Dugo, preko godinu dana najavljivani novi Pravilnik o dopunskom radu liječnika kojim bi se poboljšalo stanje u zdravstvenom sustavu i prije svega smanjile liste čekanja kao gorući problem hrvatskog zdravstva, na kraju nije ugledao svjetlost dana. Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavljivala ga je gotovo od trenutka stupanja na ministarsku dužnost krajem 2024. godine. Još u lipnju 2025. je bio izrađen prijedlog i rečeno je da se još brusi konačan tekst prijedloga koji će uskoro ići na e-savjetovanje, da bi se rok prebacio na kraj 2025. godine.
No, bolno otriježnjenje za sve pacijente željne pravodobne i financijski neopterećujuće zdravstvene skrbi uslijedio je promjenom mišljenja ministrice, koja je, sada je više nego očito, popustila liječničkim lobijima i utjecajima svojih kolega liječnika koji su ogrezli u paralelnom radu u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, te je krajem godine umjesto donošenja novog Pravilnika ministrica odlučila da će se ravnateljima javnih zdravstvenih ustanova poslati Upute za dopunski rad zdravstvenih radnika.
Umjesto obveze poziv na zdrav razum
Ministrica je u jednom medijskom nastupu kratko obrazložila razlog odustajanja od novog Pravilnika te donošenja Uputa, kazavši da ona sama potječe iz zdravstvenog sustava i da ne može raditi nešto čemu se protive njezine kolege. Pritisak kolega, doduše manjeg, ali utjecajnijeg dijela kolega, urodio je plodom, pa su s prvim danom ove godine aktivirale Upute. Ili nisu? S obzirom da je riječ o pukim uputama, a ne pravilniku, to znači da te upute nisu pravno obvezujuće, što vjerojatno znači i mrtvo slovo na papiru. I sama ministrica je potvrdila da Upute nisu pravno obvezujuće, ali zato poziva na zdrav razum!?
„Uputa nema snagu pravilnika ili zakona, ali ima snagu zdravog razuma. Ravnatelji se vesele ovim uputama jer je jako važno osigurati jednako i transparentno postupanje u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi”, kazala je ministrica.
S obzirom da ministarstvo navodi da će ravnatelji zdravstvenih ustanova snositi odgovornost za provedbu uputa za dvojni rad liječnika ipak smo poslati upit Ministarstvu zdravstva s pitanjima koje će biti sankcije za ravnatelje ako se ne budu pridržavali uputa te kako će se provjeravati da li se pridržavaju uputa. Iz ministarstva su nam odgovorili, ali nigdje ne spominju sankcije ravnateljima, već „kako su u kontinuiranoj komunikaciji s ravnateljima svih zdravstvenih ustanova kojima su dostavljene Upute te da je planirano održavati mjesečne sastanke na kojima će se razmatrati dosadašnji učinci njihove primjene, mogućnosti dodatnog unaprjeđenja, kao i prilagodbe pojedinih kriterija specifičnostima pojedinih ustanova“. Dakle, od sankcija ništa, već kao i dosad, samo „dobra“ volja ravnatelja.
Javila se i Hrvatska liječnička komora (HLK) koja je oštro kritizirala novu Uputu Ministarstva zdravstva, ističući da Uputa nije obvezujući akt, da njezina primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja te da se njome ne mogu mijenjati ni ukidati odredbe važećeg Pravilnika za kojeg smatra da je dostatan te da već propisuje jasne kriterije za odobravanje i sankcioniranje zloporaba. Upitali smo Ministarstvo zdravstva da komentira taj stav HLK, te nam je odgovoreno kako „prima na znanje stavove Hrvatske liječničke komore te naglašava da su Upute donesene radi ujednačavanja postupanja zdravstvenih ustanova i povećanja transparentnosti te da Upute predstavljaju alat ravnateljima u donošenju odluka vezanih uz dopunski rad liječnika, a njihova se primjena provodi u okviru važećeg pravnog okvira, uključujući Pravilnik o dopunskom radu te Zakon o zdravstvenoj zaštiti.“
S obzirom da se rijetko koji ravnatelj bolnica pridržavao sadašnjeg Pravilnika, doista je teško za očekivati da će se pridržavati ovih Uputa, a tome neće pomoći ni pozivanje na zdrav razum. Pogotovo, jer mnogi ravnatelji javnih bolnica i zavoda rade i privatno, a nerijetko su i vlasnici tih privatnih klinika.
