Što se događa u našem organizmu kad popijemo čašu alkoholnog pića? Naše je tijelo čudesan stroj koji ima sposobnost da prepozna i da se brani od raznih otrova pa tako i od alkohola. Čim ga prepozna, nastoji ga se riješiti. Nakon konzumacije, alkohol se brzo resorbira kroz stijenke crijeva i ulazi u krv koja ga zatim odnese u jetru s ciljem da bude razgrađen. Kod većine ljudi jetra razgradi za otprilike jedan sat onu količinu alkohola koja se nalazi u čaši vina ili piva. Prema tome, ako je to sve što popijete u jednom satu, jetra će s tim izaći na kraj i svladati neprijatelja.
Međutim, ako prijeđete granicu brzine te razgradnje, jetra se neće moći nositi s tim opterećenjem i krvna će struja odnijeti alkohol u mozak. Ako količina alkohola u krvi prijeđe određenu granicu, čovjek se počinje osjećati pripit, ima vrtoglavicu i postaje veseo i bezbrižan. Sve je to rezultat djelovanja alkohola na stanice i krvne žile mozga. Svakako, tu spadaju glavobolja i mamurluk koji se osjećaju sutradan.
Alkohol je vrlo opasan za srčane bolesnike
Što vam još može učiniti alkohol? U želucu može oštetiti sloj sluzi koja ublažuje učinke želučane kiseline te može stimulirati želudac da stvara više kiseline. Zato je nerazborito za bolesnike s čirom na želucu ili dvanaesniku piti alkoholna pića.
Alkohol može utjecati i na srce. Ako osoba boluje od angine pectoris (bolovi u grudima uzrokovani srčanim oboljenjem), pijenje alkohola će smanjiti obim i intenzitet fizičkog rada kojemu se osoba može izložiti prije nego počnu bolovi, i to zato što alkohol sužava već ionako djelomično blokirane arterije koje vode prema srcu.
Spolni život – alkohol pojačava želju, a smanjuje moć
Shakespeare je bio u pravu kad je rekao da alkohol provocira seksualnu želju, ali oštećuje „izvedbu“ – barem u muškaraca. Razlog je taj što alkohol djeluje direktno na testise, smanjujući stvaranje testosterona – muškog spolnog hormona – a testosteron je preduvjet za erekciju. Alkohol također može oslabiti sportske rezultate i samu aktivnost, jer sužava arterije kroz koje krv teče prema srcu i drugim mišićima.
Ako ste prosječan, samo povremeni konzument alkohola koji to čini u društvu, onda neposredne učinke alkohola možete smanjiti tako da prije nego što krenete u grad nešto pojedete ili popijete (bezalkoholno!). Hrana ili piće neće vam pomoći da brže razgrađujete alkohol, ali će ponešto usporiti njegovu resorpciju – usporavanjem prolaska alkohola kroz želudac. Masna hrana (ili pak šačica maslina) najbolje usporavaju ovaj proces.
Oštećenje jetre – najopasnija posljedica
Kod onih osoba koje kronično konzumiraju alkohol, a zbog stalnog isušivanja (dehidracije) tjelesnih stanica, s vremenom počinje propadanje i jetrenih stanica (ciroza). Kronični alkoholičari, sa sklonošću prema niskoj koncentraciji šećera u krvi (hipoglikemija), imat će vrlo česte i ozbiljne napadaje drhtanja, glavobolje, ubrzanog srčanog rada, znojenja itd., zato jer oštećena jetra ne može osigurati krvnoj cirkulaciji dovoljne količine šećera. I, naravno, oštećena jetra ne može više efikasno oslobađati tijelo od alkohola koji onda ostaje u krvi, isušuje stanice svugdje u organizmu i u konačnici ih razara.
Ako konzumacija većih količina alkohola potraje dulje vrijeme, taj alkohol može oštetiti srčani mišić i zbog toga su kronični alkoholičari često iscrpljeni. Srce čak može i zakazati u svojoj funkciji odmah na početku nekog težeg fizičkog rada. Osim ovakvih nepovoljnih učinaka, alkohol može oštetiti inteligenciju i pamćenje. Govorimo o nepopravljivom oštećenju.
Muškarci koji puno piju mogu razviti ženske tjelesne karakteristike: viši glas, povećane sise, genitalnu dlakavost sličnu ženskoj i manju dlakavost na licu. To je rezultat povećane količine ženskih hormona u krvi muškaraca koje oštećena jetra nije uspjela razgraditi i odstraniti iz tijela.
