praksu za poskupljenje, taktikom digni puno, pa smanji malo, i svi zadovoljni?

I.K.

 

Umirovljenici traže pravedno pravo na rad

     Treća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe je održana putem video pozi­va 17. ožujka 2020. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva predstavila je organizaciju i provedbu cijepljenja protiv Covid 19 u Hrvatskoj, osobito s naglaskom na starije osobe.

Predstavnica Ministarstva rada, mi­rovinskoga sustava, obitelji socijalne politike Marija Penava Šimac upozna­la je članove s rezultatima istraživanja o potrebama starijih osoba za usluga­ma iz sustava socijalne skrbi te su in­formirani o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu. Također, zamjenik rav­natelja Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje Ivo Bulaja informirao je članove Nacionalnog vijeća o proved­bi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, naglasivši kako je od do sada 8.321 zahtjeva pozitivno riješeno samo 4.059 starijih od 65 godina, i od toga 65,9 posto žena....

Read more...

 

ROMANA GALIĆ, PROČELNICA GRADSKOG UREDA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU I OSOBE S INVALIDITETOM GRADA ZAGREBA

Gerontološki centri su pun pogodak

     Grad Zagreb poznat je po svojim vrlo kvalitetnim progra­mima socijalne zaštite za starije osobe. Zbog pandemije koronavirusa protekla godina bila je izuzetno zahtjev­na u osiguravanju potreba ugroženih skupina. O tome kako funkcionira gradski sustav socijalne zaštite, što se sve uspjelo osigurati ugroženima, a što je u planu, porazgovarali smo s Romanom Galić....

Read more...

Aktualno arhiva