Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zahtijeva od ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića zaštitu od izrazito ponižavajućih i napadačkih istupa spram umirovljenih radnika od strane brojnih uglednih gospodarstvenika i po njima angažiranih znanstvenika. Šokira u kojoj se mjeri tolerira neprimjereno i uvredljivo etiketiranje umirovljenika kao utega, balasta, tereta, opterećenja, i to k tome u Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Neupućeni medijski djelatnici nerijetko prihvaćaju takve argumente i rječnik, a oni koji bi trebali spriječiti, suzbiti i sankcionirati diskriminaciju s osnova dobi, također šute.
Hrvatski umirovljenici itekako su povrijeđeni svojedobnim istupom medijski uglednog znanstvenika koji je predložio da se starijima od 75 godina zakonom zapriječi glasanje na parlamentarnim i inim izborima. SUH je prijavio rečeni slučaj Pravobranitelju za ljudska prava, no nije bilo javne, a vjerojatno i nikakve, reakcije. Nije primijećeno da je Pravobranitelj zaštitio umirovljenike od recentnih napada i poniženja izrečenih od strane uglednih menadžera o tome kako 80 posto umirovljenika nije zaslužilo svoje mirovine ili da svaki radnik treba posvojiti po jednog umirovljenika. Zabrinjavaju i politički govori u kojima se naglašava kako je u Hrvatskoj previše umirovljenika, jer nije previše starijih ljudi, već je premalo zaposlenih svih generacija.
K tome, poznato je da su stariji stanovnici umirovljivani sukladno zakonima koje su donosili političari, u suglasju s naravi gospodarskog i socijalnog sustava, odnosno da su umirovljivani i „ispod žita“ temeljem posebnih dogovora poduzeća koja su se tako rješavala viškova radnika (prijevremeno i invalidsko prinudno umirovljenje).
Također, ministar bi trebao zaštiti umirovljenike od objeda kako se zadržavanjem starijih radnika na poslu (odnosno produljivanjem starosne dobi za umirovljenje) nanosi šteta mlađoj generaciji i povećava broj nezaposlenih, čime se indirektno insinuira međugeneracijski sukob. Očekujemo da će ministar objaviti kako upravo u zemljama u kojima su evidentirane visoke stope radne aktivnosti starijih radnika, postoje i vrlo visoke stope zaposlenosti mladih, odnosno niska nezaposlenost. Ne shvati li javnost važnost i opravdanost strateškog cilja Europske unije o povećanju stope aktivnosti zaposlenih u dobi višoj od 55 godina na barem 50 posto (što je velik dio europskih zemalja dosegnuo do 2010), Hrvatska će sa svojih trenutnih samo oko 33 posto starijih koji su još uvijek radno aktivni, pasti na još niži udjel, pa će ionako zabrinjavajući odnos od jednog umirovljenika na tek 1,20 zaposlenih kliznuti ka izjednačenju.
Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća se ministru Mrsiću i s molbom da se zaustavi trend ponižavanja i diskriminacije umirovljenika i starijih osoba, te da ih se tretira s poštovanjem koje zaslužuju, a ne samo kao prepreku oporavku javnih financija.
Sindikat umirovljenika Hrvatske:
Kontakt:095/9251667 Jasna A. Petrović, v.d. predsjednica
