Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 1. travnja ove godine predala je Hrvatskom saboru godišnje izvješće tog Ureda za 2021. godinu. U njemu se na 234 stranice između ostalog daju analize i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj te preporuke za poboljšanje prava građana. U navedenoj analizi među 24 poglavlja našlo se jedno posvećeno pravima starijih osoba (2.7.), a to poglavlje je podijeljeno na još pet manjih. Unutar poglavlja (2.8.) ima i jedno potpoglavlje gdje se raspravlja o diskriminaciji starijih osoba temeljem dobi.
Od 156 preporuka tek je upućeno 12 preporuka kojima se traži poboljšanje prava građana starije životne dobi, što čini samo 7,7 posto svih preporuka. S obzirom da starije osobe čine gotovo 23 posto stanovništva RH, te su među najugroženijim skupinama, bilo zbog siromaštva, socijalne isključenosti ili narušenog zdravlja, postavlja se pitanje jesu li starije osobe dovoljno zastupljene u ovom izvješću i da li ti zahtjevi imaju „težinu“ i doista rješavaju bitne stvari koje se tiču starijih osoba, ili tek samo njihov dio. Primjerice, iako se u poglavljima između ostalog problematizira adekvatnost formule za usklađivanje mirovina ili uvođenje novog modela obiteljske mirovine, to nije ušlo u preporuke Pučke pravobraniteljice Saboru.
Preporuke iz izvješća:
– Preporuka 25. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi donese podzakonske akte radi kvalitetne transformacije obiteljskih domova
Navodi se da je novim Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da obiteljski domovi koji nakon 1. siječnja 2027. žele nastaviti pružati usluge dužni uskladiti svoj organizacijski oblik, što znači da će se, da bi nastavili raditi, do tada morati transformirati, što je problem jer su u obiteljskim domovima smještena 5.652 korisnika.
– Preporuka 26. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prati i žurno reagira kod samoinicijativnog ograničavanja izlazaka i posjeta u domovima za starije i nemoćne
Problematizira se kako su pojedini domovi samoinicijativno svim korisnicima onemogućavali izlaske i posjete, time primjenjujući restriktivnije mjere od onih predviđenih uputama HZJZ-a.
– Preporuka 27. Pružateljima usluga smještaja za starije osobe, da korisnicima usluga smještaja omoguće kontakte videopozivom
Ističe se kako neki domovi nisu iskoristili mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija da omoguće korisnicima da se viđaju s obitelji barem putem interneta videopozivima.
– Preporuka 28. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da regulira primjenu mjera ograničavanja kretanja kod pružatelja usluge smještaja
Problematiziraju se slučajevi korištenja sredstava sputavanja nad osobama s Alzheimerom.
– Preporuka 29. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura sredstva za OCD-e i JLP(R)S za aktivnosti usmjerene na osnaživanje starijih i podršku u slučajevima obiteljskog nasilja
Navodi se istraživanje koje je pokazalo da je gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isključenosti.
– Preporuka 30. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da osnuje Radnu skupinu za praćenje pojavnosti nasilja nad starijima, uključujući i u domovima za starije i nemoćne
Ovdje se navode MUP-ovi statistički podaci nasilja nad starijim osobama.
– Preporuka 31. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da sudovima pred kojima se sklapaju ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te javnim bilježnicima omogući pristup postojećim elektroničkim evidencijama, radi provjere poslovne sposobnosti stranaka te postojanja prepreka za sklapanje ovih ugovora iz čl. 170. ZSS-a
– Preporuka 32. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora
S obje preporuke traži se veća kontrola tijekom sklapanja ovih ugovora, kao i da se provjerava broj potpisanih ugovora od strane uzdržavatelja.
– Preporuka 33. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe poveća iznos te omogući isplatu putem pošte
Popratno se problematizira skroman iznos od 820,80 kuna koliko iznosi ta naknada, nakon redovitog godišnjeg usklađivanja.
– Preporuka 34. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da intenzivnijom komunikacijom sa strankama dodatno skrati vrijeme postupanja, posebice u odnosu na predmete s inozemnim elementom
Navode se pritužbe zbog otežane komunikacije s djelatnicima HZMO-a, a posebno za one koji žive u inozemstvu.
– Preporuka 35. Ministarstvu zdravstva, da izmijeni diskriminatornu odredbu članka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
Kao razlog navodi se da osobe starije od 65 godina u slučaju zaposlenja nemaju za vrijeme bolovanja pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već na teret poslodavca.
– Preporuka 36. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da u Zakonu o socijalnoj skrbi predvidi institut njegovatelja za članove obitelji koji brinu o starim, nemoćnim i oboljelim članovima
Ističe se da je priznavanje navedenog prava i reguliranja statusa već bilo predviđeno Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017. – 2020.
Kako bi bilo kad bi se doista ispunile sve ove preporuke? Da li bi umirovljenicima i starijim osobama bili riješeni glavni problemi?
I.K.
