Da li je pravedno penalizirati zbog prijevremene mirovine umirovljenike čiji to nije bio osobni izbor, već su zbog hrvatske privatizacije i propasti firmi masovno slani u burze ili, pak, slani u lažne invalidske ili prinudne prijevremene mirovine? Da li je pravedno da im se doživotno oduzima penalizacija, ali ne svima ista po godini, već kako je koja vlada mijenjala. Onda je od više različitih mogućnosti određivanja penalizacije, odlučeno da se unificira i iznosi 9 posto za pet godina.
Tako je do 2008. godine kazna bila 0,15 posto po godini ranijeg odlaska u mirovinu od onog propisanog za starosnu mirovinu tj. 6 posto za pet godina, a onda je gospođa Kosor 1.1.1999. godine podigla na čak 20,4 posto. Onda je ministar Pavić uspio taj krvoločni odbitak smanjiti na 18 posto po njemačkom modelu, da bi se nakon prijetnje sindikalnim referendumom 2020. godine penalizacija za pet godina smanjila na 12 posto. To još traje. Dokle? Pohlepni dečki iz Svjetske banke bi je bitno podigli, a umirovljeničke udruge i neke stranke bi penalizaciju smanjili na minimalni iznos od 6 posto za pet godina ili skroz ukinuli.
Dvostruko kažnjavanje
Naime, kad je jasno da je svaka mirovina izračunata na bazi godina staža i visine uplaćenih doprinosa, kakva je logika da se nastavlja kažnjavanje prijevremenih umirovljenika i nakon dostignute dobi za tzv. puno umirovljenje? Već su kažnjeni visinom mirovine, penalizacijom do starosne dobi za umirovljenje i onda ta doživotna kazna mora biti ukinuta. Ne, hrvatski političari vole guliti umirovljenike, pa bi im ostavili doživotnu penalizaciju i kad to nije ni u primisli bio njihov izbor.
Druga je stvar u većini europskih zemalja gdje se u prijevremenu mirovinu odlazilo zato jer se htjelo iskoristiti umirovljeničke dane za krstarenje na kruzerima, čuvanje djece uz naknade, dodatne poslove ili naprosto odmor. Bilo bi bolje da se onda smanjivala mogućnost godina prijevremenog odlaska u mirovinu, kako je to u Italiji npr. tri, a ne pet godina, i to s umanjenjem od 2,3 do 2,9 posto po godini ili u Belgiji gdje se može umiroviti tri godine ranije, iako sa čak 5,1 posto penalizacije po godini. No, to nisu prinudni odlasci u mirovine, već po vlastitom izboru. Istina, Velika Britanija i Mađarska nemaju mogućnost prijevremenog odlaska u mirovinu, a u susjednoj Sloveniji je moguće umiroviti se 5 godina ranije, uz smanjenje od 1,2 do 3,6 posto, ovisno o stažu.
Bez pravde
No, ono što je najvažnije jest prosječni rad staž koji za starosne umirovljenike iznosi nešto manje od 31 godine, a za prijevremene umirovljenike gotovo 36 godina, a za muškarce čak 38. I što nam to govori: da su daleko više godina radili upravo oni koji su uplatili više doprinosa za mirovinu, a prosječna im mirovina iznosi 560,97 eura, dok je onima koji su četiri godine manje radili, e pa njihova je mirovina viša – čak 571,46 eura. Gdje je tu pravda?
Sindikat umirovljenika Hrvatske svojim programom rada već godinama zagovara ukidanje penalizacije za žrtva prinudne mirovine danom stjecanja dobi za starosnu mirovinu. U to je jedino ispravno. Jer mi smo postkomunistička zemlja, s uništenom proizvodnjom i poljoprivredom, zemlja uneređenog mirovinskog sustava, i s mnogo žrtava privatizacije na hrvatski način, a to su ponajviše umirovljenici. I zato ćemo se i na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe boriti da se doživotna kazna ukine.
Jasna A. Petrović
