Kada je Barbari Carolan iz Velike Britanije 2023. godine dijagnosticirana Parkinsonova bolest, liječnik ju je upozorio da bi mogla češće padati. Parkinsonova bolest uzrokuje tremore, usporene pokrete i ukočenost mišića te probleme s ravnotežom zbog čega se i događaju česti padovi. Od Parkinsonove bolesti u Velikoj Britaniji boluje gotovo 170.000 osoba.
„Nisam mogla rezati hranu, niti otvarati poklopce na staklenkama“, prisjeća se Barbara kako je to bilo u početku dijagnoze. Onda je naišla na oglas lokalnog džudo kluba Harlow za 12-tjedni tečaj pod nazivom „Dočekaj se na noge“. Budući da se često mučila s koordiniranjem dva pokreta odjednom, u početku se bojala da će tečaj teško savladati. „Kada bih hodala i koncentrirala se na noge, onda ne bih mogla pomicati ruke“, navodi Carolan. Odlučila je da će upisati džudo tečaj uz uvjet da najprije samo gleda izvođenje vježbi, tako da je prvih nekoliko tjedana u džudo klubu provela samo promatrajući grupu, sve dok nije skupila hrabrost da im se pridruži.
Vježbom do samopouzdanja
Barbara je željela naučiti kontrolirati svoje tijelo kada se dogodi situacija da se spotakne ili padne, a u džudo grupi polaznici su vježbali padanje kroz vježbe hodanja u kojima se osobe sudaraju jedne s drugima. Nakon upisa tečaja Barbara je bila oduševljena. „Sada kada izađem van i hodam puno sam samopouzdanija. Više nisam toliko uplašena jer znam kako si sama mogu pomoći ukoliko mi se nešto dogodi“, kaže 71-ogodišnja Carolan, koja je jedina osoba s Parkinsonovom bolesti u svojoj džudo grupi. Kaže da ne može opisati koliko su joj treninzi promijenili život.
„Odjednom sam primijetila da istovremeno pomičem i ruke i noge. To je za mene bio golem napredak. A najbolje od svega je to što sam trenirajući zaboravila da imam Parkinsonovu bolest i na treningu često pomislila: džudo je tako zabavan!“ Na tečaju osim izvođenja raznih vježbi padanja polaznici često igraju kriket i graničar.
„Dočekaj se na noge“
Zanimljivo je da je jedan od instruktora 74-godišnji Mick Ellis koji se počeo baviti džudom kao dječak 1960. godine, te je “na strunjači” već 66 godina, od čega 47 godina kao trener. Ellis priznaje da je bio jednako prestravljen kao i njegovi stariji učenici kada je započeo ovaj tečaj, kazavši da mu je želja da se još više osoba osposobi za instruktore i da ovaj program bude dostupan na nacionalnoj razini.
Trening „Dočekaj se na noge“ osmišljen je u suradnji sa sveučilištima kako bi unaprijedio način na koji se pristupa padovima među starijim odraslim osobama, koristeći džudo kao alat za učenje sigurnog padanja. Statistike su pokazale da oko trećine osoba u dobi od 65 i više godina padne barem jednom godišnje.
Anna Castiaux je voditeljica programa tjelesne aktivnosti u Parkinson’s UK i oduševljena je programom. „Raduje me čuti koliko je Barbara imala koristi od pridruživanja tečaju „Dočekaj se na noge.“ Najbolji način za upravljanje Parkinsonovom bolešću je da osoba ostane aktivna, koliko u smislu ublažavanja određenih fizičkih simptoma, toliko i u smislu poboljšanja mentalnog zdravlja. A susret s drugim osobama na grupnim tečajevima također može pružiti izvrsnu društvenu povezanost i pomoći im da se osjećaju manje izolirano.”
Barbara je na tečaju naučila kako smanjiti ozljede tijekom pada, a njezine novostečene vještine stavljene su na kušnju kada se na ulici spotaknula o slomljeni dio zida. Baš kao što je naučila na tečaju, sakrila je glavu i otkotrljala se te zadobila samo posjekotinu na potkoljenici. “Nisam stigla ni razmisliti, a već je sve bilo gotovo!”, ponosno je istaknula prepričavajući nezgodu koja ju je mogla trajno obilježiti.
Barbarina priča pokazuje koliko je važno imati odgovarajuću podršku u svojoj zajednici i povezivati ljude. Tečajevi poput ovog pomažu osobama poput Barbare da izgrade svoje samopouzdanje, ostanu aktivni i neovisni, da dulje žive kvalitetnim životom i nadahnjuju osobe koje su u sličnoj situaciji da se pokrenu umjesto da se prepuste bolesti.
Parkinsonova bolest u Hrvatskoj
U Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 17.500 ljudi, a svake se godine bilježi oko 1.000 novooboljelih. Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurološki poremećaj čiji se broj oboljelih u svijetu udvostručio u posljednjih 25 godina.
Kada se pojavi Parkinsonova bolest obično se pojave degenerativne promjene u području mozga poznatome kao crna tvar koja proizvodi dopamin. Parkinsonova bolest je okarakterizirana jakim nedostatkom dopamina koji onda onemogućuje oboljelima da se kreću normalno i precizno.
Problemi u kretanju obično uključuju smanjenje ili nemogućnost pregibanja udova te kratke, nespretne korake, teškoće u skretanju te nagle smrznute pokrete u smislu nemogućnosti izvedbe drugog koraka. Bolešću su pogođeni i muškarci i žene, a učestalost bolesti je značajno veća kod osoba starijih od 50 godina, iako se uočava alarmirajući porast pacijenata mlađe dobi. Iako je Parkinsonova bolest progresivna i neizlječiva neurološka bolest, ipak reagira na terapiju lijekovima. Uz redovitu fizikalnu terapiju i vježbanje usmjereno na očuvanje pokretljivosti i ravnoteže očekivani životni vijek osoba s Parkinsonovom bolešću gotovo je jednak onome u općoj populaciji.
Marina Bračić
