Po potrošnji lijekova smo među onima koji ih troše previše. Pored onih lijekova koje dobijemo na recept od naših liječnika, sve je više reklama koje nam nude lijekove koji rješavaju probleme bolesnih zglobova, napuhanih crijeva, depresivnih stanja i slično.
Reklame ne navode nuspojave
Međutim iza reklama slijedi i obavijest koju spiker prebrzo izgovara i slova koja prebrzo nestanu sa ekrana, a upućuju nas na to da se o svim rizicima i nuspojavama reklamiranog lijeka raspitamo kod svog liječnika ili ljekarnika.
Znači svu odgovornost oko mogućih loših učinaka uzimanja tog lijeka proizvođač prebacuje na potrošača, koji bi se o tom lijeku prije samog korištenja trebao raspitati kod liječnika ili ljekarnika. Budući da se jako malo potrošača doista o tome i raspita, sva odgovornost ostaje na njima.
Bezreceptni lijekovi
Bezreceptni lijekovi su lijekovi za koje ne treba prethodna liječnička preporuka jer su namijenjeni liječenju simptoma ili stanja koje pacijenti lako prepoznaju sami te koji su namijenjeni za bolesti, odnosno stanja, koja ne zahtijevaju liječnički nadzor i uputu.
Izdavanjem lijekova bez recepta pacijentima se osigurava brža i lakša dostupnost lijeka, jer ga mogu kupiti u slobodnoj prodaji bez prethodnog posjeta liječniku, ali pod uvjetom da lijek zadovoljava stroge uvjete za takav način izdavanja i uz nužnu stručnu procjenu magistra farmacije. Magistri farmacije pacijentu mogu uskratiti izdavanje bezreceptnog lijeka, ako stručno procjene da bi se time moglo ugroziti njegovo zdravlje.
Praksa s bezreceptnim lijekovima
No, u praksi se vrlo rijetko susrećemo s time da je neko- me uskraćena kupnja lijeka, jer ipak je važnije prodati lijek i k tome dobro zaraditi, ne mareći pritom za eventualne nuspojave, koje bi pacijent, odnosno potrošač mogao imati. Stoga bi valjalo promijeniti ponašanje i uvijek obavezno prije kupnje ljekarnika upitati sve o mogućim nuspojavama toga lijeka.
Što su nuspojave?
Nuspojava je svaka neželjena i štetna reakcija na lijek. Svi lijekovi mogu uzrokovati nuspojave, no ne moraju se pojaviti kod svakoga. Mogu biti blaže, poput osipa, do vrlo ozbiljnih, poput srčanog udara.
Dodaci prehrani
Važno je razlikovati bezreceptne lijekove od drugih proizvoda koji se nalaze u slobodnoj prodaji poput, primjerice, dodataka prehrani. Dodaci prehrani, za razliku od lijekova, ne služe liječenju, već samo pomažu u održavanju zdravlja. Dodaci prehrani regulirani su zakonodavstvom o hrani te se kontrola njihove kvalitete prvenstveno odnosi na analizu zdravstvene, odnosno sanitarne ispravnosti, ali ne i na dokazivanje djelotvornosti, kao što je to slučaj kod lijekova.
Prodaja lijekova putem telefona
Sve je češća prodaja lijekova i dodataka prehrani putem telefona ili interneta. Prema objavi HALMED-a – agencije za lijekove, nitko u RH nije ovlašten prodavati lijekove putem interneta, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 50% lijekova koji se prodaju putem interneta jesu krivotvorine.
Dakle, treba se kloniti takve kupnje, jer su ponude preko telefona uglavnom takve da nastoje uvjeriti kupca da upravo taj lijek ili proizvod rješava sve njegove probleme, te da u slučaju nezadovoljstva može proizvod vratiti. Osim što su ti proizvodi nesigurni, najčešće su puno skuplji od onih koje možemo kupiti u ljekarni, a ako želite vratiti proizvod i zatražiti povrat novca, ili se nitko ne javlja ili ne žele vratiti novac.
Registar „NE ZOVI”
Budući da su takve ponude sve učestalije i sve agresivnije, predlažemo potrošačima da se kod svog operatora prijave u registar „NE ZOVI” i tako izbjegnu mogućnost učestalog nazivanja.
O tom registru i načinu prijave, kao i o svim ostalim pravima potrošača možete se raspitati na besplatni telefon 0800 414 414 ili pogledati na web stranicu www.szp.hr
Što ako trošimo previše antibiotika?
Raste i potrošnja antibiotika te sve češće čujemo kako pacijenti sami traže antibiotik, a liječnik rijetko odbije pacijente koji ga traže. S prevelikom upotrebom antibiotika raste i otpornost organizma na antibiotike, stoga lako možemo doći u situaciju da antibiotik ne djeluje. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatak kako godišnje umre oko 25.000 ljudi kojima niti jedan antibiotik nije mogao pomoći. Stoga oprezno, trošite ga samo kada vam je to liječnik prepisao!
Ana Knežević
Savjet
Aparat zarobljen u administraciji
Obratili smo se Europskom potrošačkom centru Hrvatske. koji je, kao dio Ministarstva gospodarstva, nadležan za pomoć domaćim potrošačima u prekograničnim pritužbama. Već godinu dana čekamo na popravak aparata za kavu mađarske tvrtke i nije nam preostalo drugo nego cijeli slučaj izložiti EPCH-u. Na žalost, nakon dva mjeseca telefonskih poziva i slanja e-mailova, nismo dobili odgovor. M.R., Zagreb
Europski potrošački centar Hrvatska trebao bi pružati savjete i osiguravati besplatne informacije potrošačima o načinu prekogranične trgovine, te im ujedno, u slučaju kršenja prava, pomagati u rješavanju prekograničnih sporova i pritužbi. U pravu ste da ima jako puno prigovora na njihovu ažurnost, te najčešće od njih nema pomoći, no svejedno zahtijevajte njihovo obraćanje prodavatelju u Mađarskoj jer to ipak povećava vjerojatnost da će vam poslati novi ispravan aparat za kavu.
