80% hrvatskih umirovljenika već je u zoni rizika od siromaštva /oni s prihodima nižima od 3.217 kuna/ i konačno je i Vladi RH jasno da u mirovinama onih koji su ih stekli radom, odnosno s osnova uplaćenih doprinosa, više nema prostora za štednju.
„POVLAŠTENE MIROVINE“: Upravo je najavljeno rezanje mirovina stečenih prema posebnih propisima, među kojima i političke elite koja je sebi skrojila posebne povlastice. Sindikat umirovljenika Hrvatske drži da su potrebne ozbiljne analize i tri kategorije tzv. povlaštenih umirovljenika, jer ih je nemoguće izjednačavati i rezati po „istome kalupu“, pošto zasigurno nisu s istoga osnova stečene mirovine saborskih zastupnika i državnih dužnosnika, branitelja ili rudara. Rezanje bez uvažavanja svih posebitosti vodi ka nepovratnim štetama.
PRIJEVREMENE MIROVINE: Sindikat umirovljenika upozorava da je neprimjereno kažnjavati sve radnike koji odlaze u prijevremenu mirovinu, jer ih je većina otišla prinudno. Ako se, međutim, drži da nije moguće razlučiti dobrovoljno i prinudno prijevremeno umirovljenje, te bi se na sve odnosilo umanjivanje osnovice od 4% po svakoj godini ranijega odlaska u mirovinu, SUH traži da se takve „kazne“ ukidaju svima po stjecanju pune starosne dobi za punu mirovinu. Također, umjesto sankcije primjerenija bi bila stimulacija onih koji dulje ostaju u radnom odnosu i ispune uvjet starosne dobi, npr. i na način da takvima bude zajamčena mirovina u visini 70% prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.
DODATAK NA MIROVINE: Kad je riječ o tzv. dodatku na mirovine za radnike umirovljene od početka 1999. godine, dodatak treba hitno biti uključen u osnovicu mirovine /čime bi ga se moglo i oporezovati!/, a istovjetni dodatak treba priznati i umirovljenicima koji su prihvatili štednju u drugom stupu, jer u protivnom proizvodimo nove nepravde i nejednakosti, o kojima će presuđivati sudovi.
POVEĆANJE DOBNE GRANICE: SUH razumije potrebu povećanja uvjeta dobne granice za starosnu mirovinu na 65 godina, no upozorava da je potrebno produljiti prijelazno razdoblje za primjenu, osobito za žene, jer su one do sada u mirovinu odlazile temeljem zakona pet godina ranije no muškarci, a da bi došlo do izjednačenja, one bi bile kažnjene prekratkim prijelaznim razdobljem, i još k tome bez da im se priznaju uobičajene europske povlastice za skrb o djeci i obitelji.
DRUGI MIROVINSKI STUP: SUH smatra da je neophodno izvršiti cjelovitu reformu drugoga mirovinskog stupa, bilo da ga se ukine i sredstva vrate u mirovinski fond generacijske solidarnosti (samo 13 od 30 zemalja u široj regiji ima drugi stup!), bilo da se od obvezatnog pretvori u dobrovoljni te da u njega, sukladno dogovorenim omjerima /kako je to u mnogim zemljama/, obveznici uplate budu i poslodavci i radnici, a ne samo radnici. Tek u reformiran drugi stup je moguće povećati uplate, jer ovako je riječ o loncu bez dna i bez nadzora.
USKLAĐIVANJE MIROVINA: Postojeći model usklađivanja mirovina s rastom plaća, cijena i gospodarskog razvoja je na štetu umirovljenika, te je doveo u proteklih 10 godina do stvarnog i trajnog umanjenja mirovina za više od 10%. Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva na uvođenje modela usklađivanja mirovina sa plaćama, jer to jedino jamči usklađenost i pravednost u odnosu na radnike.
POREZI I NAMETI: SUH poziva i na usklađivanje svih mjera i cenzusa, a temeljni kriterij bi trebala biti granica siromaštva, tj. iznos od 60% prosječne plaće (sada 3.217 kn), te se tek iznad tog iznosa treba primjenjivati najnižu stopu poreza od 12%. Također, treba žurno ukinuti ili uskladiti cenzus za isplatu dodatnog zdravstvenog doprinosa umirovljenika, jer se sada penaliziraju samo umirovljenici s primanjima iznad 5.108 kn, što je nerazumljiva i diskriminirajuća mjera.
Sindikat umirovljenika Hrvatske javno poziva Vladu Republike Hrvatske da razmotri primjedbe umirovljenika i poboljša predložene kratkoročne mjere gospodarskog oporavka.
