Jedan od najglasnijih umirovljeničkih zahtjeva već više od desetak godina – uvođenje novog modela obiteljskih mirovina, ponavljan iz godine u godinu u programima Sindikata umirovljenika Hrvatske, konačno se odmakao od puke retorike.
Umirovljeničke udruge, Sindikat (SUH) zajedno s Maticom umirovljenika (MUH), uspjele su nakon dvogodišnjeg inzistiranja, na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održanoj 2. prosinca 2019. godine, ishoditi zaključak o osnivanju radne skupine za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine.
Konačno, 13. veljače 2020. godine održan je prvi jednoipolsatni radni sastanak Skupine za utvrđivanje novog modela obiteljske mirovine kojem su nazočili predstavnici/e Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te SUH-a i MUH-a.
Vladajućima je ponuđen relativno jednostavan model prema kojem bi udovice/i imali/e pravo birati hoće li preuzeti dio mirovine partnera/ice, koji bi se povećao s postojećih 70 posto na 85 posto, a ponudio bi se i alternativni model zadržavanja vlastite mirovine, na koji bi im se dodala polovicu umnoška godina staža pokojnog/e supruga/e i aktualne vrijednosti mirovine (AVM).
Primjerice, to bi bila vrijednost jedne AVM od 68,45 kuna puta 35 godina staža. To bi iznosilo 2.395,75 kuna a pedeset posto od toga bi bilo 1.198 kuna. Naš prijedlog je da se taj iznos isplaćuje dodatno kao mirovina preminulog/e partnera/ice. Ako je, primjerice, umirovljenica svojim radom od 35 godina stekla prosječnu mirovinu od 2.507 kuna, dodalo bi joj se za 35 godina rada njenog partnera još 1.198 kuna, pa bi imala mirovinu od 3.705 kuna. Riječ je o ženama koje su ipak ostvarile svoju mirovinu pa je stoga inzistiranje SUH-a na rodnom aspektu itekako opravdano.
Time bi ova solidarna kategorija u mirovinskom sustavu dobila svoju punu rodnu dimenziju jer bi se uvažavao i priznavao rad žena, a ne brisao jednim potezom prijelaza u obiteljsku mirovinu. Naime, poznato je kako su 94 posto svih obiteljskih umirovljenika/ca žene, a njihova prosječna mirovina iznosi samo 2.053 kune, što je za 454 kune niže od prosječne mirovine. Očito je riječ o teško ugroženoj socijalnoj kategoriji o kojoj ni jedna vlada do sada nije vodila računa, pa je tako 219.739 umirovljenica/ka naprosto bilo ostavljeno po strani.
Na sastanku radne skupine je odlučeno kako će se, na zahtjev umirovljeničkih udruga, sastav proširiti i na pred- stavnike/ce Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija, a svakako bi se uključili/e i neki/e znanstvenici/e. Tijekom ožujka Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i HZMO trebali bi izraditi analitičke podloge za nastavak rasprave o predloženom modelu, jer u ovom trenutku u javnosti nije poznat podatak koliki je ukupni radni staž oba partnera, dok je znana niska obiteljska mirovina.
Naime, prema Statističkim informacijama HZMO-a za siječanj proizlazi kako je prosječan staž obiteljskog umi- rovljenika/ce samo 28 godina i 4 mjeseca, dok u stvarnosti, kada se doda i izbrisani stečeni radni staž obiteljskih umirovljenica, zbrojeni radni staž može doći i do 50 godina, a onda je i laiku jasno kako je prosječna mirovina od 2.053 kuna doista sramotna.
