Unatoč činjenici da umirovljenici čine gotovo trećinu hrvatske populacije, pa shodno tome predstavljaju potencijalno jaku interesnu i političku snagu, razjedinjenost njihovih predstavnika sigurno je jedan od važnijih faktora koji utječu na kvalitetu života te populacije. No, što bi se dogodilo kada bi se desetak umirovljeničkih stranaka spojilo u jednu, a onda ta stranka s umirovljeničkim udrugama dogovorila zajednički program kojim bi svi zajedno nastupali u javnosti i prisilili vladajuće da poboljšaju životni standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u hrvatskom društvu. Ili pak da umirovljeničke stranke i same postanu oni koji donose odluke ili barem postanu neizostavan dio vladajućih i guraju ideje koje su dogovorene na zajedničkim sastancima s predstavnicima umirovljeničkih udruga.
Upravo potaknuti tim idejama, predstavnici SUH-a pozvali su početkom rujna na zajednički neformalni sastanak predstavnike Matice umirovljenika te triju najvećih umirovljeničkih stranaka (HSU, SU i BUZ) kako bi za početak raspravili da li postoji spremnost za suradnju na programskoj osnovi. Na sastanak su došli predstavnici BUZ-a i SU-a koji su iskazali inicijalnu želju da žele surađivati na zajedničkim programskim točkama, dok su predstavnici Matice se ispričali da su na godišnjem odmoru, a HSU-a da im je bio prekratak rok od poziva do sastanka.
Zato je sredinom rujna poslan novi poziv za zajednički sastanak za 29. rujna 2025. s nadom da bi se mogla dogovoriti zajednička suradnja svih aktera na programskoj razini, odnosno da se dogovore zajedničke programske točke koje bi svi jednoglasno zastupali i u javnosti i pred Vladom RH. Uz poziv su zamoljeni da dostave i 5 do 7 najvažnijih programskih točaka koje smatraju najbitnijima za umirovljenike. No, i na ovom formalnom sastanku o kojem su obaviješteni i predstavnici medija pojavili su se isti predstavnici, odnosno uz predstavnike SUH-a predvođene predsjednicom Višnjom Stanišić, došli su predstavnici BUZ-a (Blok umirovljenici zajedno) predvođeni predsjednikom Milivojem Špikom, te predstavnici SU-a (Stranke umirovljenika), predvođeni predsjednikom Lazarom Grujićem. Dakle, nije bilo predstavnika Matice umirovljenika, kao ni predstavnika HSU-a (Hrvatske Stranke umirovljenika), što i nije iznenađenje s obzirom da je riječ o jedinoj umirovljeničkoj stranci koja ima predstavnika u vladajućoj većini, no nepojavljivanje ipak govori sve o njima samima.
Dakako, uvijek u zraku ostaje pitanje i kako bi se ponašali predstavnici BUZ-a i SU-a da nisu u opoziciji, pa je njima u svakom slučaju dolazak na ovaj sastanak mogao biti samo dodatni plus u očima javnosti.
Sam okrnjeni sastav u kojem nema Matice i HSU-a već je značio popriličan udarac na ideju o umirovljeničkom ujedinjavanju po programskim načelima, a još ga je više pogoršao i sam završetak sastanka u kojem su isplivale razmirice na relaciji čelnika HSU-a i SU-a. No, treba reći da je sam tijek sastanka prolazio u skroz pozitivnom tonu. Predstavnici SUH-a, BUZ-a i SU-a u početku su se složili kako bi trebalo dogovoriti nekoliko ključnih programskih točaka (maksimalno 7) koje bi svi jednako promovirali
u javnosti i pred tijelima vlasti, što bi povećalo mogućnosti ostvarenja tih ciljeva.
BUZ je predstavio skup prijedloga za zajednički program, dok je Stranka umirovljenika uručila pisani dokument s prijedlogom glavnih programskih ciljeva. Sindikat umirovljenika je uz svoje programske točke naglasio i važnost realnih i provedivih ciljeva usmjerenih na poboljšanje položaja većine umirovljenika.
Unatoč više različitih prijedloga, načelno se usuglasilo sedam programskih točaka koje bi svi akteri sastanka trebali zastupati u svojim javnim nastupima, kao i u nastupima prema Vladi, a gdje su i predstavnici SUH-a pristali na kompromise. Ovo je tih sedam točaka:
- Da se usklađivanje mirovina radi na bazi 100 % povoljnijeg faktora rasta plaća ili cijena, i to kvartalno, što znači da bi se mirovine usklađivale četiri puta godišnje prema onom faktoru koji je povoljniji za umirovljenike, a ne kao što je dosad bilo da se usklađuju dva puta godišnje. Uz to, jednom godišnje bi se mirovine dodatno uskladile s rastom BDP-a, čime bi se osigurala pravednija raspodjela gospodarskog rasta i zaštita standarda umirovljenika.
- Da prosječna mirovina poraste tako da njezin udjel iznosi 60 % prosječne plaće.
- Da se jednokratni stalni godišnji dodatak (božićni dodatak) isplaćuje svima, tako da se vrijednost jedne godine staža izračuna na način da se iznos prosječne starosne mirovine ostvarene prema ZOMO-u podijeli s brojem 40 (broj koji predstavlja 40 godina staža). U ovom trenutku po tom izračunu godina staža vrijedila bi malo više od 14 eura.
- Da se mirovine u potpunosti oslobode poreza, jer se smatra da one predstavljaju zarađeni prihod iz rada uplaćen kroz cijeli radni vijek.
- Da se svim umirovljenim majkama prizna 12 mjeseci staža po rođenom djetetu. Time se želi nagraditi i kompenzirati njihov doprinos društvu kroz podizanje djece, a istovremeno povećati mirovine žena koje zbog majčinstva češće imaju prekide u radnom stažu ili niže prihode. Isplata bi išla s prvim sljedećim mjesecom po stupanju zakona na snagu.
- Da se ukine penalizacija s navršenim uvjetima dobi za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce i trenutno 63 godine i 9 mjeseci za žene) za one osobe koji su otišli u prijevremenu mirovinu.
- Uvođenje instituta Javnog pravobranitelja za starije osobe koji bi ukazivao na nepravilnosti i diskriminaciju prema starijim osobama.
Iako se činilo da bi sastanak mogao završiti u pozitivnom tonu, nažalost to se nije dogodilo. Umjesto da se do kraja dogovori suradnja i zajednički nastup prema javnosti i Vladi, između čelnika dviju političkih stranaka došlo je do osobnih razmirica i nemogućnosti daljnje pozitivne komunikacije, u kojoj su na vidjelo opet izašle razlike u pristupima pa i nesuglasice u programskim prioritetima, što do daljnjeg onemogućuje zajedničku suradnju. Kad se tome pridoda i nesudjelovanje Matice i HSU-a, u Sindikatu umirovljenika je zaključeno da će, kao i dosad, nastaviti isključivo samostalno djelovati u skladu sa svojim programom rada i nadati se da će SUH-ove programske točke podržati i svi ostali važni akteri koji se mogu izboriti za bolji život umirovljenika.
I.K.