Dana 9. travnja 2025. godine ministar Marin Piletić pozvao je predstavnike umirovljeničkih udruga i medije na prezentaciju ključnih mjera novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji na snagu treba stupiti u srpnju ove godine. Isti dan u e-savjetovanje je pušteno jednomjesečno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, a na koje je reagirao i Sindikat umirovljenika Hrvatske sa svojim primjedbama i prijedlozima.
Na prezentaciji novog zakona iz redova SUH-a sudjelovali su zamjenik predsjednice Stjepan Milobara i glavni tajnik Igor Knežević. U uvodu je ministar istaknuo kako je glavni cilj novog Zakona “povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskoga sustava, s ključnim mjerama prilagodbe demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima”, dodajući kako novi Zakon obuhvaća sve umirovljenike, ali i sve osiguranike te kako je Vlada RH predložene zakonske izmjene dogovorila s predstavnicima Matice, Sindikata umirovljenika i umirovljeničkih udruga, u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike, kao i u okviru radne skupine.
Daleko od omjera 100:0
Ministar je kazao kako se za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta cijena ili plaća umjesto stope 70:30 novim zakonom uvodi stopa 85:15, te da će od 1. srpnja svi umirovljenici primati mirovinu po novom povoljnijem modelu. Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević kazao je kako se o poboljšanju formule priča već dvije godine, te da SUH očekuje da se već sada primijeni omjer 90:10, a u roku dvije godine da se konačno uvede omjer 100:0 kako bi mirovine konačno pratile rast plaća ili cijena.
Povećat će se i dodatni staž od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, te je ministar rekao da je riječ i o demografskoj i mirovinskoj mjeri s ciljem smanjivanja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca, i da će to značiti oko tri posto povećanja mirovine po djetetu. No, ono što je jedna od najvećih boljki novog zakona je što će se ova mjera odnositi samo na novoumirovljene majke, pa je Knežević ponovio da je riječ o diskriminaciji jer ćemo imati majke umirovljene prije 2019. koje neće dobiti ništa, zatim od 2019. do novog zakona majke kojima je priznato dodatnih 6 mjeseci staža, te nove po 12 mjeseci.
Neočekivana potpora Gabričevića
Knežević je istaknuo da do izmjena zakona ima vremena i da se ta mjera prilagodi, pa da, ako nema sredstava u proračunu, za početak sve majke dobiju 6 mjeseci staža po djetetu. Pomalo neočekivano, taj SUH-ov prijedlog podržao je i član vladajuće većine, predsjednik HSU-a Veselko Gabričević, koji je također prisustvovao prezentaciji. On je kazao kako mu se javilo puno umirovljenica ističući tu nepravdu, i da on također smatra da je riječ o diskriminaciji, i da bi to svakako trebalo ispraviti u zakonu.
Velik interes umirovljenika, pogotovo onih koji su imali iznad 840 eura mirovine i nisu nikad dobili jednokratni dodatak, je što će se već u ovoj godini, najvjerojatnije u prosincu isplatiti godišnji dodatak na mirovinu. Njega će, dakle, dobiti svi umirovljenici i to na način da će se pomnožiti pune godina mirovinskog staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine s vrijednošću koju će po godini staža određivati Vlada u listopadu, što je i najproblematičniji dio odredbe, jer ako Vlada odredi da će jedna godina staža vrijediti npr. samo 5 eura, onda će prosječni umirovljenik dobiti tek 160 eura dodatka. Najgore će proći oni koji su ranije dobivali i tri godišnja dodatka od 160 eura, pa SUH i dalje traži da se za one s nižim mirovinama zadrži neki oblik jednokratne pomoći. Ministar Piletić je kazao da o iznosima dodatka ne želi nagađati, već da će se točan iznos znati u listopadu, a isplata ići u prosincu ove godine.
Ukidanje penalizacije na čekanju
Velik interes umirovljeničke javnosti posljednjih mjeseci pobudila je najava da će se svim prijevremenim umirovljenicima ukinuti penalizacija ako su navršili 70 godina života, kao i da će korisnicima invalidskih mirovina one narasti za 10 posto. Te odredbe jesu ušle u prijedlog novog zakona, ali se preko noći dogodio obrat, odnosno vremenski pomak ostvarivanja navedenog prava. Naime, umjesto 1. srpnja 2025. kada na snagu stupa novi zakon, navedena penalizacija će se početi ukidati tek od 1. siječnja 2026. godine, s time da će se čekati i do kraja ožujka da se provedu novi izračuni mirovine. Objašnjenje ministarstva za takvu odluku je da se nema novca u proračunu da bi se navedeno primijenilo u ovoj godini.
