Počinju se dobivati prvi obrisi Vlade koju će sačinjavati HDZ s partnerima, Domovinski pokret (DP) i nekoliko predstavnika manjinaca. Iako je HDZ-ova Vlada u prošlim mandatima učinila i puno dobrih stvari za umirovljenike, kao što je npr. pravo izbora mirovine iz prvog ili oba stupa, te novi model obiteljske mirovine gdje osoba može zadržati svoju i dobivati dio mirovine pokojnog supružnika, onaj ključan problem, a to su niske mirovine većine umirovljenika nije riješila, pa su tako statistički podaci o siromaštvu starijih osoba iz godine u godinu sve gori.
S druge strane DP je svoj program bazirao na ideološkim stavovima, te na jačanju demografije povratkom iseljenih Hrvata i pomoći mladim obiteljima, pa je izgledno da se neće baviti puno umirovljenicima. Ipak, u svom predizbornom programu navode da treba podići osobni odbitak sa sadašnjih 530 na 700 eura, čime bi „velika većina umirovljenika bila oslobođena poreza, osim onih s povlaštenim mirovinama“. Što je doista i točno. No, to bi povisilo mirovine u navedenom rasponu tek za 20-ak eura, što nije dovoljno.
U programu DP je i otvaranje domova za starije, hospicija i stacionara za smještaj neizlječivo bolesnih osoba, te skraćivanje liste čekanja u bolnicama. I to je uglavnom sve od DP-a što se tiče starijih, a s obzirom da će DP-u vjerojatno pripasti resori za demografiju, poljoprivredu, te gospodarstvo s energetikom, očito je kako će HDZ i dalje krojiti politiku mirovinskog sustava.
Malo teži put za ostvarivanje većih materijalnih prava hrvatskih umirovljenika je putem EU parlamenta, koji može utjecati i na nacionalna zakonodavstva dajući obvezujuće zakonodavne okvire i direktive, pa je tako interes Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA), čiji je i SUH član, da se u svim zemljama EU uvede obvezujuća minimalna mirovina koja bi jamčila dostojan život svim umirovljenicima. Da bi se taj, i drugi važni zahtjevi realizirali, potrebno je u EU parlamentu imati zastupnike koji su socijalno osjetljivi, zbog čega je FERPA na zadnjem sastanku dala smjernice svojim članicama u vezi predstojećih izbora za EU parlament.
Tako se preporučuje starijim osobama da glasaju za stranke i pojedince koji u svojim programima imaju jasne i definirane politike prema starijim osobama, koje će utjecati na njihovu dobrobit. Navodi se i da su radnički sindikati tradicionalno vezani uz „lijeve“ stranke, koje su socijalno osjetljivije, pa je prirodno i da umirovljenici podržavaju takve stranke. No, na primjeru Hrvatske teško je definirati lijeve i desne stranke, jer dvije najveće se proklamiraju kao desni centar (HDZ) i lijevi centar (SDP), a zapravo su u praksi obje centar, a još se dobro sjećamo SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, kad je ministar Mrsić ukinuo besplatnu dostavu mirovina poštom umirovljenicima, a ministrica Opačić uvela obvezu plaćanja alimentacije bakama i djedovima za unuke.
Iako ni SDP ni HDZ nisu idealni, najgore je glasati za one koji su već u prošlom sazivu izborili mjesta u EU parlamentu jašući na jeftinom populizmu, a u praksi nisu radili gotovo ništa, a sad bi primali pozamašnih 10 tisuća eura bruto plaće. Od 12 hrvatskih europarlamentaraca najmanje aktivni su bili Mislav Kolakušić sa 10 amandmana i pet prijedloga rezolucija te Vilibor Sinčić sa 18 amandmana i 14 prijedloga, a najaktivniji SDP-ovi Tonino Picula sa 2352 amandmana i 110 prijedloga i Biljana Borzan sa 2307 amandmana i 7 prijedloga te HDZ-ova Željana Zovko sa 1978 amandmana i 271 prijedloga. I ne samo to, jer i kad stigne povremena vijest o Kolakušiću i Sinčiću, obično nije dobra, pa su tako obojica nedavno u izglasavanju direktive o suzbijanju nasilja nad ženama bili suzdržani, a Ladislav Ilčić protiv. Ako već netko mora u EU parlament, neka to budu radišne i društveno osjetljive osobe.
Igor Knežević
