Zbog zbrke s različitim iznosima prosječnih mirovina koje iznose političari, stručnjaci i umirovljeničke udruge, te relativno nedavno uvedene u statističke preglednike HZMO-a kategorije tzv. sveukupne mirovine, pitali smo Alena Bučića, glavnog statističara Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje RH za detaljno pojašnjenje. Bučić, univ. spec. ekonomije, na radnom je mjestu savjetnika u Uredu ravnatelja.
- Možete li nam pojasniti motive za uvođenje takve kategorije sveukupnih mirovina, jer se u javnosti stekao dojam da je riječ o priključivanju određenih vrsta umirovljenika po posebnim propisima, (vojni i policijski umirovljenici, branitelji, HVO itd,), kako bi se prikazao viši prosjek mirovine. Nisu uključeni niti svi umirovljenici čije mirovine pokriva državni budžet. Kako je to u drugim zemljama?
HZMO redovito objavljuje statističke podatke o korisnicima mirovina za ukupan broj korisnika mirovina, te za pojedine kategorije korisnika, ovisno o vrsti propisa na temelju kojeg je ostvareno pravo na mirovinu i vrsti mirovine, sa i bez korisnika koju su ostvarili pravo na mirovinu prema međunarodnim ugovorima. Objavljeni podaci temelje se na statističkim obradama koje se baziraju na raspoloživim podacima u bazama podataka HZMO-a. Kategorija tzv. sveukupne mirovine nije uvedena nedavno, već se statistički prikazuje dugi niz godina, a na stranicama HZMO-a podaci o sveukupnoj mirovini na mjesečnoj razini iskazani su još od 2015. godine. Podaci se mogu pronaći na ovoj poveznici (pod Korisnici mirovina): https://www.mirovinsko.hr/hr/2024-3311/3311
Ubačeni i povlašteni
Ono što smatram bitnim napomenuti je da se način izračuna prosječne mirovine niti u jednom trenutku nije mijenjao, te HZMO već dugi niz godina koristi istu internu metodologiju obuhvata i izračuna prosječnih mirovina za pojedine kategorije umirovljenika. Tako je prosječna ZOMO mirovina, tzv. ukupna mirovina, uvijek obuhvaćala i pojedine kategorije umirovljenika koji su pravo na mirovinu djelomično ostvarili i prema posebnim propisima (npr. NOR, JNA, politički zatvorenici, ZOMO/ZOHBDR korisnici i dr.), a prosječna sveukupna mirovina je uvijek obuhvaćala ZOMO, te DVO, ZOHBDR i HVO korisnike, a statistički obuhvat za izračun visine pojedinih vrsta mirovina je ostao nepromijenjen.
U posljednje vrijeme prosječna sveukupna mirovina počela se vidljivije prikazivati na web stranicama HZMO-a, te se sada nalazi unutar „Pregleda osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja“, kako bi se izbjegle nedoumice i nesporazumi s obzirom da se u javnosti komuniciraju različite prosječne svote mirovina, za različite kategorije korisnika mirovina. Resorno ministarstvo i Vlada RH najčešće komuniciraju prosječnu mirovinu, bez međunarodnih ugovora, za sveukupan broj korisnika mirovina. Razlog tome je što mirovinski sustav pokriva sve kategorije korisnika mirovina, a u nadležnosti resornog ministarstva je poduzimanje mjera u svrhu poboljšanja materijalnog položaja svih korisnika mirovina: korisnika koji su ostvarili mirovinu prema ZOMO-u, te korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu prema posebnim propisima, odnosno povoljnijim uvjetima. Osim toga, u ukupne rashode mirovinskog sustava, te u redovitu mjesečnu isplatu mirovina uključene su i kategorije korisnika koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima, jer ne bi bilo korektno izostavljati ove korisnike iz statističkih istraživanja o ukupnim mirovinama.
Svaka država – posebna priča
Vezano za praksu u drugim državama EU, svaka država samostalno odlučuje na koji način će statistički izvještavati o mirovinama za svoje nacionalne potrebe, a ovisno o specifičnostima vlastitog mirovinskog sustava, te nema jedinstvene EU prakse. Isto tako, rijetko koja država objavljuje statističke podatke na detaljan i sveobuhvatan način kako je trenutno prikazano u Statističkim informacijama HZMO-a. S druge strane, Europska Komisija i Eurostat u pravilu javno objavljuju jedino agregirane podatke o mirovinskom sustavu, ne ulazeći u prosječne mirovine pojedinih kategorija umirovljenika.
