SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE
10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
P i t a j t e
NAZOVITE: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190
POŠALJITE E-MAIL: suh@zg.t-com.hr
Ja sam europska umirovljenica.*
Ja sam europski umirovljenik.
Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva sve umirovljenike i starije građane
da izađu na referendum i glasaju
ZA pristupanje Europskoj uniji.
Tko glasa protiv ili ne izađe na referendum, opredijelio se za ostanak Hrvatske na periferiji Europe.
► VRIJEDNOSTI I STANDARDI: Europska unija ima brojne zajedničke vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju i umirovljenici i starije osobe.
► EKONOMSKI I POLITIČKI RAZVOJ: Članstvo u Europskoj uniji bit će snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine!
► BOLJI ŽIVOT: Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja – donose i bolji život. Ako od skromne mirovine otputujete u Češku, Poljsku, Slovačku… u neku od novoprimljenih članica Europske unije, vidjet ćete da žive bolje, – i mladi i stari.
► VIŠE MIROVINE: Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je oko 40-45 posto.
* Zajednički projekt Sindikata umirovljenika Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske
♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU ♦
EUROPSKA UNIJA SE URUŠAVA? Točno je da se EU suočava s ogromnim rizicima globalne ekonomske i financijske recesije. Jednako je tako izvjesno da najveće i najmoćnije europske zemlje ulažu velike napore kako bi očuvali snažnu i zajedničku Europu. Valjda zato što je tako bolje!
EU ĆE PROPISATI ZAJEDNIČKI MIROVINSKI MODEL? Europska unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive, a trenutno kroz tzv. zeleni odnosno bijeli dokument o mirovinama Sada se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju; minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove (što je bitno osobito za žene).
EU ĆE ZABRANITI PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE? Poput većine europskih zemalja, Hrvatska se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom, pa nije čudno da EU preporučuje dulji rad za ostvarivanje pune starosne mirovine; da se visina mirovine vezuje uz godine radnog staža; da se „kažnjava“ prijevremeno umirovljenje, a nagrađuje rad dulji od dobi za starosnu mirovinu… No, sve to Hrvatska već ima u svojim zakonima, a preporuka ne znači i uvjetovanje! Naš Sabor će odlučivati.
EU JE NAREDILA PRIVATIZACIJU MIROVINSKIH FONDOVA? Netočno. Obavezna mirovinska štednja, tzv. dragi stup, zaživio je samo u novim članicama Unije, odnosno u tranzicijskim zemljama koje reformiraju mirovinske sustave pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Točno je da EU u svojim najnovijim dokumentima o mirovinama preporučuje uvođenje i dodatnih, privatnih, stupova mirovinske štednje, a to Hrvatska već ima, samo što može razviti kvalitetniji drugi mirovinski stup, jer je postojeći nepovoljan za radnike (osobito za zaposlene žene). Dapače, većina »starih« članica Europske Unije ne poznaje sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugi mirovinski stup, već samo dobrovoljnu štednju (treći stup).
EU ĆE TRAŽITI USKLAĐIVANJE MIROVINSKOG SUSTAVA? Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravilima. Naime, kad je o mirovinskom sustavu riječ, Europi je najvažnije da je sustav pojedine zemlje usklađen s Europom u segmentu isplate mirovina, što je Hrvatska već osigurala. Međutim, mi sami tražimo reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti temeljenog na radu. Borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, kako bi žene dobile kompenzaciju za skrb o djeci i obitelji……
| 2012. – EUROPSKA GODINA AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI
Na starenje treba gledati kao na bogatstvo, a ne kao na teret. Generacija koja je izgradila Europu zaslužuje da se koristi gospodarskim tehnološkim napretkom koji je omogućila: pravo na dostojanstvo i zarađenu mirovinu, pravo na neograničeni rad, pravo na aktivnost u starosti, pravo na sudjelovanje u odlučivanju, pravo na cjeloživotno učenje i usavršavanje, pravo na međugeneracijsku solidarnost… |
