Europa je ove godine od svibnja do kolovoza imala nekoliko toplinskih valova. Prema dosadašnjim meteorološkim podacima, protekli ljetni mjeseci bili su topliji od prethodne dvije godine, a stručnjaci predviđaju da će sljedeća 2027. godina srušiti dosadašnji temperaturni rekord. A kako ste vi preživjeli protekli dio ljeta? Mnogi su za rashlađivanje koristili klima uređaje, ventilatore, boravak u prirodi ili u dubokoj hladovini u nekom dijelu grada poput mojih poznanika iz jednog zagrebačkog kvarta. Neki su umirovljenici imali sreće pa su ljetne dane proveli na djedovini negdje u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a neki su otputovali u južne krajeve. Već godinama uglavnom mnogi za putovanje koriste osobne automobile ili autobuse, poneki zrakoplove. A što kažete na putovanje vlakom? E, pa ja sam ovoga ljeta iskoristila ponudu HŽ Putničkog prijevoza besplatne vožnje vlakom za umirovljenike i osobe starije od 65 godina uz pametnu karticu i uz obaveznu nadoplatu rezervacije sjedala. Željeznički promet nije popularan kao vožnja cestovnim prometom, ali živopisne rute kroz nepregledne ravnice i planinske predjele obogatit će vas novim iskustvima. U dva navrata putovala sam vlakom proteklih ljetnih mjeseci od Zagreba do Splita i obrnuto.
Promatrajući prirodne ljepote duž ličke pruge prisjetila sam se nekadašnje vožnje vlakom u ranom djetinjstvu, ali i vožnje počekom 70-tih godina prošloga stoljeća u vlaku Marjan-ekspres od Zagreba do Splita. Za Šibenik i Zadar tada je prometovao vlak Kornat-ekspres, a istovremeno za Rijeku vlak Kvarner-ekspres. Marjan-ekspres bio je klasična garnitura s kupeima, imao je vagon-buffet i vagon za prijevoz automobila. Prometovao je Unskom prugom dok je Ličkom prugom vozio motorni vlak s posebnim komforom, popularno zvan Francuz, jer je proizveden u Francuskoj. Sjećam se prve vožnje u tom vlaku. U njemu je sve bilo čisto i uredno. Vlak je bio bez kupea, na podu debeli tapison na kojem su sjedila mala djeca sa svojim igračkama. Sjećam se i dviju starijih gospođa iz Zagreba koje su cijelo vrijeme vožnje pričale uz svoj ručni rad. Jedna je plela a druga kačkala. “I ja sam putovao Kornatom do Šibenika, čini mi se u kolovozu 1977. Znam jedino da je isto bio Francuz.” rekao je gospodin Šime dok smo se prisjećali davnih putovanja vlakom. A umirovljenica koja je putovala s unukom dodala je: “Sjećam se svoje prve vožnje Kornat-ekspresom otprilike u isto to doba. Godina je mislim oko 1975.” Razgovoru nam se pridružio još jedan putnik koji je dodao: “Pa ako mislite da se ja nisam vozio tih godina u tom vlaku i to baš u Francuzu, varate se. Godina je 1976. ili 1977. i išao sam s roditeljima na more na Ugljan u Preko. Najradije se sjećam automatskih vrata sa senzorom koja su mi bila glavna preokupacija na putovanju!”
Ovaj put u dvije vožnje bila sam prvo u vlaku s dva spojena vagona bez kupea, a dva puta u vlaku s kupeima s tri vagona od kojih je jedan bio samo za bicikle. U vlaku bez kupea imala sam sjedalo uz stol do prozora. Sa suprotne strane uz drugi stol bila su dva para mladih studenata. I oni su kao redovni studenti imali besplatnu vožnju vlakom. Rekli su da često putuju po europskim zemljama upravo vlakom. “Ako imate želju barem jednom iskusiti vlak kao turističku atrakciju, a ne samo kao prijevozno sredstvo, putovanja koja uključuju panoramske i planinske željeznice idealan su izbor”, rekla je simpatična studentica, a njezin dečko je dodao: “Jedna od najpoznatijih vožnji vlakom u Europi zasigurno je švicarski vlak koji povezuje švicarske Alpe s mediteranskim pejzažima sjeverne Italije. A u Sloveniji postoji vlak na koji se ukrcavaš autom i ostaješ u njemu sjediti i uživati u pogledu! Vlak vozi uz Bohinj i rijeku Soču.” U naš razgovor, dok se vlak zaustavio na jednom kolodvoru i čekao križanje s vlakom iz suprotnog smjera, gospodin od nekih 50-tak godina koji je za sebe rekao da je iz Trogira ali da već godinama živi i radi kao ugostitelj u Austriji, rekao je da on pola godine radi, a pola godine putuje vlakom. A netko je od putnika dodao da su od ove godine i u BiH djelomično oživjeli Unsku prugu i da je vikendom vlak vozio na relaciji Bihać – Bosanska Krupa. Sve su to lijepi primjeri kako se željeznicom može putovati pa i kao turističkom atrakcijom.
Nažalost, putovanja vlakom pomalo su pala u drugi plan. Često ih doživljavamo tek kao prijevozno sredstvo, a rijetko kao dio samog doživljaja putovanja. Putovanje vlakom omogućuje stalni kontakt s krajolikom. Gradovi, sela, planine, rijeke i vinogradi prolaze pred očima gotovo filmskom brzinom. Razlika od nekadašnjih putovanja u vrijeme moga djetinjstva je što se nekada u poljima uz prugu moglo vidjeti više ljudi koji su obrađivali svoju ljetinu. Bilo je više i razne stoke na ispaši, a sada se može vidjeti tek poneka krava i manje stado ovaca. Putovanjem kroz Liku prošli smo nadomak Gospića koji je kroz povijest imao ulogu prometnog i vojnog središta, a zatim kroz Lovinac i Gračac.
Prednost vožnje vlakom je udobnost pogotovo za osobe treće životne dobi. Možete se kad god poželite prošetati po vagonu, a i WC je dostupan u bilo koje vrijeme. Nedostatak je usklađenost voznog reda vlakova i trajekata. Tako umirovljenik Ljubo zbog kašnjenja vlaka od pola sata nije stigao na trajekt za Vis i morao je u Splitu sljedeći trajekt čekati do navečer. Možda bi i stigao da trajekt za Vis u splitskoj luci nije bio na najudaljenijem vezu.
Putovanje vlakom je putovanje u tragovima prošlosti, spektaklima okusa i živopisnim ljepotama prirode. Stoga ako imate želju barem jednom iskusiti vlak kao turističku atrakciju, a ne samo kao prijevozno sredstvo, zauzmite svoje mjesto u vlaku i iskusite putovanje Hrvatskom koje odiše bezvremenskom romantikom.
Drenka Gaković
