---

 

Matica i Sindikat umirovljenika zahtijevaju hitnu promjenu formule za usklađivanje mirovina:

TRAŽIMO MIROVINE KOJE PRATE RAST RADNIČKOG STANDARDA

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske upućuju hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Dvije najveće umirovljeničke udruge upozoravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika.

     Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepravednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća. Ta se formula očito mora mijenjati, te će Matica i Sindikat umirovljenika nastaviti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe ponovno zatražiti prihvatljivije rješenja od 100 posto rasta povoljnijeg indeksa.

     Posljednje nevjerojatno nisko usklađivanje mirovina za samo 0,56 posto potvrđuje opravdanost umirovljeničkog zahtjeva. Takav postotak „rasta“ mirovina, najniži je u posljednjih pet godina, a i među najnižima je u zadnjih nekoliko desetljeća.

     Prosječna mirovina je 1999. godine iznosila  1.322 kune, a danas je 2.567 kuna. Prosječna plaća je te iste godine vrijedila 3.055 kuna, a danas je 7.038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za 3.983 kune odnosno za 130 posto, a mirovine za samo 1.258 kuna odnosno 95 posto. Dakle, u apsolutnom iznosu plaće su porasle za više od tri puta u odnosu na mirovine. Umirovljenici se pitaju – dokle, iako nemaju ništa protiv da se plaće povećavaju jer su i one niske, ali traže da ih mirovine barem prate. Osobito je to važno kad živimo u uvjetima rastućeg siromaštva starijih od 65 godina (30,1 posto!) te u doba pandemije kad je socijalna sigurnost oslabljena i standard sve niži.

 

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                                                     Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                                                      Ante Kuprešak, predsjednik

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Jasna A. Petrović, predsjednica

   

 

 

 

---

---

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA JE NESTRANAČKA UDRUGA I NE PODRŽAVA NITI JEDNU STRANKU 

UPUTE U VEZI IZBORA

 Poštovani članovi SUH-a,

 

     Budući da se bliže lokalni izbori, moramo podsjetiti sve članove SUH-a kako je SUH nestranačka udruga čiji je osnovni cilj borba za prava i boljitak umirovljenika i starijih osoba. SUH surađuje sa svim strankama koje u svojim programima podržavaju naše ciljeve, međutim SUH neće kao udruga podržavati direktno niti jednu stranku, već samo programe koji su mu bliski.

     Prema Statutu SUH-a, mi smo nestranačka udruga i moramo samo tako nastupati. Tko drukčije postupa, mora biti svjestan da krši Statut SUH-a.

     Što se tiče političkih stavova i uvjerenja, to je osobni stav svakog pojedinca. Svaki član SUH-a, bez obzira na funkciju, može biti politički aktivan i biti član neke stranke i pojavljivati se na izbornim listama političkih stranaka, ali nikako ne smije nastupati u ime SUH-a i koristiti SUH u svrhu političke kampanje, jer se već događalo da su neke stranke zloupotrijebile SUH u svoju korist.

     SUH je nestranačka udruga od njegovog osnutka 1992. godine, te ovim putem podsjećamo sve naše članove da moraju postupati i dalje prema dosadašnjoj praksi, te vas sve zajedno molimo da poštujete Statut SUH-a.

 

     Srdačan pozdrav svima – ZAJEDNO SMO JAČI!

 

     U Zagrebu, 22. travnja 2021.

                                                                                    Predsjednik SUH-a

                                                                              Anto Kuprešak, magistar prava

 

---

 

NEOČEKIVAN SAVEZNIK

Mamić ukazao na lešinarenje starijih osoba

     Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić u svojim nedavnim objavama na društvenim mrežama počeo je prokazivati kriminalne radnje osječkih sudaca i tako se između ostalog dotaknuo bolne teme o kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito progo­vara, malverzacijama s ugovorima o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju. SUH posljednjih 15 godina traži da se zabrani potpisivanje ugovora o dosmrtnom uz­državanju, kao i da se donormira institut ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naše zahtjeve Ministarstvo pravosuđa sve ove godine uporno odbija.

