Europski parlament i Vijeće EU 25. ožujka 2025. postigli su dogovor o novim pravilima vezanim uz vozačke dozvole, navodeći u priopćenjima za javnost da je cilj novih pravila modernizacija sustava i povećanje sigurnosti na cestama. Nova pravila uvode se kroz prijelazno razdoblje od 5 godina i šest mjeseci kako bi ih zemlje članice EU mogle implementirati u svoje zakonodavstvo. Najveća novost je uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će vozačima biti dostupna putem mobilnih uređaja, dok će fizička verzija i dalje ostati opcija na zahtjev.
No, upravo prijelaz na digitalizaciju mogao bi biti problematičan jer bi mogao stvoriti dodatne troškove vozačima, ako bi se uvodile dodatne naknade, što bi najviše pogodilo one koji imaju manje novca, a to su starije osobe. I dok se digitalizacija smatra pozitivnim pomakom u smjeru modernizacije, najviše kontroverzi izazvala je mogućnost skraćivanja trajanja valjanosti dozvola osobama starijima od 65 godina, uz uvođenje dodatnih liječničkih pregleda. Automatsko skraćivanje valjanosti dozvola temeljem dobi je očiti primjer diskriminacije, a nažalost, u Hrvatskoj su se obvezni zdravstveni pregledi za starije od 65 godina pokušali uvrstiti u Zakon o sigurnosti prometa na cestama u četiri navrata od 2015. do 2019. godine, ali je Sindikat umirovljenika Hrvatske svaki put argumentacijom i zagovaranjem uspio se izboriti da se takve odredbe ne uvedu.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova također idu u prilog starijim vozačima. Statistika pokazuje da su vozači stariji od 65 godina u 2020. godini skrivili manji postotak prometnih nesreća nego što je njihov udio u ukupnom broju vozača. Od 23.037 nesreća te godine, stariji vozači prouzročili su njih 3.072 (13,3 posto), iako čine više od 14 posto vozačke populacije. U kategorijama nesreća s ozlijeđenima i smrtnim ishodima, udjeli su također manji od prosjeka.
Posebno je važno naglasiti da međunarodne studije pokazuju kako su vozači u dobi od 65 do 70 godina sigurniji u prometu od većine mlađih skupina – pa i onih između 30 i 60 godina. Tek kod osoba starijih od 80 godina dolazi do blagog pada sigurnosti, ali ni to nije razlog za obvezne liječničke preglede. SUH i dalje zagovara da o potrebi dodatnih pregleda odlučuju liječnici obiteljske medicine, temeljem konkretnih zdravstvenih stanja, a ne birokratska dobna granica, kao i da odgovornost ostane na pojedincu, jer većina ljudi ni neće voziti automobil ako zna da nije u stanju (individualne procjene), jer bi to ugrozilo i njihov život i život članova obitelji koje voze.
Prije svega ne treba dopustiti da se starije građane neopravdano stigmatizira kao opasne vozače. Voziti automobil nije samo pitanje praktičnosti, nego i pitanje slobode, mobilnosti i kvalitete života naših starijih sugrađana. Zbog toga je potrebno raditi na sprečavanju svih oblika dobne diskriminacije i inzistirati na individualnoj procjeni svakog vozača, bez obzira na godine života.
SUH će, bude li potrebno, i peti put reagirati kako bi se osiguralo da Hrvatska ne prihvati diskriminatorne prakse koje bi ugrozile samostalnost i dostojanstvo starijih osoba.