Dana 1. srpnja 2026. godine održana je 9. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj se, za razliku od prethodne tri sjednice, konačno raspravljalo o zahtjevima Sindikata umirovljenika Hrvatske za poboljšanje materijalnog, društvenog i zdravstvenog položaja umirovljenika i starijih osoba. Krajem travnja ove godine SUH je ministru Alenu Ružiću poslao svoj akcijski plan sa svojih 7 zahtjeva, a o kojima se raspravljalo na ovoj sjednici na kojoj su SUH predstavljali predsjednica Višnja Stanišić i glavni tajnik Igor Knežević.
Ministar Ružić je u uvodu sjednice istaknuo kako je veliki uspjeh što je u izgradnji ukupno 20 centara za starije osobe, u kojima će se smještaj pružiti za preko 1.800 korisnika 3. i 4. stupnja invaliditeta, a još oko 4.000 osoba će moći koristiti usluge centara bilo u svom domu ili u samim centrima u vidu poludnevnih i dnevnih boravaka.
Nakon ministrovog izlaganja predsjednica SUH-a Stanišić iznijela je sedam točaka iz akcijskog plana SUH-a, kojima bi se poboljšao materijalni, društveni i zdravstveni položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Akcijski plan SUH-a:
- Krajem 2026. godine isplatiti godišnji dodatak na mirovine na način da jedna godina staža iznosi 80 % AVM-a. Također, od 1. siječnja 2027. izmjenama ZOMO-a utvrditi da godišnji dodatak se isplaćuje dvaput godišnje, u srpnju i prosincu, i to po istom obrascu da jedna godina staža vrijedi 80 % AVM-a.
- Hitno, a najkasnije od 1. siječnja 2027. godine, uvesti novi varijabilni model usklađivanja mirovina, tako da se usklađuju u 100-postotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena, s dodatnim socijalnim elementom – indeks od 120 posto na mirovine do 500 eura, a 110 posto na mirovine od 500 do 800 eura;
- Od 1. siječnja 2027. povećati osobni odbitak na mirovini na 1.500 eura.
- Od 1. siječnja 2027. u izmjenama ZOMO-a proširiti pravo od 12 mjeseci dodanog staža po rođenom/posvojenom djetetu na sve umirovljene žene/roditelje, bez obzira kada su ostvarili pravo na mirovinu;
- Od 1. siječnja 2027. godine ukinuti penalizaciju zbog odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, s napunjenih 65 godina starosti;
- Najkasnije do 1. siječnja 2027. godine donijeti Zakon kojim bi se zdravstvenim djelatnicima koji rade u državnim ustanovama zabranio rad u privatnim poliklinikama.
- Inzistirati na povećanju broja domova za umirovljenike, te domova s mogućnošću dnevnog boravka, ali i pristupačnijim cijenama koje umirovljenici mogu platiti.
Stanišić je uz akcijski plan nadodala da je stav SUH-a i da se u budućnosti razmisli o mogućnosti uvođenja zaštitnog dodatka na mirovine, kojim bi se pomagalo onim umirovljenicima koji su u stvarnoj potrebi, jer nažalost primjerice institut najniže mirovine koriste i neke skupine umirovljenika kojima država pokriva razliku do najniže mirovine, a namjerno su uplaćivali male doprinose, a s druge strane gomilali bogatstvo, nekretnine i zapravo im nije potrebna pomoć. Stanišić je kazala kako bi trebalo napraviti socijalnu kartu umirovljenika, gdje bi se točno znalo kome treba pomoći, a novac za njih bi se dijelom namaknuo upravo nakon što bi se eliminirala davanja za one kojima pomoć nije potrebna.
Predstavnici ministarstva odgovorili su kako bi u budućnosti mogli razmotriti taj prijedlog i da bi podatke mogli povući i iz Središnjeg registra stanovništva ili Porezne uprave, da će se konzultirati s kolegama iz ministarstva financija, te da u sustavu socijalne skrbi za one koji primaju naknade se već odavno povlače podatci o imovini korisnika.
