Iza nas je mjesec ožujak u kojem se poput krune u proljetnoj odi radosti probudila priroda. Naziv ovog mjeseca potječe od starijeg oblika “ižuj” što znači lažni mjesec. Drugi naziv za treći mjesec u godini je “mart”, prema latinskom martius. Istovremeno u narodu postoji legenda da je ime dobio po babi Marti koja, u zavisnosti od svog raspoloženja, donosi tople proljetne dane ili povratak zime. Pastiri su se bojali da ako prerano izvedu stoku na ispašu mogu navući babin bijes i izazvati nagle snježne oluje. Vjerovalo se da baba Marta uvijek krajem mjeseca marta pokazuje svoju snagu i vraća zimu.
Da je ožujak/mart mjesec prepun vremenskih iznenađenja pokazao nam je i krajem prethodnog mjeseca kada je tople proljetne dane naglo zamijenilo zimsko vrijeme. Zahvatila nas je izrazita promjena vremena koja je uzrokovala ekstremne vremenske pojave i znatnu materijalnu štetu. Klimatske promjene su novi hir prirode. Mnoge naše aktivnosti i sigurnost ovise o vremenskim i klimatskim prilikama koje bitno utječu na nas. Dok su naši preci vjerovali da baba Marta mijenja vrijeme kako joj se prohtije, danas znamo da su za iznenadne promjene krivi globalno zagrijavanje, zagađenje i ljudski faktor. Za razliku od obalnih područja Jadrana gdje su jugo i bura učestali, neuobičajeno vjetrovito bilo je ovaj put u Zagrebu. Tako je primjerice na novoj postaji Zagreb Sokolovac izmjeren apsolutni maksimum udara vjetra od 120 km/h. A to se, kako kažu, događa jednom u 100 godina. Uz vjetar, nestabilan zrak donio je i obilnu kišu te snijeg posebno u gorskim predjelima Hrvatske. Posljedice smo svi vidjeli: dugotrajan snažan vjetar posebno s olujnim i orkanskim udarima rušio je i lomio stabla, oštećivao krovove i fasade, zajedno sa snijegom otežavao je ili potpuno prekinuo promet te uzrokovao prekid u prijenosu električne energije.
Nažalost, sve te činjenice o ekstremnoj brzini vjetra koji je srušio čak i dijelove fasade na novogradnji, nisu djelovale na neke ljude koji se na internetu nisu mogli suzdržati od negativnih komentara. Smeta im kada se obrezuju krošnje drveća prije jakog vjetra, a kada se uslijed olujnog vjetra sruše stabla tada kritiziraju zašto se nisu prije odrezala. Zašto to rade? Internet danas briše sve društvene kočnice i dopušta pojedincima da javno izraze svoje mišljenje bez straha i srama. Virtualni je svijet u svojem razvoju odmaknuo daleko od mjesta gdje se vode srdačni dijalozi i rasprave, kao što su ljudi možda mislili na počecima njegova nastajanja.
Za razliku od mjeseca ožujka, u travnju, koji je ime dobio prema riječi “trav”, što simbolizira rast i bujanje trave, vrijeme je većinom stabilnije. Priroda je bogata raznobojnim cvijećem, pjevom ptica, propupanim granama i svim svojim čarobnim bojama i mirisima. Ovo je mjesec blagdanskog okupljanja uz prepun stol i ukrašen dom. Upravo u tom rađanju kriju se i temeljne kršćanske poruke: vjera, nada i ljubav. Uskrs nije samo tradicija koja se prenosi kao dio običajnog ili kulturno-vjerskog nasljeđa, već istinsko duhovno nasljeđe na koje imaju pravo svi koji žele napuniti svoje prazne ili poluprazne baterije duhovnosti i dobrote.
Tako smo i mi članovi kreativne radionice podružnice SUH-a Trešnjevka sjever povodom otvorenja tradicionalne izložbe pisanica u Galeriji grada Krapine krajem ožujka otputovali na jednodnevni izlet u Krapinu, gdje smo po treći put sudjelovali sa svojim radovima. Čarolija boja, motiva i likovnih rukopisa koji se međusobno nadopunjavaju nema svoju cijenu. Ove godine raznobojne pisanice izložene su oko kokoši u košari. Kokoš sam izradila ja. Prvi put sam prije tri godine napravila zeca, a godinu dana kasnije zečicu i zeca. I sve to od recikliranog tekstila. Glavna vodilja bila mi je želja da mogu nešto kreativno napraviti. Nisam ni slutila da ću tako nešto izrađivati, no kad se već tako dogodilo, nisam htjela odustati.
Veliki proljetni blagdan Uskrs oduvijek je predstavljao pravi izazov za obitelji kada je u pitanju blagovanje uz uskrsni stol. Skromnost prati jelovnike u Velikom tjednu, a proljetna raskoš okusa nadmeće se na blagdanskom stolu. Gotovo bi se moglo reći da svako mjesto ima neki svoj originalni recept za pripremu tradicionalnih jela za Uskrs. Jelovnik je uvijek kroz povijest kreirala mašta, ali i imovinske mogućnosti. No, makar oskudijevali u mnogo čemu, za Uskrs se, kao i za Božić, uvijek moralo naći najbolje na stolu.
No, mnoge osobe treće životne dobi i protekli blagdan proveli su sami uz skromni doručak i ručak. Mnogi su usamljeni i tužni. Prije dva dana u jednu radijsku emisiju javio se stariji slušatelj i pitao za savjet kako da se prilagodi životu u Domu za starije osobe. Kaže da je odnedavno u domu i da mu je teško. Psiholozi i sociolozi trebali bi se više pozabaviti tim ljudima. Pod kvalitetom života podrazumijeva se zadovoljstvo postojećim životom, njegovim materijalnim, radnim, obrazovnim, društvenim, zdravstvenim i stvaralačkim aspektom. Ne bojte se promjena, čak i ako dolaze tiho. Iznenađenja koja vam dolaze nisu tu da vas uzdrmaju, već da vas usmjere. Ne ostajte tamo gdje se osjećate nevidljivo ili podcijenjeno. Vaša snaga je u ustrajnosti, ali i u sposobnosti da prepoznate kada je vrijeme za novi korak.
U nedavnom razgovoru mojih vremešnih susjeda čula sam kako gospođa Maruška kaže: “Luksuz nisu ni šminka, ni restorani, ni visoke štikle. Pravi luksuz je živjeti kako ti se sviđa. U udobnim cipelama i bojom ruža koji ti se dopada ili bez šminke. Jesti ono što voliš, družiti se s onim s kim ti je lijepo, biti zajedno iz ljubavi, a ne zbog osjećaja dužnosti. Luksuzan život je živjeti po svojim pravilima. Ići ka svojim ciljevima. Ne tražiti opravdanja. Ne podilaziti. Ne pravdati se za svoje izbore, svoje snove, interese. Moći reći: Ne može tako sa mnom. I reći: Može mi se.” Dok je umirovljenik Krešo, čekajući svog psa da se malo istrči u parku, dodao: “Znate, treba imati onih nekoliko brižnih prijatelja koji su uvijek tu, bez obzira na sve! Uvijek sam se držao pravila da prijateljstvo, kao i cvijeće, mora biti njegovano i tek tada će procvjetati.”
Drenka Gaković
