Mnogi ljudi imaju problem s hranom i emocijama – zajedno. Mnogi od nas koriste hranu kako bi zadovoljili neke svoje emocionalne potrebe, isto kao i svoje fizičke potrebe. Ono kako se osjećamo često diktira kako i što jedemo. Ustvari, stručnaci kažu da je čak 50 posto našeg konzumiranja hrane emotivno potaknuto i prema tome, ono što veoma deblja, jer nije fiziološki potrebno.
Međutim, to ipak nije psihološki imperativ. Vi ne trebate baš uvijek biti u vlasti svojih raspoloženja. Vi možete ponovo steći kontrolu nad svojim emocijama, navikama hranjenja i širini svog struka, često uz pomoć malo višeg uvida u samog sebe. Ovdje je nekoliko preporuka u tom pogledu:
Pet raspoloženja koja debljaju
LJUTNJA. Ljutnja je jedan od osjećaja koji vjerojatno najviše deblja, jer vrlo često potakne, bude povod da čovjek prekomjerno počne jesti. Na primjer, ako ste ljuti, ali osjećate da ste vi krivi, često čete posegnuti za hranom kako bi na neki način možda postigli neku vrstu kompenzacije, zadovoljštine. Ako je vaš bijes usmjeren na vas samog, možda ćete se predati pretjeranim količinama hrane s ciljem da sebe kaznite itd. Nažalost, takvo uzimanje hrane postaje neka vrsta izlike, mehanizma za svladavanje iskrsle situacije. Stručnjaci preporučuju da se u takvoj situaciji čovjek pokuša suočiti s glavnim, pravim uzrokom.
ZABRINUTOST. Stalna briga o onome što bi se moglo dogoditi, može potaknuti na prekomjerno uzimanje hrane. Prepuštati se hrani bogatoj ugljikohidratima, kao što su slatkiši, torte itd., znači povećavati razine hormona serotonina u mozgu, a on ima umirujući učinak i osoba se može bolje osjećati.
Ako pripadate takvoj vrsti osobe, psiholozi preporučuju da proanalizirate svoje ponašanje, u kojem ćete vjerojatno pronaći uzrok svoje zabrinutosti. Kad dobijete nagon za jelom, zapitajte se jeste li zaista gladni? Ako niste, zašto jedete? Odvojite dovoljno vremena da si zamislite kako bi se osjećali bez utjehe koju pruža hamburger i to vam može pomoći da obuzdate nagon za jelom.
Razumljivo, ako je zabrinutost poprimila velike razmjere, osoba će trebati potražiti profesionalnu pomoć. Tjelovježba kroz najmanje pola sata dnevno, relaksacije prije odlaska u krevet, lagana muzika, knjiga koja uspavljuje i dobar, dovoljno dug noćni san, mogu biti od velike pomoći.
DOSADA. U situacijama teške dosade, mnogi ljudi krenu prema hladnjaku, iz čiste želje za užitkom i zabavom. Dosada je jedan od najčešćih izgovora kojeg čovjek iznese za svoje prekomjerno konzumiranje hrane. Pronađite za sebe neke aktivnosti, hobije u kojima ćete uživati i koje ćete obavljati redovno i na taj način odmaknuti svoj pogled s hrane.
DEPRESIJA. S ciljem da utvrdite jedete li previše zbog istinske depresije, postavite sebi sljedeća pitanja: osjećate li da je vaše jedenje izmaklo kontroli? Bojite li se da se nećete moći zaustaviti s jelom kad to budete željeli? Da li trošite previše vremena razmišljajući o jelu? Ako su vaši odgovori na sva pitanja potvrdni, možda patite od kliničke depresije. Porazgovarajte sa svojim liječnikom. Ako ste negativno odgovorili barem na jedno pitanje, možda ste samo malo potišteni. Malodušni, potišteni ljudi često pokušavaju unijeti zadovoljstvo i užitak u svoje živote uz pomoć hrane. Nažalost, problem je u tome da oni, nakon jela, kada ih obuzme osjećaj krivnje, često završe sa još većom potištenošću. Redovna športsko-rekreativna aktivnost sasvim sigurno i ovdje će pomoći da se obranite od potištenosti.
SREĆA. Psiholozi kažu da čak i dobra doza sreće, veselja, može uzrokovati da jedete više nego je normalno. Slobodno si dopustite malo pretjerivanja na svom rođendanu, ali zato malo smanjite dan prije ili poslije, kako bi kompenzirali.
Lagane, umirujuće melodije su efikasni “prigušivači” apetita, dok je rock glazba stimulans za apetit. Prema tome poslušajte klasičnu glazbu za vrijeme večere ili za vrijeme onih vaših najslabijih trenutaka, kada znate da vas hrana najviše mami. Dopustite glazbi, a ne čokoladnom sladoledu sa šlagom da umiri vašu prenadraženu psihu.
Ivo Belan
—————————————————————
POMOĆ PRI HRANJENJU
„Magičan“ pribor za jelo
Kvalitetnija prehrana i zdravstvo doveli su do produženja prosječnog životnog vijeka No, duži život, nažalost, ima i svoje negativne aspekte, poput povećanja slučajeva demencije, Parkinsonove bolesti, artritisa, i ostalih bolesti koje su karakteristične za stariju životnu dob. I dok se moderna medicina bavi pronalaskom lijekova za te bolesti, na tržištu se pojavljuju sve kvalitetniji proizvodi i izumi koji olakšavaju život starijim osobama s takvim problemima.
Tako u SAD-u u mnogim bolnicama se koriste posebne posude i pribor za jelo koje omogućuju osobama s neurološkim problemima, artritisom, tremorima i slabostima u rukama da se sami mogu hraniti. Ta pomagala postala su vrlo popularna i van bolnica, pogotovo kod onih osoba koje žive same ili se uglavnom same hrane.
U slobodnoj prodaji se mogu pronaći protuklizajući tanjuri koji su posebno dizajnirani kako bi pomogli osobama da ne prolijevaju hranu dok jedu. Tu je i zakrivljeni pribor koji omogućuje osobi da lakše drži i koristi pribor prilikom hranjenja. Ono što je dobro kod tog pribora je što je savitljiv te ga osoba sama može zakriviti pod određenim kutom, ovisno o svojim potrebama. Za svega nekoliko eura troška, mnoge starije osobe tako smanjuju ovisnost o tuđoj njegi.
I.K.