Utrka za zaradom
U HUBOL-u (Hrvatska udruga bolničkih liječnika) pak tvrde da su „postojeći Zakon i Pravilnik bili odličan alat, ali da se nisu koristili, dok Upute nazivaju populističkim alatom za mase, koji će donijeti više štete javnom zdravstvu nego koristi“. Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit kaže da je u postojećem Pravilniku sve jasno, samo se nitko nije usudio poslati inspekciju provjeriti koga nema na poslu za radnog vremena. Dodaje i da nije provedena sistematizacija i da ne postoje vremensko-kadrovski normativi te navodi da ako u nekoj bolnici rade tri kardiologa, a treba ih biti sedam, da je normalno da će biti liste čekanja i da bi s primjenom nove Upute oni bili lišeni mogućnosti da rade privatno, za razliku od bolnica gdje ima dovoljno liječnika pa stoga ti liječnici mogu raditi privatno.
„Liste čekanja nisu od liječnika, one su od ustanove, a liječnik je žrtva“, kazala je Šmit, koja očito gleda samo jednu stranu medalje, a to je strana liječnika koji eto nemaju svi ravnopravan položaj da mogu i privatno dodatno zarađivati, pritom zaboravljajući da svrha zdravstvenog sustava nije bogaćenje liječnika pod jednakim uvjetima, već da se pomogne pacijentima. Stoga ćemo ovdje spomenuti i jednu stavku liječničke prisege Svjetskog liječničkog udruženja temeljenu na Hipokratovoj zakletvi: „Zdravlje i dobrobit mog bolesnika bit će mi najvažnija briga“. Zakletva je, čini se, također mrtvo slovo na papiru.
Rješenje je zabrana dvojnog rada
Rješenje za smanjenje liste čekanja je upravo u tome da se liječnicima zabrani dvojni rad, a što je Sindikat umirovljenika Hrvatske i usvojio u svom Programu rada za 2026. godinu gdje će zahtijevati od Vlade i Ministarstva zdravstva da konačno uspostavi red u zdravstvenom sustavu, kojim bi se omogućila pravodobna zdravstvena skrb, a time i očuvalo zdravlje, spriječili razvoji bolesti, a time i troškovi daljnjeg liječenja, smanjila smrtnost, i dakako smanjili troškovi pacijenta koji ne bi morali biti primorani otići kod privatnika i plaćati skupe preglede.
Pa eto, postigla bi se i pravičnost koju traže u HUBOL-u, jer bi svi liječnici bili izjednačeni u svojim mogućnostima, doduše ne kako HUBOL želi, već da liječnici biraju isključivo rad u javnom ili privatnom. Slovenija je imala slične probleme u zdravstvu, i odlučila ih je riješiti baš na takav način, te od svibnja 2025. godine na snazi je zabrana za dvojni rad liječnika.
Za razliku od predstavnika HLK i HUBOL-a, većina liječnika podržava zabranu dvojnog rada, jer 80 posto njih radi isključivo u javnom zdravstvu. Oni su ti koji moraju pokrivati one liječnike koji trče na rad kod privatnika, a rijetko se piše da velika većina onih koji rade i privatno su ravnatelji bolnica, zavoda, voditelji odjela, vrhunski liječnici i stručnjaci koji bi trebali svoja znanja prenositi i na mlađe kolege u javnim ustanovama. S obzirom da su plaće liječnika u javnom sektoru sada već više nego pristojne, gdje specijalisti na dežurstvima mogu mjesečno zaraditi i po 8 tisuća eura neto, strah od nekakvog egzodusa u privatni sektor je nerealan. Uostalom, vrhunske stručnjake može se zadržati i s povećanjem plaće u javnom sektoru u slučaju da im plaća nije primjerena. Osim toga, ako je nekim liječnicima toliko dobro raditi u privatnom sektoru, zašto onda u potpunosti ne prijeđu tamo. A da, svi znamo da je ritam rada kod privatnika često brži i rad naporniji nego u javnom sektoru.
Što piše u Uputama
Zatražili smo od Ministarstva i cijeli tekst Uputa, no odgovoreno nam je da je riječ o internom dopisu između Ministarstva i zdravstvenih ustanova. Upitali smo i zbog čega se odustalo od donošenja novog Pravilnika o dopunskom radu liječnika čiji prijedlog je već bio finiširan u lipnju 2025. i najavljivalo se slanje u e-savjetovanje do kraja 2025. godine. Ministarstvo je odgovorilo kako „smatra da Upute predstavljaju fleksibilan instrument koji se, prema potrebi, može prilagođavati i mijenjati, dok izmjene ili donošenje Pravilnika zahtijevaju dulji vremenski okvir zbog propisane procedure“.
Evo što je objavila državna agencija HINA o Uputama. Tako Upute predviđaju da se kao i dosad dopusnica za dvojni rad izdaje na rok od godinu dana, a oni koji su već prije donošenja Uputa imali suglasnost će bez obzira na liste čekanja u javnoj ustanovi moći raditi i privatno do isteka tih godinu dana ugovora.
