U 2010. kao Europskoj godini borbe protiv siromaštva i socijalnog isključenja, Vlada je učinila potez donošenja novih mjera, među kojima je i ukidanje kriznog poreza na plaće i mirovine. Što joj drugo i preostaje kad je prema kriterijima EU čak 82% hrvatskih umirovljenika u zoni rizika od siromaštva /s mirovinama nižim od 60% prosječne plaće/, a prosječna je mirovina novih umirovljenika tek 37% od prosječne plaće, zaključio je na svojoj 4. sjednici Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Najavljuje se i revizija sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima, njihovo smanjenje i eventualno ukidanje nekih, odnosno uvođenje reda u mirovinski sustav što je Glavni odbor SUH-a zahtijevao i u svojim dosadašnjim istupima, a to prvenstveno znači da se od mirovina ostvarenih radom i uplatama doprinosa odvoje sva davanja koja su rezultat drugih zasluga.
Pored toga potrebno je žurno ukinuti dodatni zdravstveni doprinos koji je nametnut umirovljenicima s mirovinama višim od 5.108 kuna. Istodobno se tzv. dodatak na nove mirovine ne uključuje u mirovinu, iako bi se time prikupilo veće poreze iz mirovina, stoga tražimo hitno ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa i uključivanje dodatka u mirovine.
Glavni se odbor, nadalje, protivi revizijama prijevremenih mirovina jer je uglavnom riječ o radnicima koji su umirovljeni prinudno i pod političkim pritiskom.
Sindikat umirovljenika zahtijeva hitnu izmjenu modela usklađivanja mirovina, jer se tzv. švicarskom formulom kontinuirano i progresivno zaostaje za standardom zaposlenih i društva.
Daljnja hitna izmjena odnosi se na potrebu revalorizacije tzv. aktualne vrijednosti mirovine, kao instrumenta kojim se mirovine zarađene radom zadržavaju na polovici zarađene svote, jer je Vlada RH u startu pogrešno odredila tu vrijednost na štetu umirovljenika.
Sindikat umirovljenika traži i da se preispitaju stvarni razlozi kontinuiranog zaostajanja prosječnih mirovina žena u odnosu na muškarce, te da se iznađu rješenja po uzoru na europske zemlje.
Najposlije, Glavni odbor se protivi povezivanju najniže mirovine s dohodovnim stanjem korisnika, što tu mirovinu pretvara u kategoriju socijalne skrbi, a ne rezultatom rada.
