Velik dan za budućnost Europske unije, kako eurobirokrati vole nazivati izbore za Europski parlament, ove će godine biti 26. svibnja. I dok svi očekuju nekakve promjene u sustavu EU, kao jamstvo uspješnijeg napretka, ma- lotko se osvrće prema umirovljenicima, ljudima koji su godinama radili u tom sustavu. Procjenjuje se da će do 2060. godine oko 30 posto europske populacije biti osobe starije od 65 godina, stoga je pomalo zabrinjavajuće što se, barem u Hrvatskoj, ne provode kampanje za osvješćivanje umirovljenika o ostvarivanju svojih prava unutar europskog sustava.
Pošto su umirovljenička pitanja unutar Europske unije regulirana propisima svake države članice, FERPA (Europska federacija za umirovljenike i starije osobe) već godinama upozorava na nekoliko važnih stavki koje bi u mnogočemu olakšale život umirovljenika. Tako je na Izvršnom odboru FERPA-e održanom 20. i 21. ožujka u Bruxellesu, bilo govora i o narednim izborima, s naglaskom na zahtjeve europskih umirovljenika. Kako je SUH članica FERPA-e, u raspravi je sudjelovala i predsjednica Jasna A. Petrović.
Tri su glavna zahtjeva: pravo na poštenu i dostojnu mirovinu za muškarce i žene koja se isplaćuje iz sustava me- đugeneracijske solidarnosti, pravo na učinkovitu zdravstvenu zaštitu kroz kvalitetnu dugotrajnu skrb koju pružaju javne ustanove i pravo na aktivno starenje umirovljenika i starijih osoba kao glavnih protagonista u suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi.
Bez djela nema interesa
Vrijedi istaknuti i druge, ranije postavljene zahtjeve FERPA-e koji su predstavljeni u skladu sa zahtjevima pojedinih sindikata umirovljenika iz zemalja članica EU. Oni se tiču povećanja zajamčenih minimalnih mirovina, uvođenja nacionalnih regulativa kojima će se provoditi i financirati njega u kući od strane članova obitelji, uvođenja vijeća za starije osobe na svim lokalnim razinama, podrške inicijativama za ugradnju dizala u višestambene zgrade te podrške zajedničkim aktivnostima vrtića, škola i domova umirovljenika, kako bi se jačala međugeneracijska solidarnost.
Hrvatska od svega navedenoga nema niti jednu mjeru, stoga ne čudi očekivano nizak interes za glasanje na izborima za Europski parlament. Zanimljivo je da broj „nezainteresiranih” umirovljenika raste iz godine u godinu, pa se tako i u svibnju očekuje slab priljev starijih na biračka mjesta. Razlog tomu je što domaći umirovljenici ne prepoznaju EU kao područje svog interesa i ne smatraju da bi EU mogla riješiti probleme siromaštva, nepravde, korupcije, kriminala i migracija. Stoga se često hvataju za populistička obećanja i glasuju za populističke stranke.
Što se tiče stanja u zemlji, velik broj kandidacijskih lista nema predstavnike umirovljenika, niti u svojim programima ne spominje umirovljenike i starije osobe, pa se stoga može smatrati da na njihove glasove niti ne računaju. Božo Petrov iz Mosta je tek natuknuo kako će se boriti da„umirovljenici ne trebaju kopati po kontejnerima”, ali nije objasnio na koji način će to učiniti, pogotovo na europskoj razini. Amsterdamska koalicija smatra da je za umirovljenike učinila dovoljno time što je postavila Silvana Hre- lju iz Hrvatske stranke umirovljenika na svoju listu, a SDP-ovci se tješe podrškom koju im je dala Stranka umirovljenika Lazara Grujića i to „zato jer jamče veće mirovine i vraćanje dostojanstva umirovljenicima”. Kako? To nitko ne govori.
Populizam ne prolazi
Ovdje gotovo da i nema populizma – umirovljenici su i ovoga puta zaboravljeni. Ovoga puta se ne očekuju organizirani autobusi do biračkih mjesta, iako bi možda vladajućima bilo pametno ugledati se na Poljsku, čija je vlada, koju predvodi Stranka prava i pravde, izglasala odredbu kojom će se svakom umirovljeniku isplatiti po 200 eura (oko 1.500 kuna) samo zato da izađe na izbore. Oporba se, naravno, pobunila, jer smatra da je to zloupotreba novca poreznih obveznika u svrhu predizbor-ne promidžbe. A pobunili su se i naši umirovljenici na Facebook stranici „Pokret protiv siromaštva starijih osoba” kada smo im postavili pitanje bi li glasali za HDZ da im ovi ponude 200 eura.
„Ne bih ni da sam kruha gladna. Ne prodajte se ljudi kao šta su oni prodani. Obraz i dostojanstvo nemaju cijenu”, naglašava Gordana Glušević, dok Marina Jagnjić kaže kako „nema tih para koji bi me kupili da glasam za lopine koje su nas opljačkale”. „Ne prodajem svoj glas”, poručila je Nataša Bočkaj, a Mladenka Štimac jasno kaže: „Šta me spašava 200 eura? Ništa. Vratite vi meni i svima nama pokradene mirovine. Ipak ću ja s time živit, ali moj glas neću prodat’.
Umirovljenici su, dakle, nepotkupljivi i ova populistička mjera im ne bi značila mnogo u životu. Čak štoviše, iako je HDZ po broju svojih parlamen-taraca najbrojniji u EP, da se pitalo umirovljenike i starije osobe, tako ne bi bilo niti u Zagrebu, a kamoli u Bruxellesu. Naime, polovinom 2018. godine provedeno je istraživanje u kojem su uzeti u obzir samo glasovi starijih osoba, prema kojemu bi SDP u Hrvatskom saboru bio najjača stranka sa 72 mandata. Slijedio bi ga HDZ sa 63 zastupnika, IDS s četiri, Most s dva te HDSSB i Bandićeva Stranka rada i solidarnosti s po jednim zastupnikom.
Milan Dalmacija
