Prije nego što će 24. svibnja 2023. godine Vlada objaviti sve detalje buduće porezne reforme u javnosti su se par tjedana prije mogle čuti izjave ministra financija Marka Primorca koji je najavio smanjivanje doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja za pojedine kategorije zaposlenih. S obzirom da ministar nije ulazio u detalje svog plana, možda slučajno, a možda namjerno u vidu probnog balona da se vidi kako će reagirati umirovljeničke udruge i radnički sindikati, Sindikat i Matica umirovljenika morale su reagirati 10. svibnja 2023. otvorenim pismom premijeru Plenkoviću.
Kad ministar solira
„Nakon solističkih najava u javnosti o budućoj poreznoj reformi od strane ministra financija Marka Primorca, u kojima najavljuje smanjivanje mirovinskog doprinosa za pojedine kategorije zaposlenih, te moguće ukidanje prireza za lokalnu samoupravu – od kojega se dobrim dijelom potpomažu najsiromašnije kategorije starijih građana, konačno ste se i sami obratili javnosti naglasivši kako će „idućih dana biti dovršen šesti krug porezne reforme, koji je u završnoj fazi priprema i koji će u konačnici omogućiti hrvatskim građanima veće plaće, kako biste „spriječili ugrozu egzistencije hrvatskih obitelji, zadržali radna mjesta, kompanijama omogućili da premoste velike izazove, bez valova otpuštanja“. Zanimljivo kako Vaše i ministrove inicijative podržavaju samo poslodavci i njihove udruge te predstavnici obveznih mirovinskih fondova inozemnih banaka, dok se protive brojni znanstvenici, sindikati kao predstavnici radnika i umirovljeničke udruge“, piše u uvodu otvorenog pisma.
U pismu se dalje navodi kako su uključivanjem u rad više radnih skupina za poboljšanje mirovinskog sustava, jačanjem socijalnog dijaloga te razradom brojnih inicijativa za povećanje adekvatnosti mirovina, kako je Hrvatskoj savjetovano od strane Europske komisije, umirovljeničke udruge vjerovale da će ih se kontaktirati u svakom pitanju koje se dotiče položaja starijih osoba u društvu. Ovaj put ne samo da nisu bile obaviještene, već su o svemu doznali iz medija. Također, umirovljeničke udruge su saznale samo putem medija i da ministar financija nema namjeru povećati osobni porezni odbitak na dohodak (plaće i mirovine) sa 4.000 na 5.000 kuna, odnosno sa 530,90 eura na 663,61 eura, jer bi time pogodovao „srednjoj i višoj klasi“, što je ocijenjeno zastrašujućim.
Udjel mirovine u plaći najgori u EU
U pismu se ističe i kako premijer u svojim istupima u vezi tzv. porezne reforme, uz građane i plaće niti jednom nije spomenuo 23 posto građana starijih od 65 godina niti umirovljenike. Niti riječju nije spomenuo kako će njihove mirovine učiniti adekvatnijima.
„Sve nas to zbunjuje, jer Vi biste trebali dobro znati da ste u HDZ-ovom predizbornom dokumentu „Sigurna Hrvatska“ iz 2020. najavili povećanje udjela neto mirovina u neto plaćama do kraja mandata na barem 50 posto. Sada je u veljači, međutim, udjel mirovine u plaći pao na samo 35,1 posto. To je službeni podatak, a ne ono što Vam dostavljaju ministri nakon što odrežu tzv. mirovine temeljem međunarodnih ugovora, jer i to su poglavito građani Hrvatske. I s takvim smo postotkom najniže na ljestvici Europske unije (prosječni udjel – 62 %), kao i među državama nastalim na području bivše Jugoslavije, gdje se udjel kreće od 45 do 60 posto“, stoji u pismu.
Premijeru se ukazalo i na najnovije statističke podatke koji govore da su doista prosječni hrvatski građani manje siromašni nego prije, osim što je stopa siromaštva starijih od 65 godina i dalje najviša, i dalje raste, a sada iznosi 32,4 posto.
„To znači da ste zaboravili četvrtinu svojih građana koji ne primaju plaće, već mirovine ili socijalne potpore. Eto, to su razlozi zbog čega se protivimo rezanju doprinosa za mirovine za prvi stup sa sada niskih 15 posto, dok Italija ima 33 posto, Francuska i Češka 26 posto, Slovačka 23 posto…“
Što stvarno treba promijeniti
Za kraj, premijer i Vlada su pozvani da povećaju mirovine za najmanje 10 posto, da ukinu penalizaciju za prijevremene umirovljenike kad napune 65 godina, uvedu novi model usklađivanja prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena, uvedu minimalne mirovine, zatim svim umirovljenicama da se prizna barem po jednu godinu dodatnog staža po djetetu (a ne 6 mjeseci i to samo umirovljenima nakon 1.1.2019. godine), uvedu 13. mirovinu, vrate prava na dostavu mirovina poštom, ukinu plaćanje alimentacije od strane baka i djedova, a „o ostalome ćemo rado nastaviti socijalni dijalog, jer suprotno od toga su prosvjedi sve gladnijih umirovljenika, što bismo svi rado izbjegli“, stoji na kraju pisma kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica Matice Višnja Fortuna.
Dva tjedna nakon slanja otvorenog pisma premijeru predstavljena je porezna „reforma“, nakon čega je postalo jasno na što je ministar Primorac mislio kad je kazao da će se doprinosi za prvi stup smanjiti za pojedine kategorije zaposlenih. Vlada je olakšicama za one s nižim plaćama praktički preuzela dio plaćanja doprinosa za prvi stup, i time subvencionirala poslodavce koji isplaćuje niže plaće. Na prvu se povećanje plaća onima s niskim prihodima čini dobro, no dugoročno gledano, time se potiče niska cijena rada, što nije dobro ni za radnike niti njihove buduće mirovine, kao ni za sadašnje umirovljenike kojima mirovine rastu na temelju formule usklađivanja, koja ovisi i o rastu plaća u Hrvatskoj.
