Državni zavod za statistiku 20. ožujka 2026. godine objavio je priopćenje s podacima o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti za 2025. godinu, a koji je pokazao da se nastavio trend siromašenja starijih osoba iz prethodnih godina. Još više zabrinjavajuće je to što su stope rizike od siromaštva znatno ubrzale. Tako je u 2025. godini stopa rizika od siromaštva za starije od 65 godina iznosila 39,4 posto (od čega muškarci 35,3 posto, a žene čak 42,3 posto), a godinu ranije je iznosila 37 posto. Još gore je starijim samcima, jer je čak 64,4 posto njih u 2025. godini bilo u riziku od siromaštva, za razliku od 2024. godine kad ih je bilo 61,4 posto, ili pak 2020. godine kad ih je 52,1 posto bilo u riziku od siromaštva.
Za razliku od opće populacije kojoj se stopa rizika od siromaštva spustila sa 20,3 na 19,5 posto, rizik od siromaštva starijih osoba je nastavio s ubrzanom uzlaznom putanjom, što dovoljno govori o tome da sve dosadašnje intervencije u mirovinskom i sustavu socijalne skrbi nisu bile dovoljne da zaštite najugroženiju skupinu stanovništva, a to su osobe starije od 65 godina. Blago popravljanje formule usklađivanja mirovina, uvođenje godišnjeg dodatka od samo 6 eura, pa čak i novi model obiteljske mirovine, kao i omogućavanje 6 i 12 mjeseci dodanog staža novoumirovljenim majkama po rođenom djetetu nisu uspjeli zaustaviti ovaj negativan trend, jer je inflacija sve to uspjela „pojesti“.
Izvješće pučke pravobraniteljice
Ovi pokazatelji siromaštva samo su još jedan dokaz da je raspodjela proračunskog novca u Hrvatskoj nepravedna, neuravnotežena i dovodi do povećanja razlika, u kojoj starije osobe postaju sve veći gubitnici. Prepoznao je to i Ured Pučke pravobraniteljice koji je 8. travnja 2026. javnosti predstavio svoj godišnji izvještaj za 2025. godinu, u kojem u poglavlju o starijim osobama spominje i Sindikat umirovljenika Hrvatske koji također upozorava na neadekvatnost mirovina, te navodi da je SUH uključen u rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da ukazuje na potrebu hitnog uvođenja varijabilnog modela usklađivanja mirovina, odnosno da se usklađuju u 100%-tnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena, s dodatnim socijalnim elementom – indeks od 120% na mirovine do 500 eura, a 110% na mirovine od 500 do 800 eura.
U izvještaju pravobraniteljice se navodi i da SUH ukazuje na potrebu povećanja osobnog odbitka na mirovine do 1.500 eura, proširenje prava od 12 mjeseci dodanog staža po rođenom/posvojenom djetetu na sve umirovljene žene, bez obzira kada su ostvarile pravo na mirovinu, potrebu ukidanja smanjenja polaznog faktora za izračun mirovine (penalizacija mirovine) zbog odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu s napunjenih 65 godina, kao i potrebu zakonskog reguliranja visine godišnjeg dodatka koji bi iznosio 80% iznosa aktualne vrijednosti mirovine te se isplaćivao dva puta godišnje (u srpnju i prosincu).
Mjere moraju pomoći najsiromašnijima
I Pučka pravobraniteljica se slaže sa stavom SUH-a kako su dosadašnje mjere u mirovinskom sustavu bile nedostatne i neučinkovite, upravo se pozivajući na posljednje podatke o pokazateljima siromaštva i kontinuiranom godišnjem rastu stopa rizika od siromaštva za starije osobe.
„Većina postojećih mjera, poput povećanja mirovine, uvođenja godišnjeg dodatka na mirovinu ili jednokratnu isplatu primjenjuju se na sve umirovljenike, a ne ciljano na one najranjivije. Stoga je za zaustavljanje negativnog trenda rasta siromaštva starijih važno osmisliti konkretne, pažljivo ciljane mjere usmjerene upravo na najugroženije starije osobe, na što je ukazalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku“, piše u izvješću te se daje ponovljena preporuka od prethodne godine Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli i provede mjere radi zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba.
A evo i zabrinjavajućih brojki koje potkrepljuju zahtjev da se što prije krene rješavati siromaštvo starijih osoba i umirovljenika. U prosincu 2025. godine čak 278.993 ili 22,7% ukupnog broja umirovljenika (bez međunarodnih ugovora) su bili korisnici najniže mirovine u prosječnom iznosu od 449,53 eura, dok ih ju je sa međunarodnim ugovorima primilo 328.821 ili 26,7% umirovljenika, i to u prosječnom iznosu od svega 407,56 eura (prosječna najniža mirovina izračunata je kao prosjek najniže starosne mirovine, najniže invalidske mirovine i najniže obiteljske mirovine). Navedeni iznosi najniže mirovine daleko su ispod praga rizika od siromaštva, koji je u 2025. godini za jednočlano kućanstvo iznosio 753 eura mjesečno.