Kod žena, pak, koje uzimaju često i puno alkohola posljedice mogu biti, između ostalog, smanjenje seksualnog nagona, otežano postizanje orgazma itd. Najgore je od svega što konzumiranje alkohola predstavlja rizik za zdravu trudnoću. Trošenje većih količina alkohola povećava sklonost i rizik od pobačaja ili rođenja mrtvog čeda. A novorođenčad rođena od majke koja je konzumirala alkohol tijekom trudnoće, češće su izložena raznim razvojnim anomalijama i oštećenjima. Alkohol može oštetiti srce, pluća i mozak ploda u maternici. Gotovo se svi stručnjaci slažu oko toga da bi se trudnice trebale kloniti alkohola.
Samo umjereno
Međutim, valja kazati da alkohol ima i poneku dobru stranu, pa nema razloga da se potpuno odreknete. Poznato je da umjerene količine alkohola mogu pomoći u prevenciji srčanog infarkta na taj način što u manjim količinama alkohol povećava u krvi koncentraciju lipoproteina visoke gustoće.
Kao što poznato, uz malo alkohola možemo postati društveniji, jer on nas opušta i povremeno može olakšati tjeskobu, zabrinutost i nemir. Sve su ovo dobroćudni učinci, pod uvjetom da ne postanemo ovisni o njima.
Ne postoje dokazi da će umjereno pijenje, npr. jedna ili dvije čaše vina ili jedna ili dvije krigle piva dnevno učiniti nešto loše osobi koja je u punom zdravlju. Ipak, bilo bi bolje ne konzumirati alkohol baš svaki dan. Osim toga, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom trebaju češće izbjegavati alkohol, jer on sadrži puno kalorija!
dr. Ivo Belan
Povećan unos kalcija ne smanjuje rizik od loma kostiju
Znanstvena istraživanja provedena u zadnjih deset godina pokazala su da nema čvrstog dokaza koji potvrđuje da povećani unos kalcija u organizam doprinosi manjoj lomljivosti kostiju.
Kalcij se nalazi u povrću, orašastim plodovima i mliječnim proizvodima, a bitan je za zdrave zubi i kosti. Stariji ljudi često uzimaju dodatni kalcij kao suplement prehrani, međutim, izgleda da im to ne osigurava manju lomljivost kostiju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odrasle osobe trebaju unijeti u svoje tijelo 700-800mg kalcija svaki dan, a što najčešće i dobivaju kroz hranu koju jedu. Liječnici se slažu da oni ljudi koji imaju krhkije kosti bi trebali dobiti i 1000mg kalcija svaki dan.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu proveli su dva istraživanja koja su iznjedrila zanimljive rezultate. Prvo istraživanje provedeno na 59 ljudi otkrilo je da povećani unos kalcija kroz neki prehrambeni dodatak samo povećava mineralnu gustoću kostiju i to za jedan do dva posto. Ovakvo povećanje, prema istraživačima, ne dovodi do klinički značajnije zaštite od prijeloma kostiju.
Drugo istraživanje provedeno na 72 osobe pokazalo je da kalcij unesen hranom ne doprinosti manjoj lomljivosti kostiju.
Ne treba gubiti iz vida da profitabilnost globalne industrije prehrambenih dodataka ima važnu ulogu i ide ruku pod ruku s farmaceutskom industrijom. Njihovo je djelovanje potpomognuto mišljenjem i preporukama lidera iz akademske zajednice, i nije nužno u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.
Američki i europski stručnjaci se slažu da unos od 800mg kalcija na dan kroz uravnoteženu i raznoliku prehranu je razina kojoj treba težiti. 1000mg kalcija na dan potrebno je osobama koje pate od osteoporoze, stanjem slabljenja kostiju. Nadalje, profesorica Juliet Compston sa Sveučilišta u Cambridge-u naglašava kako je jedna skorašnja analiza pokazala da kalcij i vitamin D pomažu smanjenju prijelome kuka i ne-vertebralne frakture kod žena u postmenopauzi kao i kod starijih muškaraca.
U svakom slučaju, riječ je o otkrićima novijeg datuma, koja se temelje na prilično širokom rasponu istraživačkih studija, na različitim skupinama ljudi, a što u konačnici dovodi do relativno nesigurnih zaključaka o donosu povećanog unosa kalcija i riziku prijeloma kostiju.
Melita Funda