     Mamić po logici„ako padnem ja, past će svi", odlučio je doista učiniti nešto kori­sno za društvo i u ovom slučaju za starije osobe, alarmirati javnost o kriminalnom bogaćenju sudaca, javnih bilježnika i dje­latnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koji stječu veliku imovinsku korist preko leđa siromašnih starijih osoba. Mamić je tako nedavno na svom Facebooku napisao:

Kako stvari funkcioniraju....

Read more...

---

 

ZA KOGA ĆETE GLASATI

Što novi gradonačelnik/ca Zagreba nudi umirovljenicima

     Sliže nam se lokalni izbori, a time i nadanja brojnih naših umirovljenika i starijih osoba da će im se poboljšati socijalni i društveni status. S obzirom da je nemoguće u našem mjesečniku obu­hvatiti sve gradove i kandidate za gra- donačelnika/cu, odlučili smo provjeriti što će novoga umirovljenicima i starijim osobama ponuditi kandidati koji prema anketama imaju najveće šanse da posta­nu novi gradonačelnik/ca Zagreba, našeg najvećeg i najbogatijeg grada.

I dok najveću stopu izloženosti siromaš­tvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi 36,7 posto, te je nakon Irske najniži u Uniji. Stopa rizika siromaštva narasla je za osobe starije od 65 godina na 30,1 posto, dok ta stopa za samce iznosi 50,3 posto. Linija siromaštva iznosi2.710 kuna, a 61 posto ili preko 700 tisuća hrvat­skih umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.

      U gradu Zagrebu svaki peti stanov­nik je stariji od 65 godina, a osim niskih prihoda, starije građane more i problemi poput nedostatka smještaja u domovima za starije osobe, nepostojanje hospicija. Zbog toga smo kandidate za novog gra- donačelnika/cuZagreba upitali imaju li u svom programu i planovima ikakve namjere rješavati te probleme i kako misle pomoći toj populaciji ako osvoje vlast. Upitali smo i hoće li pojačati postojeći socijalni program Grada Zagreba, mijenjati ga, nadopunja­vati, kao i što umirovljenici i starije osobe mogu očekivati ako baš oni osvoje vlast.

Odgovore kandidata nismo mijenjali ili skraćivali, već vam ih donosimo u obujmu i obliku kako smo ih originalno dobili, i to redoslijedom kandidata/kinja koji prema anketama imaju najveće šanse da osvoje vlast.....

Read more...

---

 

DR. VLASTA VUČEVAC, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU SKRB PRI HLZ   

Odnos prema starijima – mjera humanosti društva

 

     Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu ži­vota pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšavanje patnje putem ranog prepoznavanja, te be­sprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. To je briga za teško i neizlječivo bolesne te umiruće osobe i njihove obitelji. Pali­jativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu! Bazu i temelj pružanja palijativne skrbi čini tim liječnika obiteljske medicine koji skrbi o bolesniku, u pravilu, tijekom cijelog njegovog života. Biste li dopunili tu definiciju? Kojom biste ocjenom do 5 ocijenili stanje i kapacitete palijativne skrbi u Hrvatskoj? Na to i brojna druga pitanja odgovorila je dr. Vlasta Vučevac, specijalistica obiteljske medicine i geron- tologinja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu skrb pri Hrvatskom liječničkom zboru.

      Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji, koji su povezani s pro­blemima neizlječive i smrtonosne bolesti To se postiže prevencijom i olakšavanjem patnji, umanjivanjem pratećih simptoma osnovne bolesti/boli, nesanice, mučnine, kašlja, kroničnog umora i dr. ali, uz fizičke simptome rješavaju se psihičke, socijalne i duhovne tegobe. Palijativna medicina je holistički pristup, multidisciplinarno liječenje i timski rad. Obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze, ne­izlječive, životno ugrožavajuće bolesti i sve do perioda žalovanja u obitelji nakon smrti bolesnika....

Read more...

---

 

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine....

Read more...

---

 

USPJELI SMO!

Kreće isplata solidarnog dodatka

     Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Mati­ca umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pi­smo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti do­datak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu", a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli prego­vori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane      Ministarstva financija, dvojbama unutar Mi­nistarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.....

Read more...