Ne treba zaboraviti i podatke analitičkog servisa Datapulse s početka ove godine, a koji je temeljen na podacima Eurostata za 2023. godinu, koji su uspoređivali prosječnu godišnju mirovinu i procijenjenu potrošnju starijih osoba, gdje je analizirano da u većini EU država prosječna mirovina nije uspjela pokriti redovite troškove života umirovljenika, a upravo je Hrvatska bila najgora po tom omjeru jer su iznosi mirovina pokrivali tek 60 posto troškova umirovljenika!
Skratiti liste čekanja u bolnicama
Jedna od važnih točaka SUH-ovog programa rada je i skraćivanje lista čekanja u bolnicama, odnosno uvođenje zabrane dvojnog rada liječnika i u javnim i u privatnim ustanovama, a na isti problem ukazuje i Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je pri predstavljanju izvješća kazala da je za prošlu godinu njezinom Uredu stiglo rekordnih 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav.
“Vidimo nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite, koja ovisi o mjestu stanovanja, kao i dramatičan nedostatak zdravstvenih radnika”, rekla je Šimonović Einwalter, istaknuvši da Hrvatskoj nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine i oko 4.000 medicinskih sestara, pri čemu je situacija posebno teška izvan velikih gradova i na otocima.
Jedan od ključnih problema i dalje su duge liste čekanja, koje, kako je upozorila, pacijente guraju prema privatnom sektoru, iako izdvajaju sredstva za javni zdravstveni sustav. Prema podacima Ministarstva zdravstva za siječanj 2026., na ultrazvuk dojke čeka se 227 dana, a na ortodontske usluge 331 dan.
Pravobraniteljica je upozorila i na nedovoljnu informiranost pacijenata o njihovim pravima i funkcioniranju sustava, zbog čega se, kako je rekla, mnogi, uključujući i teško oboljele, moraju sami snalaziti u potrazi za terminima i zdravstvenim informacijama.
Palijativna skrb dramatično loša
Poseban naglasak u izvješću pravobraniteljice stavljen je na položaj onkoloških pacijenata i razvoj palijativne skrbi. Hrvatska je druga u Europskoj uniji po incidenciji raka i treća po smrtnosti, dok sustav skrbi za te bolesnike ne odgovara izazovima. Palijativna skrb ocijenjena je kao dramatično loša, s vrlo sporim razvojem sustava, što mnogim pacijentima onemogućava dostojanstvenu skrb na kraju života, a dodatno opterećuje njihove obitelji.
Pučka pravobraniteljica istovremeno je predstavila i posebno izvješće „Prava starijih osoba u Hrvatskoj“, uz 32 preporuke, izrađeno s ciljem stavljanja prava starijih osoba u veći fokus. To izvješće objedinjeno prikazuje različite probleme s kojima se suočavaju starije osobe, a donosi i neke novitete. Primjerice, po prvi puta se detaljnije ukazuje na probleme osoba koje žive s demencijom, uključujući s Alzheimerom. Tako u Hrvatskoj niti jedan antidementiv nije na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a, već se svi moraju nadoplatiti, a u ustanovama socijalne skrbi ima mjesta tek za 1,3% – točnije, za 659 od 48.842 osoba koje žive s demencijom, pri čemu u gotovo polovici županija tih mjesta ni nema!
Ignoriranje i guranje pod tepih
Ono što je poražavajuće je da Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio godišnja izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. niti za 2024. godinu, kao ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“ koje je predala prije četiri godine. To znači da od sada na raspravu u Hrvatskom saboru čekaju čak tri godišnja i dva posebna izvješća pučke pravobraniteljice, zbog čega je Šimonović Einwalter to ocijenila frustrirajućim i upozorila da takav odnos otvara pitanje vladavine prava, s obzirom na ulogu i mandat institucije pučkog pravobranitelja.
No, ono što je stvarno frustrirajuće, i puno veći problem je što su pokazatelji siromaštva za starije osobe „u crvenom“, posebno za samačka domaćinstva i žene, no i dalje ne samo da nema konkretnih mjera koje će riješiti problem siromaštva i lošijeg standarda starijih osoba i umirovljenika, već se problemi pokušavaju ignorirati i gurati pod tepih.
Igor Knežević
Četiri preporuke Pučke pravobraniteljice u vezi mirovinskog sustava:
U svom izvještaju za 2025. godinu Pučka pravobraniteljica iznijela je i četiri konkretne preporuke javnim tijelima u vezi mirovinskog sustava:
– Preporuka 37. (ponovljena iz prethodne godine) – da ministarstvo nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju oko donošenja rješenja o pravu i isplati mirovine
– Preporuka 38. – da pri idućim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju omogući osobama ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine pri stjecanju uvjeta za ostvarivanje prava na neku od osobnih mirovina, neovisno o dobi kada su postale udovice/udovci
Preporuka 39. (ponovljena) – Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Registru osiguranika, da nastave s poduzimanjem aktivnosti kako bi se buduće umirovljenike na lako dostupan i razumljiv način informiralo o njihovim pravima, koracima u postupku i učincima odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa
Preporuka 40 – pri idućim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju osobama koje su zadnji radni staž prije stjecanja uvjeta za priznavanje prava na mirovinu imali u nepunom radnom vremenu, omoguće nastavak rada bez prekidanja radnog odnosa
