Hrvatska ima mirovine prema općim mirovinskim propisima, ali i sedamnaest skupina djelatnika po posebnim propisima, koje narodski zovemo – povlaštenima, jer u toj kategoriji su i saborski/e zastupnici/e s najvišom prosječnom mirovinom od 9.774 kune.
Poznato je kako je posljednji poznati pokazatelj rodnog jaza u mirovinama za Hrvatsku 22,7 posto (Eurostat), no za pretpostaviti je kako taj jaz nije izračunat na osnovu statističke osnove koja uključuje i takozvane povlaštene mirovine. U okviru europskog projekta „Jednaka prava – jednake plaće – Jednake mirovine – Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj”, jedan od ciljeva istraživanja je utvrditi i u kojoj su mjeri umirovljene žene prema posebnim propisima izjednačene s „povlaštenim” umirovljenim muškarcima.
Zanimljivo je, prvo, izračunati u kojoj su mjeri žene uopće korisnice takvih mirovina. Tako je među umirovljenim saborskim zastupnicima/ama, članovima/ cama Vlade te sucima/sutkinjama Ustavnog suda koji su ostvarili starosnu mirovinu ukupno 540 korisnika/ca s prosječnom mirovinom od 10.235 kuna. No, kad primijenimo rodni uvid, čak 87,8 posto njih su muškarci, a samo 12,2 posto žene. Diskriminacija je vidljiva na prvi pogled.
Nema razlike niti kod kategorije redovitih članova HAZU, jer od njih 89 koji primaju starosnu mirovinu od prosječno 9.894 kune čak 87,6 posto je muškaraca, a samo 12,36 posto žena. Time je vidljivo da je„mjera” za povlaštene žene također sužena na nešto više od desetak posto.
S druge strane, posebnim su propisima žene zaštićene od diskriminacije u visini mirovine unutar iste skupine, pa je tako prosječna „ženska” HAZU mirovina viša za 248 kuna od prosječne „muške” mirovine. Međutim, kad su u pitanju osobe na pozicijama političke moći, gdje spadaju i saborski zastupnici, muškarci imaju 377 kuna veću prosječnu mirovinu od svojih kolegica. Pa je tako rodni jaz ovdje vrlo nizak – samo 3,7 posto.
Ovdje su za primjer uzete skupine umirovljenika/ca po posebnim propisima za koje rodna određenost ne bi smjela biti kriterijem razlikovanja, tim više što je udjel žena u visokom obrazovanju premašio polovicu. Nisu uzete u račun mirovine branitelja ili vojnih i policijskih službenika, jer su to dominantno muška zanimanja. No, ipak i zbirni podaci govore o diskriminiranosti žena već po njihovom udjelu među umirovljenima prema posebnim propisima s prosječnom mirovinom od 3.950 kuna – ima ih samo 27,9 posto! Među onima koji su umirovljeni prema općim mirovinskim propisima (ZOMO) i koji imaju prosječnu mirovinu od 2.407 kuna, udjel žena je 54,2 posto. Zaključak je jasan. (Izvor: Statističke informacije HZMO-a, ožujak 2019.)
Što starija, to diskriminiranija!
Stope aktivnosti za muškarce više su od stope aktivnosti žena u svim dobnim skupinama od 15 do 64 godine. Najviše zabrinjava visoka razlika stope radne aktivnosti žena i muškaraca u dobnoj skupini od 50 do 64 godine koja iznosi čak 15,3 postotna poena. Moguće je da je razlog tome veća posvećenost žena navedene dobne skupine brizi o kućanstvu i članovima obitelji. Kako bi se utjecaj ovih faktora smanjio, potrebno je osigurati razvijenu i kvalitetnu te u geografski izdvojenijim područjima dostupnu, financijski prihvatljivu kao i cjenovno ujednačenu mrežu vrtića, jaslica, domova za starije i nemoćne.
Stopa zaposlenosti žena u dobi od 15 do 64 godine u pravilu je niža od stope zaposlenosti muškaraca, međutim, u dobnoj skupini od 50 do 64 godina ova razlika se penje na čak 15,1 postotnih poena. (Iz Godišnjeg izvješća za 2018. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova)
