Jedna od rijetkih kategorija hrvatskih umirovljenika koja svijet može gledati kroz ružičaste naočale definitivno su bivši saborski zastupnici i članovi Vlade koji su korisnici mirovine po posebnim propisima. Naime, prosječna mirovina za tu kategoriju umirovljenika po zadnje dostupnim podacima HZMO-a u travnju 2026. godine iznosila je 2.437 eura, što bez premca tu kategoriju umirovljenika stavlja na sam vrh po mirovinskim prihodima. Bivši političari, njih ukupno 689 korisnika, nemaju takve brige kao ostali razmišljati kako će preživjeti mjesec jer iz dana u dan poskupljuju hrana, režije i usluge. No, posebno zanimljiv podatak je da su u posljednjih pet godina, odnosno od travnja 2021. godine, mirovine ove kategorije umirovljenika porasla za 1.070 eura! Naime, tada je ovoj kategoriji prosječna mirovina iznosila 10.302 kune, što iznosi 1.367 eura.
Različite stope imaju smisla
Za usporedbu, prosječna „radnička“ mirovina umirovljenika bez posebnih propisa i bez međunarodnih ugovora u travnju 2021. godine iznosila je 2.899 kuna, što je 385 eura, a danas iznosi 668 eura, te su dakle u pet godina porasle za 283 eura. Dakle, mirovine bivših saborskih zastupnika narasle su gotovo trostruko više od prosječnih radničkih, odnosno za 787 eura više. Inače, postoji i marka aviona Boeing 787 i zove se Dreamliner, što bismo s engleskom mogli prevesti kao „avion iz snova“. Tako su i mirovine saborskih zastupnika one o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati.
Svjestan sve većih razlika zbog nepovoljne formule usklađivanja SUH je među svoje zahtjeve upućene Vladi i ministarstvu rada i mirovinskog sustava uvrstio i dugogodišnji zahtjev da se mirovine po novome usklađuju po povoljnijoj formuli za one s niskim mirovinama, pa bi onima do 500 eura mirovine se usklađivale sa 120 posto rasta cijena ili plaća, ovisno koji je indeks povoljniji, onima od 500 do 800 eura sa 110 posto, a svim ostalima iznad tog iznosa sa 100 posto, čime bi i oni s visokim mirovinama zapravo profitirali u odnosu na trenutnu formulu usklađivanja 85-15.
Zbog toga i možebitno apsolutno ukidanje poreza na mirovine nije dobro, jer će stvoriti još veću socijalnu nejednakost, jer će primjerice bivšim saborskim zastupnicima mirovine ad hoc skočiti za još 200 eura, čime SUH-ov prijedlog o različitim stopama usklađivanja još više ima smisla, kako se ne bi produbio taj jaz.
Iako je krajem 2011. godine ukinuto pravo na povlaštenu saborsku mirovinu za sve buduće zastupnike, ne treba zaboraviti da je Vlada ljeto nakon izbora 2024. godine povisila plaće državnim dužnosnicima i do 80 posto, čime su praktički osigurali i puno povoljnije mirovine u starosti svim visokim državnim dužnosnicima, bez obzira na stranačku pripadnost.
Gubljenje solidarnosti
Unutargeneracijska solidarnost umirovljenika najavljenim ukidanjem poreza svim umirovljenicima tako bi bila dodatno narušena, jer većina umirovljenika neće imati nikakve koristi od ukidanja poreza, a neki će tek dobiti simbolično povećanje mirovina, dok će oni s višim mirovinama, među njima i bivši saborski zastupnici profitirati. No, ponovit ćemo da je upitna i međugeneracijska solidarnost ovakvim potezima, jer sadašnjim radnicima (koji uplaćuju doprinose za današnje umirovljenike) prosječne plaće sporije rastu od prosječnih mirovina saborskih zastupnika. Naime, prosječna plaća u travnju 2021. godine iznosila je 940 eura, a u travnju ove godine 1.552 eura. Dakle, prosječna plaća u pet godina narasla je za 612 eura, dok je prosječna mirovina saborskih zastupnika narasla 1.070 eura. A ta razlika bi potpunim ukidanjem poreza na mirovine se automatski povećala i za 200 eura u korist bivših nam državnih dužnosnika i ustavnih sudaca, s tim da bi se razlika dodatno povećavala i zbog sadašnjeg sustava usklađivanja gdje svi dobivaju jednak postotak.
Kako to rade Talijani
SUH-ov prijedlog dijelom je sličan talijanskom modelu usklađivanja mirovina, gdje se mirovine također usklađuju po cenzusima, ali samo vezano uz rast cijena/inflacije. Pa se tako mirovine usklađuju u tri razreda, u iznosima od 100 posto, 90 posto, i 75 posto stope inflacije, ovisno dakle o visini mirovine, gdje oni s višim mirovinama imaju manje stope usklađivanja. No, to nije sve, talijanska Vlada kroz zakone o proračunu redovito uvodi i izvanredna povećanja za primatelje minimalnih mirovina pa tako uz redovno usklađivanje najugroženijim umirovljenicima isplaćuje i dodatne fiksne poticaje. Primjerice, u 2026. su povrh 1,4 posto povećanja mirovina usklađivanjem prema inflaciji, umirovljenicima s niskim mirovinama isplatili dodatno još 1,3 posto fiksnog poticaja. Talijani isplaćuju i 13. mirovinu u punom iznosu prosječne mirovine svima, a oni s nižim mirovinama imaju i 14. dodatak na mirovinu koji se isplaćuje u rasponu od 336 do 655 eura.
Hrvatska Vlada je pak odustala od jednokratnih dodataka koji su dva do tri puta godišnje isplaćivani po cenzusima, te je 2025. uveden jedan godišnji dodatak, čime su oni s nižim mirovinama praktički izgubili dva dodatka. SUH je bio za uvođenje godišnjeg dodatka, ali uz napomenu da se onima s nižim mirovinama osigura i dalje isplata jednokratnih dodataka u bilo kakvom obliku, a što se nije dogodilo. Uvođenjem godišnjeg dodatka konačno su obuhvaćeni oni koji ranije nisu dobivali jednokratne dodatke jer im je mirovina bila iznad cenzusa (zadnji limit 840 eura), no s druge strane napravljen je još veći problem jer oni ugroženiji sad dobivaju manje nego prije. Pa kad uz to vide i da će eventualnim ukidanjem poreza svim umirovljenicima bivši saborski zastupnici dobiti 200 eura povišice, a oni pak ništa ili malo, njihovo nezadovoljstvo i ljutnja sigurno će biti ogromni.
Igor Knežević
