Jeste li se počeli brinuti o svojoj mentalnoj oštrini? Blaga zaboravljivost može biti normalni dio starenja. Ako imate problema u pamćenju nečijeg imena, ali ga se sjetite kasnije, to nije ozbiljan problem pamćenja. Međutim, ako su problemi s pamćenjem počeli ozbiljno utjecati na dnevni život, oni bi mogli biti rani znakovi Alzheimerove bolesti. Premda ti rani znakovi mogu varirati, važno je identificirati Alzheimerove upozoravajuće znakove.
Gubitak pamćenja je najčešći rani znak. Da li lako zaboravite informaciju koju ste upravo naučili? Da li izgubite trag važnih datuma, imena i događaje? Da li zaboravite velike stvari koje su se upravo dogodile? Da li ponavljano tražite istu informaciju? Imate li problema u pravljenju planova i pridržavanju njih? Je li teško koncentrirati se na detaljne zadatke, posebno ako oni uključuju brojeve?
Čak i obiteljske stvari postaju teške. Imate li problem u vožnji automobila prema destinaciji prema kojoj često vozite? Zaboravljate li pravila vaše omiljene igre? Jeste li dezorijentirani i često izgubljeni? Je li postalo teško čitati riječi na stranici? Razlikujete li boje (važno kod vožnje automobila)? Možete li pronaći pravu riječ koju tražite?
Alzheimerovi simptomi mogu biti frustrirajući i zastrašujući. Bolest također uzrokuje i fizičke simptome, koji mogu utjecati na raspoloženje, kao problemi sa spavanjem, bolovi, opstipacija, problemi s vidom i sluhom. Pacijent može zaboravljati značenje određenih riječi i pauzirati za vrijeme govora pokušavajući da se sjeti tih riječi.
Ako primijetite gore spomenute znakove preporučljivo je posjetiti liječnika. On će evaluirati vaše fizičko i mentalno zdravlje i, ako je potrebno, poslati vas neurologu, psihijatru.
Započeti s liječenjem može pomoći olakšati simptome i pomoći tim osobama da duže ostanu neovisne o tuđoj pomoći. No, važno je znati da poteškoće s pamćenjem i drugim vještinama mišljenja su i normalni dio procesa starenja i ne moraju biti upozoravajući znak Alzheimera. Većina ljudi s Alzheimerom imaju simptome nakon 65. godine. Mali broj njih može oboljeti u tridesetima ili četrdesetima. Osobe s ovom bolešću imaju mutacije specifičnih gena.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živio oko 100.000 osoba s nekom oblikom demencije, pri čemu je Alzheimerova bolest najčešći uzrok i čini više od 70 % svih slučajeva demencije. Što se tiče učestalosti, bolest pogađa prosječno 13 posto starijih od 65 godina, ali čak 20 do 40 posto osoba starijih od 85 godina. Nažalost, kapaciteti za smještaj oboljelih u Hrvatskoj su nedostatni. Prema podacima pučke pravobraniteljice, u Hrvatskoj postoji samo oko 650 mjesta prilagođenih za skrb o oboljelima u ustanovama socijalne skrbi, a u čak devet županija takav smještaj uopće nije dostupan.
dr. Ivo Belan
POMOĆ ZA NAJUGROŽENIJE
Mobilni liječnici u SAD-u pomažu beskućnicima
U Sjedinjenim Američkim Državama mobilni liječnici pomažu starijim osobama koji su beskućnici. Približno 140.000 Amerikanaca starijih od 55 godina su beskućnici, a taj broj mogao bi se utrostručiti do 2030. godine. Nitko od njih nema zdravstveno osiguranje.
Rose ima 65 godina i korisnica je mobilnog liječenja. Kada je razmišljala o svojoj starosti zamišljala je kako se njiše u udobnoj fotelji okružena mačkama, ali smrću supruga okolnosti su se promijenile. Ostala je bez novca i postala beskućnica bez zdravstvenog osiguranja. Rose boluje od hipertenzije, a dugi niz godina bori se i s astmom. U liječenju astme snalazila se tako što bi otkupljivala inhalatore koje su drugi beskućnici pronalazili u kantama za smeće. Svjesna je da takav način liječenja nije siguran, ali nema druge mogućnosti.
„Healthcare in action“ je neprofitna organizacija koja pruža pomoć za one bez trajnog boravišta uključujući i starije osobe. Dolaze na poziv kombijem opremljenim za liječenje, a najčešće pomažu u liječenju kroničnih bolesti, bolesti srca, dijabetesa, raznih fizičkih bolova te problema s mentalnim zdravljem. Smatraju da nije u redu da Vlada SAD-a obustavi lijekove najranjivijim skupinama, jer one time tonu još dublje u ponor. S time se slaže i Rose, koja kaže da joj je jako teško otkako je beskućnica, umorna je i osjeća se starijom nego što jest zbog situacije u kojoj se našla. Zahvalna je mobilnim liječnicima iz neprofitne organizacije koji joj pomažu da preživi.
Istraživanja navode da su uzroci beskućništva uglavnom smrt supružnika, razvod braka, gubitak posla, iseljenje i zdravstveni problemi. U Hrvatskoj je približno 2.000 beskućnika, a više od 10.000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Marina Bračić