„Nema novca za umirovljenike“
To je praktički jedini prijedlog gdje nije bilo polemike obiju strana. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak redom je išla točku po točku SUH-ovih zahtjeva i objašnjavala razloge zašto se oni ne mogu ispuniti. Tek malo odškrinuta vrata Čičak je dala mogućnosti da se u budućnosti poboljša formula usklađivanja, ali i da će to ovisiti o mogućnostima državnog proračuna.
Na SUH-ov zahtjev da se isplate dva godišnja dodatka na način da jedna godina staža vrijedi 80 % AVM-a, kazala je da bi u prvoj godini primjene to koštalo 461 milijun eura, a u drugoj već blizu milijardu eura. Stanišić i Knežević su odgovorili da su svjesni da je to i financijski najbitniji zahtjev, i da bi praktički značio jednu punu prosječnu 13. mirovinu koja bi bila podijeljena na dva dijela. Ali istaknuli su da je to potrebno s obzirom da je odnos prosječne mirovine prema prosječnoj plaći među najgorima u EU, da udjel iznosi tek 47 posto, te da su otvoreni za konstruktivan dogovor oko visine godišnjeg dodatka, ali i da inzistiraju da visina godišnjeg dodatka ubuduće bude regulirana zakonom.
Čičak je odgovorila kako za one koji su radili 40 i više godina udjel doista i iznosi 60 posto, što je zamjena teza i selektivno tumačenje podataka.
Stanišić i Knežević su upozorili da će se u slučaju ukidanja poreza svim umirovljenicima stvoriti problem za one koji primaju mirovine iz Italije i Nizozemske, budući da u međudržavnim sporazumima o zabrani dvostrukog oporezivanja s tim zemljama stoji klauzula prema kojima će u slučaju ukidanja poreza u Hrvatskoj ti umirovljenici plaćati porez prema stopama koje su na snazi u tim zemljama, a koje su izrazito veće nego u Hrvatskoj (u Italiji su stope poreza od 23 do 43 posto). Predstavnici ministarstva su odgovorili kako su kolege iz Ministarstva financija svjesni te situacije te da rade na njegovom rješavanju u kojem ti umirovljenici neće biti zakinuti.
Više novca onima koji imaju više
Knežević je objasnio kako prijedlogom o ukidanju poreza svim umirovljenicima će najviše koristi imati oni s višim mirovinama, a pogotovo bivši saborski zastupnici kojima će mirovine u tom slučaju narasti i za 200 eura odjednom. Nasuprot tome, kazao je Knežević, medijalna mirovina iznosi 560 eura, što znači da pola umirovljenika ima manje od tog iznosa, a s obzirom da je dosadašnji osobni odbitak bio postavljen na 600 eura, 60-70 posto svih umirovljenika neće imati nikakvu ili simboličnu korist od ukidanja poreza.
Knežević je dodao i da su prethodnih godina postojala i po tri jednokratna dodatka godišnje zbog povećanja troškova života, gdje su oni s nižim mirovinama znali dobiti tri puta po 160 eura, a da uvođenjem godišnjeg dodatka sada dobivaju samo jedan. SUH se zalagao za uvođenje godišnjeg dodatka, ali i da se paralelno nastavi s isplatama za one najugroženije u vidu jednokratnih dodataka ili nekih drugih isplata, pa svakako oni koji imaju niže mirovine ne mogu gledati blagonaklono na činjenicu da imaju manje nego prije, a oni s višim mirovinama će dobiti još više.
Nakon sjednice ministar je pozvao predstavnike SUH-a na uži sastanak u njegov kabinet šest dana kasnije koji je, čini se, rezultirao pomicanjem stvari nabolje, ali o tome malo kasnije.
Zašto se blokira SUH u UV HZMO-a?
Predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna pak predložila je da se poveća iznos limita koji mogu dobiti korisnici dijela obiteljske mirovine, a koji uz svoju primaju i dio mirovine preminulog partnera, na način da se taj limit sa 80 AVM-a aktualne vrijednosti mirovine) poveća na 100 AVM-a, čime bi limit s trenutnih 1.187,20 eura porastao na 1.484 eura. Predstavnici SUH-a su kazali kako nisu a priori protiv tog prijedloga, ali da smatraju da se prvo trebaju rješavati problemi umirovljenika u cjelini, a ne parcijalno.
Na kraju sjednice predstavnici SUH su ponovno zatražili objašnjenje zbog čega se i dalje blokira imenovanje predstavnika SUH-a u Upravno vijeće HZMO-a, a na što je ministar Ružić odgovorio da nigdje ne piše da SUH mora imati svog člana u tom vijeću, već da moraju biti predstavnici dviju umirovljeničkih udruga, a na što je Knežević odgovorio da je SUH jedna od dvije najveće umirovljeničke udruge i da stoga mora imati svog člana u tom važnom tijelu, a što je i bila dugogodišnja praksa. Ministar je poručio da će se o tome i SUH-ovim zahtjevima dodatno raspraviti na zajedničkom sastanku s predstavnicima SUH-a za šest dana.
I.K.
Koračić naprijed na sastanku s ministrom
Šest dana nakon sjednice Nacionalnog vijeća, 7. srpnja 2026., predsjednica SUH-a Višnja Stanišić i glavni tajnik Igor Knežević sudjelovali su na sastanku s ministrom Alenom Ružićem, a na kojem je sudjelovala i ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak, kao i zamjenik Nacionalnog vijeća, ujedno i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda. Za razliku od prethodne dvije sjednice Nacionalnog vijeća gdje je ministar Ružić držao neutralan stav oko SUH-ovih zahtjeva, i nije ih zapravo ni komentirao, ovaj sastanak dao je pozitivne pomake u komunikaciji i u, nadamo se, daljnjoj suradnji i uvažavanju SUH-ovih prijedloga.
Tako je ministar na početku sastanka kazao kako će ozbiljno razmotriti SUH-ove prijedloge i da će zamoliti kolege iz Ministarstva financija da analiziraju financijske učinke koje bi imalo implementiranje SUH-ovih zahtjeva, i da se oni s vremenom, ovisno o mogućnostima krenu i realizirati nakon zajedničke suradnje i usuglašavanja svih partnera u Nacionalnom vijeću. Dobro je i što je na sastanku ministar vrlo pozitivno reagirao na objašnjenje SUH-ovaca zašto je pravednije da se ne ukine svima porez na mirovine, već podigne osobni odbitak na 1.500 eura, jer će se time pokriti preko 90 posto umirovljenika, te da će čak i nekome koji prima preko 1.500 eura mirovina svejedno porasti za 100 eura. Ministar je kazao kako će i tu s kolegama iz Ministarstva financija vidjeti što se može učiniti po tom pitanju. Jasno, taj zahtjev je i najmanje bitan od SUH-ovih zahtjeva, jer većini umirovljenika opraštanje poreza neće donijeti ništa ili tek malo, ali više pokazuje da li je Vladi stalo da zaustavi sve veće razlike između umirovljenika s niskim i visokim mirovinama.
Ministar je kazao i da je provjerio i uvidio da SUH ima brojno članstvo i da je druga najveća udruga umirovljenika Hrvatske, i da ne vidi razloga zašto, kao i dosada što je imao kroz povijest, ne bi imao svog predstavnika u Upravnom vijeću HZMO-a. Držimo ga za riječ, jer nažalost, SUH preko godinu dana čeka na imenovanje svog predstavnika u tijelu koje odlučuje o pitanjima od interesa za više od 1,2 milijuna umirovljenika, ali nadamo se da će novi ministar uskoro ispraviti tu nepravdu.
Ono što je puno bitnije je da se konačno krenu rješavati SUH-ovi zahtjevi kojima će se poboljšati položaj umirovljenika te se nadamo da to neće ostati na tek pukim obećanjima.
