Nakon što je preko 15.000 osoba, većinom starijih osoba, preminulo prije nego što su dočekali rješenje ili isplatu inkluzivnog dodatka, reagirale su brojne udruge, među kojima i SUH, jer resorno ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijale prvotno nije imalo namjeru omogućiti nasljednicima ostvarivanje tog prava. Ministarstvo se početkom godine žalilo na odluku Upravnog suda koji je presudio da se nasljednicima mora omogućiti nastavak ili obnova postupka, pa je pod pritiskom javnosti došlo do smjene Piletića i dolaska novog ministra Ružića, te je nakon toga ministarstvo povuklo žalbu, a krajem travnja 2026. i izdalo upute nasljednicima kako da nastave ili obnove postupke za ostvarenje prava koje im pripada po nasljedstvu.
Mnogi će odustati?
No, neke od udruga čiji članovi su korisnici ili nasljednici korisnika inkluzivnog dodatka upozorili su da mnogi nasljednici odustaju od nastavka ili obnove postupka jer jednostavno nemaju vremena, živaca pa čak i novca da se upuštaju u dokazivanje prava s obzirom da zbog nesnalaženja bi morali angažirati i odvjetnike. Dapače, broj od 15.000 preminulih s pravom na inkluzivni dodatak je sigurno veći, ističu udruge, zbog 100.000 neriješenih predmeta koji su na čekanju.
Nakon izdanih uputa ministarstva, 17. svibnja u javnost je izašao podatak kako je Zavod za socijalni rad zaprimio ukupno 1.640 zahtjeva nasljednika, od čega je njih 1.456 zatražilo obnovu, a 184 nastavak postupka, pa će biti zanimljivo pratiti koliko nasljednika će na kraju doista i ostvariti to pravo.
Novi problemi zbog kašnjenja rješenja
No, manjak zaposlenih, velikog broja predmeta i slabe organizacije Zavoda paralelno je iznjedrio i nove probleme, gdje se počelo javljati sve više korisnika inkluzivnog dodatka od kojih je država zatražila povrat stotina ili čak nekoliko tisuća eura, što su neki i učinili. Naime, korisnicima kojima se novim vještačenjem utvrdilo popravljanje zdravstvenog stanja prebačeni su u nižu razinu potpore, ali je problem nastao što su nova rješenja kasnila mjesecima, pa su tim korisnicima isplaćivani viši iznosi po starom rješenju, da bi se onda od njih tražilo da državi vrate razliku. Primjerice, osoba koja je primala 1. razinu potpore od 720 eura mjesečno te je u siječnju predala novu dokumentaciju za vještačenje, te joj je pet mjeseci kasnije izdano rješenje da je prebačena u 2. razinu potpore od 480 eura, trebala je državi za pet mjeseci vratiti razliku od 240 eura mjesečno, odnosno 1.200 eura ukupno.
Tražiti povrat novca od osoba s visokim stupnjem invaliditeta i onkološkim bolesnicima nije postalo samo moralno već i pravno pitanje, što je ponovno uzburkalo javnost, a resorno ministarstvo je reagiralo i 19. lipnja 2026. poslalo upute u kojima je javnost obaviještena da će otpisati postojeći dug korisnicima, ali i da će vratiti novac svim korisnicima koji su ga uplatili.
Što piše u uputi
U uputi piše kako je „obveza povrata neosnovano primljenih sredstava propisana Zakonom o socijalnoj skrbi i Zakonom o inkluzivnom dodatku, no da se uputom želi donijeti pravednije rješenje i izbjeći situacije u kojima najranjivije skupine društva naknadno vraćaju sredstva državi“.
Tako će se novi pripadajući iznos inkluzivnog dodatka, koji može biti i viši u slučaju da se nečije zdravstveno stanje pogoršalo, početi isplaćivati korisniku s prvim danom mjeseca u kojem se donosi novo rješenje, dakle bez traženja povrata razlike. U uputi se navodi kako joj je cilj prekid stvaranja novih slučajeva dugovanja, a korisnicima kojima je zbog poboljšanja zdravstvenog stanja smanjen iznos inkluzivnog dodatka, osigurava se najviši stupanj sigurnosti i mogućnost planiranja, te se rješavaju svi postojeći sporovi te odgovorno i na vrijeme donosi odluka o sprečavanju izvjesnih i nepotrebnih sudskih troškova.
Na kraju upute se navodi i da je pokrenuta evaluacija Zakona o inkluzivnom dodatku kao podloga za široku javnu raspravu i pripremu što kvalitetnijih zakonskih izmjena i dopuna, pa će SUH s opreznosti pratiti i sudjelovati u eventualnim poboljšanjima tog zakona.
Isti nalaz, niži iznos dodatka?
Naime, objavljena uputa se čini kao pozitivno rješenje u korist korisnika, no medijima su se počeli javljati korisnici inkluzivnog dodatka koji tvrde da se njihovo zdravstveno stanje nije promijenilo nabolje, a novim rješenjem su prebačeni u niži iznos potpore.
Takav jedan slučaj je i 30-godišnja Tea Majić koja boluje od rijetkog genetskog sindroma zbog kojeg svakodnevno uzima velik broj lijekova i hormonske terapije. Mediji su prenijeli njezinu priču kako su je unatoč identičnim nalazima rješenjem prebacili na dvije razine niže i smanjili inkluzivni dodatak za gotovo 300 eura mjesečno. Nije tajna da su stručne službe ministarstva pri pripremi zakona tijekom 2023. godine ozbiljno promašile u procjeni broja korisnika i troškova, no to ne smije utjecati da se korisnicima umanjuju postojeća prava.
Igor Knežević