---

 

POMOĆ NASTRADALIMA U POTRESU

SUH pribavio kontejner i gradi kućicu

     Iako je Sindikat umirovljenika Hrvatske udruga sa skro­mnim financijskim mogućnostima, nije mogla stajati po strani gledajući patnju i ljude u potrebi nakon ka­tastrofalnog potresa koji je zadesio područje Petrinje i Gline. Tako je na inicijativu SUH-a Europska federacija umirovljenika i starijih osoba (FERPA) pozvala svoje čla­nice na humanitarnu akciju solidarnosti sa stradalima u potresu u našoj zemlji....

Read more...

---

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo....

Read more...

---

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

PROGRAM RADA SUH-a 50+ 2021.-2025.

1. Čuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti;
2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode k raspadu mirovinskog sustava;
3. Transformirati obvezni drugi mirovinski stup u dobrovoljni - omogućiti prijelaz iz prvog u drugi stup ne samo u trenutku umirovljenja, već kontinuirano;
4. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere protiv rada na crno;
5. Provesti cjelovitu reviziju svih mirovina po posebnim propi­sima, kao i sustava paramirovinskih dodataka na mirovine;
6. Provesti reviziju mirovina prema ZOMO na reprezentativnom uzorku (prevencija korupcije i kriminala);
7. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na dio stečen radom i prema posebnim propisima;
8. Zalaganje za prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta dobi;
9. Povećanje mirovina za 10 posto onima koji su umirovljeni nakon 1.1.1999., s obračunom razlike od dana umirovljenja, a zbog pogrešno izračunate prve vrijednosti AVM;
10. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada br. 102);
11. Ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel mi­rovine u plaći - 45%);
12. Hitno uvesti novi varijabilni model usklađivanja mirovina, tako da se usklađuje u 100-postotnom iznosu prema po­voljnijem indeksu rasta plaća ili cijena;
13. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 40 posto od mini­malne bruto plaće za osnovnih 15 godina staža, a na to se za svaku daljnju godinu dodati po jedan AVM;
14. Povećati nacionalnu naknadu za starije osobe na najmanje 1,000 kuna;
15. Uvesti kompenzacijske mjere za žene i muškarce ne samo za skrb o djeci, nego i za invalide i stare; i to ne samo šest mjeseci, već godinu dana dodatnog staža po osobi u skr­bi - za sve umirovljenike, a ne samo za novoumirovljene;
16. Zakonski regulirati pravo na status njegovatelja za starije članove obitelji;
17. Uvesti pravo na bolovanje za starijeg člana obitelji;
18. Ujednačiti pravo svim umirovljenicima (uključujući i obiteljske umirovljenike) na različite oblike rada bez obustave miro­vine, i to uz jednake uvjete za sve - pola mirovine za puno radno vrijeme, te puna mirovina za pola radnog vremena;
19. Ukinuti ustegu dodatka na najnižu mirovinu zaposlenim umirovljenicima;
20. Nakon pune starosne dobi za umirovljenje (65 godina) ukinuti plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za rad umirovljenika;
21. Uvesti novi model obiteljske mirovine s pravom izbora na 85 posto mirovine preminulog partnera ili zadržavanje vlastite mirovine te dodavanje 20 - 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnom i imovinskom cenzusu;
22. Hitno ukinuti obvezu baka i djedova na plaćanje alimentacije unucima i ovršivanje njihovih mirovina do tri četvrtine iznosa;
23. Ukinuti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i detaljnije pro­pisati doživotno uzdržavanje (registar ugovora, ograničenje broja ugovora na dva, hitni postupak pred sudovima itd.);
24. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe;

Uvesti obvezne savjete/vijeća/povjerenstva za umirovljenike i starije osobe pri svim županijama, općinama i lokalnim samoupravama;

 

