Prosječna dob za odlazak u starosnu mirovinu u zemljama Europske unije je 64 godine, ali ipak mnogi Europljani rade i nakon 65-te, a neki i nakon 75-te godine. U Hrvatskoj se u starosnu mirovinu ide sa 65 godina u slučaju muškaraca, a žene u 2023. godini u starosnu mirovinu mogu sa 63 godine i 3 mjeseca. Prosječna zaposlena osoba starija od 65 godina u EU je obično zaposlena na nepuno radno vrijeme (59 posto njih) u zdravstvenom i socijalnom sektoru, no to varira od države do države.
Prema podacima Eurostata za 2021. godinu, 13,2 posto osoba u EU u dobi od 65-69 godina je još radilo, zatim 4,9 posto u dobi od 70-74 godine, te 1,4 posto onih iznad 75 godina. No, kad se analiziraju države pojedinačno, tada se dolazi do još zanimljivijih podataka. Tako Estonija prednjači u EU s čak 32,5 posto zaposlenih osoba u dobi od 65-69 godina, slijedi je Švedska sa 27,5 posto te Irska sa 26,1 posto. Najmanje zaposlenih u toj dobi ima Rumunjska (5,2 posto), te Hrvatska (6 posto) i Belgija (6,3 posto).
U dobi od 70-74 godine opet prednjači Estonija sa 14 posto zaposlene populacije, Irska sa 13,5 posto te Švedska sa 10,8 posto, dok s druge strane Hrvatska sa 2,3 posto zaposlenih je treća najlošija u toj dobi. Zaposleni iznad 75 godina u većini zemalja su doista rijetki, pa je Hrvatska tu malo ispod prosjeka sa 0,8 posto, dok čak 6,9 posto Šveđana te dobi radi.
Više je razloga zašto je Hrvatska pri samom dnu po zaposlenosti starijih osoba. Svakako jedan od njih je rad na crno, ali i neprivlačna radna mjesta koja nisu iz njihove struke, često i teži fizički poslovi koji su neprimjereni starijim osobama. Posljednje desetljeće mirovinskim reformama omogućavano je različitim kategorijama hrvatskih umirovljenika zapošljavanje do polovice radnog vremena bez oduzimanja mirovine što je malo i nedovoljno povećalo postotak zaposlenih, no i dalje ostaje problem neprivlačnih radnih mjesta i uvjeta koji odbijaju stariju populaciju od zapošljavanja.
Stoga je prosječnoj starijoj osobi u Hrvatskoj lakše povremeno skupiti koju bocu iz kontejnera i dobiti povratnu naknadu, nego već ionako „izraubana“ ići raditi teške fizičke poslove. I da, ne zaboravimo, konačno se mora uvesti pravo na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine. Tad bi ponuda radnih mjesta za starije mogla bitno porasti.
