Većini zaposlenih u Hrvatskoj radno vrijeme iznosi osam sati na dan, no rad je moguće ugovoriti i na manje sati. Tada se najčešće sklapaju ugovori na pola radnog vremena, no u praksi, mogu se ugovoriti i poslovi u kojima se radi i samo jedan sat dnevno. I tu dolazimo do bizarnosti hrvatskog radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava. Naime, osoba koja radi samo jedan sat dnevno 15 godina, imat će isti broj godina staža (15) kao i osoba koja je 15 godina radila u punom radnom vremenu.
U prvom teoretskom slučaju, radnik koji radi punih osam sati na dan u godini odradi 2.080 sati, dok u drugom slučaju, radnik koji radi samo jedan sat na dan u godini odradi 260 sati. No, prema zakonu, oboje za taj rad će dobiti po jednu godinu staža. Uzmemo li u obzir da obje te osobe odu s tih 15 godina radnog staža u starosnu mirovinu, stvar postaje još gora, jer bi obje osobe mogle imati približno isti iznos mirovine.
Paradoksalna situacija
Naime, u skladu s mirovinskim propisima, osoba koja je radila jedan sat dnevno imat će formalno znatno nižu mirovinu, ali će takav radnik u mirovini primati zajamčenu najnižu mirovinu koja mu pripada za njegov mirovinski staž. Prema zadnjim podatcima, najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 1.026,75 kuna, za 20 godina staža 1.369 kuna, za 30 godina staža 2.053,50 kuna, a za 40 godina staža 2.738 kuna. I tu dolazimo do paradoksa.
Naime, u praksi je moguće da osoba koja je skupila 15 godina staža radeći za ispodprosječnu i prosječnu plaću na puno radno vrijeme dobije najnižu mirovinu od 1.026,75 kuna, a osoba koja je radila 20 godina samo jedan sat dnevno dobije 1.369 kuna. Ovakva situacija otvara veliki prostor za sivu zonu rada, jer poslodavac može formalno zaposliti radnika da radi jedan sat dnevno i da mu na ruke ili u koverti ispod stola isplaćuje većinu plaće.
Unatoč malim uplatama za doprinose, taj radnik će imati zajamčenu najnižu mirovinu i to tako što će se aktualna vrijednost mirovine (AVM) koja trenutno iznosi 68,45 kuna pomnožiti s brojem godina rada (20) i tako dobiti spomenutih 1.369 kuna, uz mogući odbitak ako se ode u prijevremenu mirovinu.
Umirovljenici radnici diskriminirani
Nažalost, tu ne prestaju nebuloze radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava. Naime, ako ste umirovljenik koji radi na pola radnog vremena, nakon godinu dana priznat će vam se pola godine staža. Dakle, za jednu godinu staža morat ćete odraditi dvije godine na pola radnog vremena.
To je bitno, jer nakon skupljene još jedne godine staža imate pravo na novi izračun mirovine u kojem će biti uključena ta jedna dodatna godina staža, ali ćete moći iskoristiti, ako ste umirovljenica, i mjeru koja nije postojala u trenutku kad ste prvi put išli u mirovinu, a to je dodatni staž po djetetu od šest mjeseci. Treba naglasiti da ta mjera vrijedi samo za umirovljenice koje su u mirovinu otišle ili zatražile ponovni obračun mirovine – nakon 1. siječnja 2019. godine.
Ostaje nelogično zašto se rad u mirovini gleda u efektivnom trajanju, dok se primjerice jedan sat rada radnika dnevno izjednačava s radom na puno radno vrijeme. Riječ je o očitoj diskriminaciji umirovljenika.
Igor Knežević