1. Zadržati i razvijati institut Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe; sudjelovati u radnim skupinama za izradu strategija, politika, zakona o mjera; te imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a;
2. Vratiti pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom za sve potrebite - umirovljenike i primatelje nacionalne naknade za starije;
3. Ukinuti sve naknade na isplatu mirovina na bankomatima i bankarskim šalterima;
4. Promijeniti ovršni zakon s ciljem pojeftinjenja i pojedno­stavljenja ovršnog postupka, te uz promjenu redoslijeda plaćanja (prvo glavnica, pa troškovi kamata);
5. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom, bez osi­guranja zamjenske;
6. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za život (npr. iznad linije siromaštva, 2021. - 2.710 kn);
7. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;
8. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto; a do ukidanja promijeniti način obračuna kod doprinosa od 3 posto samo na razliku iznad prosječne neto mirovine u prvih 8 mjeseci prethodne godine;
9. Povećati prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osi­guranje prema godišnjoj liniji siromaštva (2021. - 2.710 kn); do daljnjega ne povisivati dopunsko zdravstveno osiguranje;
10. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne;
11. Omogućiti na teret HZZO-a usluge u privatnim zdravstve­nim kapacitetima za sve preglede i zahvate koji su hitni ili se čekaju više od dva mjeseca;
12. Očuvati državni osiguravateljski sustav (dopunsko osiguranje);
13. Razviti inovativni sustav palijativne skrbi kao spoj sustava zdravstva i socijale;
14. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);
15. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (dr­žavni i županijski domovi) uz priuštive cijene; te provesti kategorizaciju i specijalizaciju;
16. Subvencionirati smještaj i u privatnim domovima (sistem vaučera);
17. Uvesti strože kriterije za davanje dopusnica obiteljskim i privatnim domovima;
18. Decentralizirati i bitno osnažiti socijalnu inspekciju za domove;
19. Uz inspekcijski, uvesti i civilni nadzor nad smještajnim ka­pacitetima od strane udruga civilnog društva;
20. Promovirati dostupnost informacija o pravima starijih osoba;
21. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike, te druge socijalne povlastice i mjere na razini lokalne samouprave;
22. Raditi na jačanju zajedništva s drugim umirovljeničkim udrugama;
23. Aktivno sudjelovati u radu FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe;
24. Nastaviti suradnju sa sindikatima i udrugama umirovljenika u regiji;

Osnaživati programe socijalne uključenosti, osobito u uvje­tima pandemije i rastućeg siromaštva.

---

 

---

 

ISCJELITELJSKA SNAGA HUMORA

Smijehom protiv bolesti

     Hoće li doći vrijeme kada će vam vaš doktor, u svrhu terapije, kazati da pogledate dvije epizode neke hu­moristične serije, koja se trenutno vrti na televiziji i da nakon toga dođete na kontrolu? Dobro, možda neće baš tako, ali humor se sve više priznaje kao važan faktor za održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Ideja da je smijeh dobar nije nova, međutim znanost sada to i dokazuje.

     Danas postoje laboratorijski dokazi da srdačan smijeh stimulira većinu glavnih fizioloških sustava u tijelu. Dobar smijeh, smijeh od srca, ubrzava srčani ritam, poboljšava krvnu cirkulaciju i aktivira mišiće u gotovo čitavom tijelu. Nakon smijeha čovjek se osjeća relaksiran. Prema američkom psihi­jatru Wiliamu Fryu, jednom od vodećih stručnjaka za humor i zdravlje, smijeh može spriječiti srčani infarkt smanjenjem napetosti, stresa i ljutnje.

     On može spriječiti i usporenje cirkulacije, koja može dovesti do moždanog udara, a može smanjiti i osjećaje neugodno­sti kod ljudi koji boluju od raka. Prof. Fry smatra da smijeh može pomoći i u prevenciji raka, olakšavajući depresiju, dakle emocionalno stanje koje može učiniti ljude osjetljivijima na tu bolest....

Read more...

---

 

Zagreb: Uživanje na Sljemenu

     Povjereništvo SUH Zagreb 27. veljače 2021. organiziralo je izlet na Zagrebačku goru za predsjednike i zainteresirane članove svih zagrebačkih podružnica. Na ovaj izlet odazvao se priličan broj zainteresiranih osoba kako bi dan proveli na svježem zraku. Nakon dolaska na Mihaljevac jedna je grupa u 9 sati autobusom krenula do Puntijarke, dok je druga grupa tamo stigla sat vremena kasnije. Nakon kraćeg odmora predsjednik Povjereništva Stevo Živčić podijelio je sudionicima čokolade, pa se krenulo prema Tomislavovom domu.