Tako će 218 tisuća korisnika invalidskih mirovina i još 127 tisuća penaliziranih starijih od 70 godina morati pričekati pola godine da im mirovine porastu za prosječno 74 eura (invalidski) ili 57 eura (prijevremeni umirovljenici). Predstavnici SUH-a reagirali su i na radnoj skupini za izradu novog zakona šest dana kasnije, kao i na sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 17. travnja 2025., a na kraju i u e-savjetovanju gdje su napisali da je SUH neugodno iznenađen odlukom da se povećanje mirovina za korisnike invalidskih mirovina kao i ukidanje penalizacija sa 70 godina odgađa za 1. siječnja 2026. godine.
Kozmetičke promjene
Ta odgoda znači i smanjenje prava, pa čak i nedobivanje prava, jer brojni umirovljenici neće dočekati tu pogodnost, s obzirom da ih svake godine umre oko 50 tisuća, a rješenja o ukidanju penalizacije i povećanje invalidskih mirovina će se donositi do ožujka 2026. Gruba procjena je da zbog ovog pomaka oko 17 tisuća invalidskih i prijevremenih umirovljenika neće doživjeti to pravo. Također, odgodit će se i pravo na mogućnost rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine, ali to je ipak u interesu manjeg broja umirovljenika.
Ni povećanje AVM-a za najniže mirovine sa 103 posto na 106 posto neće značiti neku razliku onima s niskim mirovinama, tek nekih 12 eura mjesečnog povećanja.
Inače, SUH je u e-savjetovanju ostavio dvadesetak primjedbi/komentara na novi zakon o mirovinskom osiguranju te ga smatra tek malim korakom naprijed, koji neće riješiti glavne probleme, a to su niske mirovine i nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, kao i činjenica da manje od 10 posto BDP-a ide na mirovine, dok je u EU taj prosjek 12 posto. Kad se podvuče crta, od novog zakona neke koristi imat će korisnici invalidskih mirovina, penalizirani stariji od 70 godina, te oni koji dosad nisu dobivali jednokratne dodatke. No, i ta povećanja nagrist će sve veća inflacija pa je zaključak da se i s ovim zakonom nije puno napravilo u poboljšanju standarda umirovljenika, dapače, promjene su uglavnom kozmetičke.
I.K.
IN MEMORIAM
Željko Šemper (17. siječnja 1944. – 6. svibnja 2025.)
Tragična vijest zatekla nas je u jutro 6. svibnja 2025. Veliki stručnjak i borac za prava umirovljenika Željko Šemper smrtno je stradao na biciklu nakon što ga je udario automobil u Koprivnici. Tijekom života Šemper je obnašao brojne važne funkcije, bio je saborski zastupnik, vijećnik Gradskog vijeća Grada Koprivnice, član Hrvatske stranke umirovljenika, a kasnije je djelovao kao nezavisni političar, kolumnist u raznim novinama, između ostalog i u Glasu umirovljenika, gdje je analizirao hrvatski mirovinski sustav i predlagao izmjene kako bi se poboljšao.
Kroz svoj rad u državnim institucijama, uključujući Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te kroz medijske istupe i analize, godinama je neumorno radio na edukaciji javnosti o mirovinskim pitanjima. Njegovi komentari i tekstovi uvijek su bili stručno utemeljeni, jasno artikulirani, te uvijek s ciljem postizanja pravednijeg i održivijeg sustava mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.
Njegove ideje i zahtjevi često su bili identični ili slični SUH-ovim stavovima i zahtjevima kako da se unaprijedi mirovinski sustav. Šemper je i u 81. godini bio aktivan, te je reagirao i na novi Zakon o mirovinskom osiguranju ostavljajući svoje primjedbe u e-savjetovanju i javno kritizirajući da se zakonom ništa bitnije neće promijeniti u vezi standarda umirovljenika, a pokrenuo je i ocjenu ustavnosti zakona u vezi odredbi kojima će samo novoumirovljene majke dobivati 12 mjeseci staža po rođenom ili posvojenom djetetu.
Sindikat umirovljenika Hrvatske izražava iskrenu sućut njegovoj obitelji. Počivao u miru.