Ako se ravnatelji uopće budu pridržavali Uputa, tada liste čekanja postaju jedan od ključnih kriterija pri donošenju odluke o dopunskom radu. Pa tako ako je vrijeme čekanja do 30 dana, odobrenje je moguće za sve zdravstvene radnike iz promatrane djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopunski rad može se odobriti za najviše 75 posto radnika, pri čekanju od 61 do 90 dana najviše 50 posto, od 91 do 120 dana najviše 25 posto radnika, dok se u djelatnostima u kojima su liste čekanja dulje od 120 dana dopunski rad se ne odobrava nijednom zdravstvenom radniku.
U slučaju da zahtjev za dopunski rad podnese veći broj zdravstvenih radnika nego što je dopušteno prema utvrđenim pragovima, prednost će imati oni s većim radnim izvršenjem. Pri odlučivanju se uzimaju u obzir i evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju kliničkih znanja i vještina, kao i nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka povezanih s profesionalnim radom.
Uputa, navodi HINA, razrađuje način ocjenjivanja radnog učinka za ostvarenje dopusnice. Izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka promatra se u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci. Izvršenje ispod prosjeka automatski znači neispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja.
Većina liječnika podržava Upute
A evo i malo drugačijeg mišljenja od nezadovoljne manjine privilegiranih liječnika. Tako je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković pozdravio nove Upute o dvojnom radu liječnika.
„Apsolutno podržavam uvođenje reda. Već smo govorili kako se jasno trebaju dati pravila. Štoviše, mi smo bili za to da se liste čekanja svedu na 90 dana, a ne 120 kako je u uputama“, kazao je Jurković koji je naglasio i da je prijedlog UPUZ-a da svi privatnici koji imaju ugovor s HZZO-om ne smiju imati zaposlene iz javnog sektora jer na taj način HZZO de facto dvaput plaća istog liječnika.
Sindikat zaposlenih u KBC-u Zagreb proveo je anketu među svojim brojnim zaposlenim liječnicima, šefovima odjela, zavoda i ravnateljima te navode da je stav liječnika o novim Uputama zapravo prilično pozitivan, uz neke zamjerke.
Tako su im se javili radiolozi, oftalmolozi i otorinolaringolozi, koji kažu kako su u „nezavidnoj situaciji“.
„Osobno sam za to da se napokon jasno kaže tko radi, a tko ne. Kao liječnik s velikim iskustvom i koji jako puno radi, želim da se moj rad i kvaliteta mog rada mjeri i da bude jasno da se netko pretrga od posla, a neki da rade minimalno„ kazao je jedan radiolog, doduše požalivši se da po novoj uputi praktički nijedan radiolog neće moći raditi privatno jer se zna koliko se čeka na radiološke pretrage. Mi ćemo na to reći, pa tako i treba, na korist svih pacijenata! Sada još preostaje da se zabrana uvede na sve liječnike koji rade dvojno…
Red se može lako uvesti
Jedan liječnik je rekao da je računanje prosjeka rada dobar potez, no da i tu postoji objektivan problem kada ne postoji dovoljno sala ili opreme, ali se to može kompenzirati dodatnom ambulantom i dosegnuti taj prosjek. I doista, uz bolju organizaciju dodatne ambulante mogle bi se omogućiti boljom organizacijom, jer su nam neki liječnici se požalili da u svojim bolnicama dugo čekaju na red na operacijsku salu, a da primjerice u drugim gradovima imaju sale koje nisu stalno popunjene, pa bi se neke operacije mogle prebaciti u druge bolnice i tako smanjiti čekanje.
Sindikat KBC-a Zagreb navodi da su neki liječnici još rigorozniji od Uputa, pa zazivaju zabranu rada liječnika koji su direktori ili vlasnici privatnih ustanova, a rade u javnom zdravstvu, a smatraju i da bi trebalo ograničiti broj djelatnika koji s jedne klinike mogu zajedno raditi kod jednog privatnika.
Liječnici s puno iskustva govore da bi trebalo uvesti ograničenje na staž.
„Barem deset godina specijalizacije. Ovako, čim polože ispit, liječnici razmišljaju o privatnoj praksi i novcu. I doista se primijeti da su manje zainteresirani za dodatnu edukaciju i znanost. U krajnjem slučaju, država im je platila školovanje. Trebaju nešto vratiti“, zaključio je jedan liječnik.
S malom nadom da će Upute donijeti boljitak pacijentima, SUH ostaje pri svom da se potpuno zabrani dvojni rad liječnika i dakako strože nadziru mjere radnog učinka liječnika uz sankcije onima koji ne ispune potrebne kvote, uključujući i ravnatelje koji moraju kontrolirati rad svojih liječnika.
Igor Knežević
