Sindikat umirovljenika Hrvatske već godinama upozorava na nezadovoljavajući odnos vladajućih prema umirovljenicima u pogledu adekvatnosti mirovina, odnosno da hrvatske mirovine poprilično zaostaju za plaćama radnika, te da u drugim EU zemljama vlasti imaju puno više obzira prema umirovljenicima.
Kao jedan od najvažnijih pokazatelja o adekvatnosti svih mirovina u pojedinoj državi, statistički ured Europske komisije, Eurostat, analizira podatke o tzv. akumuliranoj zamjenskoj stopi (engleski: aggregate replacement ratio), gdje se gleda omjer između medijalne individualne bruto mirovine osoba od 65 do 74 godine i medijalne individualne bruto plaće osoba u dobi od 50 do 59 godina.
Posljednji objavljeni podaci Eurostata odnose se na 2024. godinu, te navedeni omjer za svih 27 članica Europske unije iznosi 0.60 (odnosno medijalne bruto mirovine čine 60 posto medijalnih bruto plaća). Kad se gledaju samo članice koje imaju euro kao valutu, onda je omjer još bolji (0.62).
Kao što je i vidljivo u tablici na dnu ovog teksta, Hrvatska drži neslavno posljednje mjesto po visini te stope ne samo u 2024. godini, već ga je držala i u 2023. godini kada je ta stopa iznosila identično, 0.35 (35 posto). U 2022. godini ta stopa u Hrvatskoj iznosila je 0.36, te je te godine Litva jedina bila gora od nas, koja je imala stopu od 0.35. No, u međuvremenu, Litvanci su očito odlučili popraviti stvari i ne biti najgori u EU, pa su do 2024. narasli na stopu od 0.38, dok je Hrvatska nastavila u 2023. i 2024. godini tavoriti na samom dnu Europske unije. Ovi podaci jasan su dokaz dosadašnje politike vladajućih naspram hrvatskih umirovljenika i neravnopravne raspodjele novca u našem društvu. Dijametralna suprotnost od nas su Grčka (0.84), Španjolska (0,81) te Italija (0,79).
I. Knežević
