Sindikat umirovljenika Hrvatske u svom programu rada ima pedesetak zahtjeva u kojima traži poboljšanje prava za umirovljenike i starije osobe, a kad bi se ispunili svi oni, život umirovljenicima bio bi kudikamo bolji, ali nažalost Vlada ispuni tek nekoliko zahtjeva godišnje, pa je dinamika rješavanja umirovljeničke problematike nezadovoljavajuća, no ne znači da se neke bitne stvari ne riješe.
Tako će 2023. godina prije svega ostati zapamćena po povećanju obiteljskih mirovina za 10 posto za 300.000 umirovljenika, ali i novog modela prema kojem je gotovo 100.000 umirovljenika uz svoju dobilo i dio mirovine preminulog supružnika. Ostale promjene nisu značajno utjecale na povećanje standarda većine umirovljenika, te većina njih ne može normalno živjeti iz mjeseca u mjesec, od mirovine do mirovine. No, spomenut ćemo da su podignute najniže mirovine za tri posto, ukinut je dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje za one s mirovinama koje su više od prosječne plaće, a prepolovio se i još jedan dugogodišnji krizni namet za određene kategorije umirovljenih prema posebnim propisima kad bi prešli 3.500 kn.
Borba SUH-a i Matice umirovljenika nije stala u 2023. godini, pa se putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, radnim skupinama ili u direktnim kontaktima s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Vlade izborene neke važne promjene koje su stupile na snagu u 2024. godini:
Putem radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici umirovljeničkih udruga ublažili su se uvjeti za ostvarivanje nacionalne naknade za starije osobe za one koji sa 65 godina nemaju mirovinu ili ne primaju zajamčenu minimalnu naknadu. Tako je tri godine nakon stupanja na snagu zakona stigla izmjena prema kojoj uvjet neprekinutog prebivališta u Hrvatskoj nije više 20, već 10 godina, zatim je povišen cenzus na 300 eura po članu kućanstva, te je podignut iznos te naknade sa 120 na 150 eura, ali će se nastaviti i dalje usklađivati na početku svake godine, počevši od 2025., i to u skladu s rastom inflacije. Procjene su da će se broj od sadašnjih oko 7.000 korisnika udvostručiti. Također, nacionalnu naknadu ne mogu dobiti oni kojima je priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, ili osobe koje su sklopile ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim ako dokaže da je pokrenuo postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora. Novost, za koju su se također izborile umirovljeničke udruge, je da će oni koji zatraže moći tu naknadu konačno dobivati putem pošte.
Još jedna radna skupina u kojoj su bili predstavnici umirovljenika, ovaj put za izmjene Zakona o obveznim odnosima također je odradila dobar posao, jer su izmijenjeni zbunjujući nazivi ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju zbog čega 85 posto osoba nije znalo razlikovati te dvije vrste ugovora, te se sada nazivaju Ugovor o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) i Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine), čime se odražava sama bit tih ugovora. Sklapanje takvih ugovora, a godišnje ih se sklopi od 7.000 do 11.000, od kojih se veliki broj ne izvršava, postao je širom razvijen lešinarski biznis. U nekim slučajevima osobe u ulozi uzdržavatelja su potpisivale na desetke, pa i stotine takvih ugovora, a da zapravo nisu skrbile o starima. Zbog toga je SUH godinama tražio da se ukinu ugovori o dosmrtnom, a donormiraju ugovori o doživotnom uzdržavanju, a što je sada djelomično i uvaženo. Tako se zalaganjem SUH-a u 2024. godini ograničava broj ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji može sklopiti jedan davatelj uzdržavanja odnosno primatelj uzdržavanja, tako da jedan uzdržavatelj može sklopiti najviše tri takva ugovora. Zbog toga se ustrojava i registar ugovora o uzdržavanju kod Hrvatske javnobilježničke komore. Dodatna je i zaštita za primatelja dosmrtnog uzdržavanja što se sada određuje i sadržaj uzdržavanja, kojim se npr. određuje i mjesto stanovanja primatelja uzdržavanja.
Posljednje krizne mjere koje je još 2010. uvela Vlada Jadranke Kosor 2010. godine s prvim danom 2024. su konačno ukinute i za oko 96.000 umirovljenika s posebnim propisima, od čega za oko 63.000 branitelja. Podsjetimo, kad bi im mirovina prešla 3.500 kuna oduzimalo im se do 10 posto mirovine. Vlada je odlučila konačno ukinuti taj porez, ali u dva roka zbog čega je SUH tražio da se cjelokupni porez ukine već 1. srpnja 2023. kada je Vlada prepolovila taj porez na 5 posto, a sada ga konačno i ukinula u izbornoj godini.
Da ne ispadne da je samo uvažavala zahtjeve umirovljeničkih udruga, Vlada je nastavila s politikom reanimacije propalog projekta 2. stupa, pa su tako izmijenjena čak četiri zakona kako bi se privukao što veći broj umirovljenika da pri umirovljenju izaberu dvostupačnu mirovinu, iako ih je u protekloj godini čak 80 posto izabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a realno za oko 90 posto njih je prvi stup isplativiji. No, Vlada je odlučila baciti novi mamac, pa je tako povećala iznos instant isplate keša sa 15 na 20 posto ušteđenih sredstava iz 2. stupa kako bi privukla i one kojima dvostupačna mirovina nije povoljnija, ali im treba novac. Također, da bi ojačala drugi stup, Vlada je sada izjednačila dodatak na osnovnu mirovinu s onima iz prvog stupa, pa je umjesto 20,25 posto, on sada iznosi 27 posto i za drugi stup. Tako sada Vlada kao Superhik iz proračuna nagrađuje i desetak posto onih koji su imali iznadprosječna primanja i imaju iznadprosječne mirovine. SUH i dalje nastavlja borbu da se drugi stup pretvori u dobrovoljni.
Također je sporno što se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti. Za umrle pripadnike HVO-a koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj moći će se ostvariti pravo na troškove ukopa.
Od sada će i branitelji koji primaju iznos najniže mirovine i oni s invalidskom mirovinom moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine. Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije bilo te mogućnosti, a u slučaju zapošljavanja mirovina se obustavljala. Udovice umrlih hrvatskih branitelja moći će ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira na to koliko su godina imale u trenutku njegove smrti.
S novom godinom povećao se i uvjet dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene, te iznosi 63 godine i 6 mjeseci. Dodani staž za majke povećat će se, prema najavi samog premijera, na 12 mjeseci po djetetu. Povećan je i cenzus za ostvarivanje besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, 475,12 eura za samca te 379,49 eura po članu obitelji. Vlada je u ovoj godini uvela i pilot-projekt besplatnog putovanja vlakovima za umirovljenike i osobe starije od 65 godina.
Igor Knežević
