Prema posljednjim podacima HZMO-a, u Hrvatskoj postoji 216.405 korisnika obiteljskih mirovina, čija prosječna mirovina iznosi mizernih 2.089 kuna. To je gotovo 500 kuna manje od prosječne mirovine u RH (2.561 kuna) te više od 600 kuna ispod linije siromaštva (2.710 kuna). Većina, točnije 93 posto korisnika obiteljskih mirovina su žene. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da siromašna svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama. Smrću partnera 200 tisuća žena tako je osuđeno na životarenje i preživljavanje s malom mirovinom. I k tome, ali to je posve druga priča, nemaju pravo niti na rad uz mirovinu.
Na problem niskih obiteljskih mirovina umirovljeničke udruge već godinama ukazuju vladajućima i traže redefiniranje modela. Vlada je konačno dala zeleno svjetlo, bolje rečeno osigurala je novac iz EU, te je u novom Programu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na prvo mjesto stavljena rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine, a imenovana je i uskoro započinje s radom Radna skupina za izradu novog modela obiteljske mirovine.
Sadašnji korisnici obiteljske mirovine primaju 70 posto iznosa mirovine preminulog. Prijedlog umirovljeničkih udruga je da preživjeli partner može birati dobiti 85 posto mirovine preminulog ili zadržati svoju mirovinu i k tome npr. 20 do 50 posto mirovine preminulog. Riječ je o modelu koji se temelji na sličnim modelima u razvijenim zemljama poput Austrije, Njemačke, Italije i susjedne Slovenije. Stoga smo odlučili provjeriti kakav model obiteljskih mirovina imaju te četiri zemlje. U Hrvatskoj tzv. obiteljsku mirovinu ostvaruje osoba koja do smrti bračnog partnera navrši 50 godina, odnosno najmanje 45 godina, ali onda čeka na početak primanja mirovine do navršenih 50 godina. Umirovljeničke udruge drže da je uputno tu dob, s obzirom na produljenje životnog vijeka (osobito žena), pomaknuti na najmanje 50, odnosno 55 godina života.
Slovenski model
Uvjet za stjecanje obiteljske mirovine u Sloveniji jest da ste navršili 57 godina života u trenutku smrti partnera ili još niste navršili 57 godina, već ste navršili 52, ali ćete morati čekati do 57 godine da vam se krene isplaćivati mirovina. Kao i u Hrvatskoj, preživjeli partner ima pravo na 70 posto mirovine preminulog, međutim u Sloveniji imaju opciju izbora da zadrže vlastitu mirovinu i dobiju do 15 posto obiteljske mirovine, s tim da taj iznos ne smije prelaziti 11,7 posto minimalne (najniže) mirovinske osnovice.
Zakon također ograničava ukupan iznos isplate vlastite i dijela obiteljske mirovine, koji može iznositi najviše do starosne mirovine muškarca za 40 godina staža. Gornja granica za dobivanje dijela obiteljske mirovine iznosi 106,80 eura, a ukupna isplata vlastite i dijela obiteljske mirovine ne smije prijeći 2.135,91 euro, čime se zapravo ograničava pravo na obiteljsku mirovinu za one koji imaju visoke mirovine.
Austrijski model
U Austriji pravo na obiteljsku mirovinu na neograničeno vrijeme ima osoba koja je s preminulim imala dijete ili bila najmanje 10 godina u braku/partnerskoj vezi, a ako ispuni te uvjete u mirovinu može već sa 35 godina života. U suprotnom, obiteljska mirovina je ograničena na dvije i pol godine. Austrijanci su se zaštitili od prijevara, pa tako u slučaju da je preminuli već primao mirovinu u trenutku sklapanja braka, preživjeli će pravo na obiteljsku mirovinu ostvariti samo ako je brak trajao najmanje 3 godine, s tim da razlika između supružnika nije veća od 20 godina, zatim ako je razlika od 20 do 25 godina brak je morao trajati najmanje 5 godina, a ako je iznad 25 godina razlika brak je morao trajati najmanje 10 godina. Time se štiti starije od prijevara.
Preživjeli ima pravo na svoju mirovinu i onu preminuloga u rasponu od 0 do 60 posto, ako zbroj obje mirovine nije veći od 2.031 euro i to na temelju posebne formule u kojoj se gledaju prihodi obaju supružnika u posljednje dvije godine prije smrti (iznimno četiri godine, ako je preminuli bio nesposoban za rad zbog bolesti ili nezaposlen u zadnje dvije godine).
Formula je sljedeća: 70 – (30 x (mirovina preživjelog/mirovina preminulog)). Primjerice, da su oba supružnika primala identičan iznos, primjerice 1.000 eura, tada bi rezultat formule bio 70 – (30 x (1.000/1.000)) = 70 – 30 = 40. Preživjeli supružnik bi dakle dobio 40 posto mirovine preminulog.
Njemački model
Pravo na obiteljsku mirovinu u Njemačkoj od 2012. godine imaju osobe starije od 45 godina, s tim da će se postupno do 2029. godine ta granica podići na 47 godina, zatim osobe koje su brinu o djetetu do navršene 18. godine života i osobe smanjene sposobnosti za rad. U tim slučajevima preživjeli partner dobiva 55 posto mirovine preminulog, bez obzira prima li ili ne vlastitu mirovinu.
Talijanski model
I Talijani mogu uz zadržavanje vlastite dobiti i do 60 posto mirovine preminulog partnera. Točan iznos ovisi o visini dohotka preživjelog. U slučaju da preživjeli ima godišnje prihode triput veće od godišnje minimalne mirovine, tada se od utvrđenog iznosa obiteljske mirovine (od 60 posto preminulog) ta mirovina umanjuje za još 25 posto. Ako su mu prihodi četiri puta veći, tada se iznos umanjuje za 40 posto, a ako su veći od pet puta tada se iznos umanjuje za 50 posto.
Kada bi taj model prenijeli na Hrvatsku, i zamijenili minimalnu mirovinu koja ne postoji u našoj zemlji, s najnižom mirovinom koja u ovom trenutku za 15 godina staža iznosi 1.041,30 kuna, tada bi primjerice osoba koja ima triput veće prihode od najniže mirovine (3.123,90 kuna mjesečno) od preminulog supružnika koji je imao npr. 2.500 kuna mirovinu dodatno dobila 1.125 kuna mirovine. Naime, 60 posto od 2.500 kuna iznosi 1.500 kuna, a taj bi se iznos umanjio još za 25 posto. Ovaj model ima potencijala za biti primijenjen u Hrvatskoj.