     Ispod obnovljenog sjemenskog tornja raspremili su se ruksaci te se malo okrijepilo uz špek, luk, sir i vrhnje, kolače, čaj ili samo kavu, kako bi se nastavilo ne baš lakom stazom, na nekim mjestima i pokrivenom snijegom. S obzirom da mnogi nisu imali prilike duže vremena hodati radi situacije s Covidom, za pohvalu je činjenica da su svi prošli zadanu relaciju.     Naročito bi istaknuli članice iz Novog Zagreba koje se nisu dale smesti i polako, ali sigurno su došle do cilja. Ni četiri pa niti šest srčanih prijemosnica koje su imali neki članovi, nisu zaustavile volju za hodanjem u društvu.

S. Ž.

---

 

8. SPORTSKI SUSRETI POVJERENIŠTVA SUH ZAGREB

Pandemiji unatoč!

     Kako su epidemiološke mjere malo popustile s velikim oprezom se, 20. veljače 2021. godine, organiziralo 8. Sportske susrete Povjereništva SUH Zagreb. Lijepi dan pratio je cjelokupno događanje na prostoru školskog igrališta u Studentskom gradu, a na igrama je sudjelovalo 14 zagrebačkih podružnica (od 17). Zbog mjera, svaka podružnica je mogla sudjelovati sa svega tri natjecatelja, koji su se natjecali u sve četiri discipline - pikadu, pucanju lopte na gol, bacanju lopte na koš, te nabacivanju kolutova na štap.

     Vodilo se računa da svi natjecatelji tijekom natjecanja vode računa o distanci, imaju maske i dezinficiraju ruke (a neki su imali i rukavice). Po dolasku, svaka ekipa je dobila majice, natpis podružnice, boce s vodom i burek. Nakon distanciranog postrojavanja, igre je otvorio Ante Kuprešak, nakon čega je započelo natje­canje. Pod budnim okom sudaca ekipe su se izmjenjivale na igrama prikupljajući bodove na svojoj listi, koju su nakon popunjavanja predale komisiji za bodovanje.

     Nakon prebrojavanja svih bodova treće mjesto pripalo je ekipi Podružnice Oporovec, drugo mjesto ekipi iz Podružnice Miroševec, dok je prvo mjesto pripalo ekipi Podružnice Studentski grad. Iako je cilj ovih igara, kao i svakih do sada, uglavnom druženje i ugodno proveden dan, smatramo da su pobijedili svi koji su došli i podržali ove igre, a za do­lazak svaka od ekipa dobila je zahvalnicu. Čestitamo svim ekipama na sudjelovanju i zahvaljujemo na dolasku.

Snježana Živčić

---

 

NEBULOZNE OVRHE BAKA I DJEDOVA

Suze za koje državu nije briga

     Posebnu pažnju javnosti prije tri go­dine privukla je priča o bračnom paru Slavici (72) i Josipu (83) Kišu- ru iz Sesveta koji su u travnju 2018. go­dine ovršeni za sto tisuća kuna na ime nagomilanog duga za neplaćanje ali­mentacije za troje unuka. No, za razliku od uobičajenih slučajeva kada jedan od roditelja zbog nezaposlenosti ili bolesti ne može skrbiti o djeci, ili ih zanemaru­je, u ovom slučaju otac djece, sin od Ki- šurovih, je poginuo u automobilskoj ne­sreći te je sud 2013., šest godina nakon njegove smrti, odlučio da baka i djed moraju plaćati alimentaciju umjesto po­kojnog sina.

     Slavica je u trenutku presude ima­la mirovinu od 1.500 kuna te je morala mjesečno plaćati 600 kuna, no nakon žalbe ubrzo je ta odluka ukinuta. No, za supruga Josipa koji je tad imao 3.400 kuna mirovine donesena je odluka da plaća 900 kuna mjesečno za uzdržava­nje unuka. Prvotni dug od 68.700 kuna s kamatama je narastao na 101 tisuću kuna, a Josipu, kojem je mirovina pora­sla na sadašnjih 3.900 kuna ovršuje se 2.927 kuna mjesečno. Ono što je najbol­nije za ovaj bračni par je što im se snaha 13 dana nakon pokopa sina iselila iz za­jedničke kuće i otišla s troje djece živjeti kod svoje mame, te vrlo brzo zabranila viđanje unučadi....

