Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od siječnja do lipnja 2026. godine za 22.605 umirovljenika prestala je isplata mirovina zbog smrti, te je riječ o najvećem broju prestanka isplata u prethodne četiri godine kada se gleda isto razdoblje od prvih šest mjeseci. Prošle godine u istom razdoblju prestala je isplata za 22.527 korisnika mirovina, 2024. godine za njih 22.320, a 2023. godine za 21.255 umirovljenika. U odnosu na 2023., broj prestanka isplata u 2026. veći je za 1.350.
Takvo povećanje može biti razlog za zabrinutost, a koje su potencirali i neki mediji, ali može biti i samo lažna uzbuna.
S 547 eura kraći život
Naime, podaci koje HZMO objavi odmah nakon prvih šest mjeseci su privremeni, pa primjerice kada umirovljenik umre, obitelj često ne prijavi smrt isti dan, a ostavinske rasprave i službena odjava isplate mirovine i prikaz u statistici HZMO-a mogu kasniti tjednima ili mjesecima. Nekad na pola godine podaci, dakle, mogu biti brže, nekad kasnije uneseni i zbog administracije, pa tako već godinama HZMO u konačni godišnji izvještaj na kraju pribroji i po nekoliko tisuća preminulih umirovljenika.
Primjerice, 2023. kad je u prvih šest mjeseci evidentirano najmanje preminulih, na kraju je za tu godinu broj umrlih iznosio 50.197, a u 2024. je unatoč tome što je bilo u prvih šest mjeseci preko 1.000 više evidentiranih smrti nego u istom razdoblju godinu ranije, na kraju je godišnji broj umrlih iznosio 50.010. Isto tako i u 2025. godini je ukupno umrlo manje, 49.500 umirovljenika, iako je na pola godine broj smrti bio također veći.
No, ono što je svakako alarmirajuće je da je u prvih šest mjeseci ove godine kod svih umrlih umirovljenika prosječna mirovina iznosila tek 547 eura, pa se svakako legitimno zapitati o korelaciji između smrtnosti i niskih prihoda naših umirovljenika, odnosno da li bi smrtnost sve ove godine bila niža da su prosječne mirovine npr. 200 eura više. Odgovor na to pitanje nije težak…
Energetsko i ostalo siromaštvo
Preživjeti sa samo 547 eura danas znači puno odricanja, a prvo odricanje je da se umirovljenici moraju loše hraniti, nemaju za lijekove, kupuju jeftinije, nutritivno siromašnije i visokoprocesirane namirnice pune soli i šećera, što ubrzava razvoj smrtonosnih kroničnih bolesti. Siromaštvo sigurno povećava i razine stresa i mentalne probleme, jer primjerice nedostatak novca ograničava umirovljenike u socijalizaciji npr. da odu na kavu s prijateljima, ili da posjete kazalište ili odu na neki izlet ili more. I ono također jednako bitno, duge liste čekanja u bolnicama na važne preglede mnoge tjeraju na skupe preglede kod privatnika. Neki to ne mogu platiti, čime si zapravo skraćuju život i povećavaju rizike od preuranjene smrti zbog neliječenja, a drugi koji plate privatni pregled zapadaju u još veće financijske probleme, jer sad moraju štedjeti na hrani pa i paradoksalno na lijekovima koji su im potrebni.
Svjetska istraživanja pokazala su da niski prihodi u starosti dovode do energetskog siromaštva, gdje stariji ne mogu adekvatno zagrijati svoje domove, a hladnoća u stanovima starijih osoba drastično podiže rizik od respiratornih infekcija, upale pluća i kardiovaskularnih incidenata (srčanog udara), što izravno vodi do prerane smrti tijekom zimskih mjeseci.
Zbog svega navedenog mnogi umirovljenici plešu po rubu siromaštva, ili su u siromaštvu, što im definitivno i skraćuje životni vijek. Neki, koji mogu, financijske probleme rješavaju na način da se ponovno aktiviraju na tržištu rada, ili su pak ovisni o svojoj djeci koja im financijski pomažu ako mogu. A najgore prolaze oni koji ne mogu više raditi, s malim su mirovinama, žive sami i nitko im ne pomaže.
Starije žene najugroženije
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na 2025. godinu kažu da je prag (linija) rizika od siromaštva u toj godini za samca iznosila 753 eura. Važno je napomenuti da ovaj prag (postavljen na 60 % medijana nacionalnog dohotka) ne označava nužno apsolutno siromaštvo (nemogućnost preživljavanja), već relativno siromaštvo, odnosno postotak ljudi koji raspolažu s bitno manje sredstava od državnog prosjeka. No, svejedno, danas je svima očito da je netko sa 547 eura prosječne mirovine siromah i to nitko ne može pobiti, a ako si samac sa 753 eura „plešeš“ po rubu siromaštva.
A poražavajuće je da čak 39,4 posto osoba starijih od 65 godina ima prihode koji su manji od 753 eura te su u riziku od siromaštva ili siromašni. Za usporedbu, opća stopa za cijelu populaciju iznosi 19,5 posto, a za one između 25 i 55 godina 11,7 posto. Još alarmantnije je samcima starijima od 65 godina, gdje je čak 64,4 posto njih u riziku od siromaštva, odnosno imaju mjesečne prihode niže od 753 eura. S obzirom da žene imaju manje mirovine od muškaraca, procjene su da blizu 70 posto žena starijih od 65 godina koje žive same su u riziku od siromaštva. Da, starije osobe, posebno starije žene su na marginama hrvatskog društva, i krajnje je vrijeme za pravednijom mirovinskom i socijalnom politikom gdje će netko pomoći onima najugroženijima da izađu iz bijede, da im se poboljša kvaliteta života, a ujedno i produži životni vijek.
Igor Knežević