Read more...

---

 MINISTRE REAGIRAJ!

Prevarili baku i prodali joj stan

     Jedna 90-godišnjakinja koja je smještena u Domu za sta­rije osobe u Dugom Selu bila je žrtva već često viđene prijevare oko ugovora o uzdržavanju. Naime, u šturom policijskom priopćenju objavljeno je kako je 60-godišnjak kao službena osoba (čitaj: bilježnik!) na poticaj 56-godišnjaka došao u Dom za starije Dugo Selo, gdje je oštećenoj dao na potpis ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, iako su se u samom sadržaju dokumenta nalazila prava iz ugovora o doživotnom uzdržavanju.

     Nažalost, 90-godišnja baka ga je potpisala misleći da potpisuje ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim će u zamjenu za njezin stan u Varaždinu ona dobiti bolju skrb i novac. No, odmah po potpisivanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina prelazi u posjed davatelja uzdržavanja pa je 60-godišnjak u ovlaštenom uredu ovjerio dokument, te onda još i izmijenio ugovor promijenivši mu pravnu osnovu.

     Izmijenjeni ugovor proslijedio je na Građanski odjel Op­ćinskog suda u Varaždinu na uknjižbu, a tom je uknjižbom 56-godišnjak postao vlasnik stana. Nakon toga je 60-godišnjak na zahtjev 56-godišnjaka izradio novi darovni ugovor kojim je 56-godišnjak darovao 48-godišnjoj ženi nekretninu, iako je znao da je do nje došao nevjerodostojnim ugovorom. Na temelju tog ugovora 48-godišnjakinja je postala vlasnica stana. Prikrivanje tragova se nastavlja....

Read more...

---

 

DR. MED. ANA VANIŠTA KOŠUTA, SPEC. PSIHIJATAR

Starije osobe postale izopćenici

     Prošlo je godinu dana od početka pandemije korona- virusa. Burnu godinu obilježili su i potresi u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj. O tome kakve je posljedice sve to ostavilo na mentalno zdravlje starijih osoba razgovarali smo s psihijatricom Anom Vaništom Košutom.

     Pandemija koronavirusa odnijela je mnoge živote, uglavnom umiru stariji i bolesni. No, osim zdravstve­nih, ostavila je i psihičke posljedice na ljude. Kako biste opisali posljedice? Bilježite li Vi i vaše kolege porast „interesa" ljudi za psihoterapijom i farmakoterapijom?

     Pandemija koja traje već godinu dana, u prvoj fazi (ožu­jak 2020. - rujan 2020.) nije toliko potakla ljude za posjet psihijatru. Ljudi su se iznenadili svime, pa tješili međusobno, nadali da će u ljeto biti kraj. Imali su snage za vjerovati. Bilo je lijepo vrijeme, šetali su, čekali kraj. Iza ljeta, u kasnu jesen negdje od listopada 2020. nadalje, počinje se primjećivati rast potrebe za psihijatrom. Lošije vrijeme, kiše i hladnoća, loše vijesti na tv, ekonomska nesigurnost, čekanje cjepiva, rad od kuće, strepnja od razbolijevanja i fatalnog ishoda za kronične bolesnike i starije, odvojenost starijih ljudi od obitelji, doveli su do veće potrebe za psihofarmacima i psihoterapijom.

     Smanjivanje socijalnih kontakata i samoizolacija sigurno su narušili mentalno zdravlje ljudi, a starije oso­be su bile te koje su se najviše morale zatvarati u svoje domove. San nam je poremećen jer živimo "u špilji" i krećemo se nedovoljno. Strah od izlaska iz kuće i izlože­nost virusu donio je dvostruko zatvaranje u"sigurnost" doma. Smatrate li da će negativne posljedice pandemije na psihičko zdravlje biti najteže po starije osobe ili na mlade koji su navikli na veće socijalne kontakte?...

Read more...

---