- U sveukupnim mirovinama nisu npr. uključeni svi umirovljenici prema posebnim propisima (npr. saborski zastupnici), već ih je veći dio uračunat u tzv. ukupne mirovine, odnosno mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Što onda točno ulazi u tzv. ukupne mirovine, ako to nisu samo oni čije se mirovine financiraju iz mirovinskih doprinosa temeljem plaća?
U sveukupnoj mirovini uključene su sve kategorije umirovljenika, bez obzira da li se njihova mirovina financira iz doprinosa ili općih prihoda državnog proračuna, dok se tzv. ukupna mirovina odnosi na korisnike mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uključujući i određene kategorije korisnika koji su pravo na mirovinu ili povoljniji izračun mirovine ostvarili i prema drugim zakonima (i kojima se dio mirovine financira iz općih prihoda državnog proračuna). Naime, zbog tehničkih ograničenja u bazama podataka, HZMO nije u mogućnosti u potpunosti izlučiti sve one korisnike koji ostvaruju određenu pogodnost u ostvarivanju prava/određivanju mirovine, te se ovi korisnici prikazuju zajedno sa korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili isključivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju.
Skrećem pozornost da unatoč tome što ZOMO mirovina uključuje i pojedine kategorije korisnika kojima je mirovina priznata i/ili određene djelomično i prema posebnim propisima, ovi korisnici imaju relativno mali utjecaj na tzv. ukupnu mirovinu ZOMO korisnika, s obzirom da je njihov broj relativno mali u odnosu na ukupan broj ZOMO korisnika. Prosječna ZOMO mirovina bila bi manja za oko 9 eura (oko 1,5%) kada bi se iz ukupnog broja ZOMO korisnika isključili korisnici ZOMO mirovina prema posebnim propisima/povoljnijim uvjetima.
Siromašni i bogatiji
U nastavku je prikaz kategorija korisnika koji su uključeni u tzv. ukupnu mirovinu, te sveukupnu mirovinu. Korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uključujući i korisnike kojima su mirovine priznate i/ili određene prema posebnim propisima (sudionici Narodnooslobodilačkog rata – NOR, pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije – JNA, korisnici mirovina kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017., članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – HAZU, radnici u Istarskim ugljenokopima “Tupljak” d.d. Labin, radnici profesionalno izloženi azbestu, osiguranici – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi, radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja, korisnici koji pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakonu o vatrogastvu). Njihova je prosječna mirovina u lipnju 2024. iznosila 535,84 eura.
Korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – DVO, prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji – ZOHBDR i prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji i glavi IX. ZOHBDR-a iz 2017. – HVO ulaze u kategoriju sveukupne mirovine i njihova je prosječna mirovina u lipnju 2024. iznosila 580,83 eura.
Isključeni zbog realne slike
- Iz tzv. sveukupnih i ukupnih mirovina isključene su mirovine prema međunarodnim ugovorima. O kojim je to mirovinama tu riječ i zašto se one isključuju?
U prosječnu mirovinu nisu uključeni korisnici koji su pravo na mirovinu ostvarili primjenom uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, te dio ukupnog mirovinskih primanja ostvaruju iz druge države.
Prikazom prosječne mirovine, iz koje su isključeni korisnici mirovina prema međunarodnim ugovorima, dobiva se realnija slika o materijalnom položaju umirovljenika u RH, jer za korisnike koji su uključeni u statistički prikaz, njihova mirovina predstavlja njihov ukupan dohodak iz mirovinskog sustava (što nije slučaj ukoliko se uključe i korisnici prema međunarodnim ugovorima). Na ovaj način omogućena je usporedba razlika u životnom standardu različitih kategorija stanovništva koje živi i radi u RH.
Uključivanjem korisnika prema međunarodnim ugovorima gubi se realna slika o životnom standardu hrvatskih umirovljenika, s obzirom da ovi korisnici u prosjeku imaju svega oko 11 godina mirovinskog staža ostvarenog u RH, te iz hrvatskog mirovinskog sustava primaju tek manji dio svoje sveukupne mirovine (oko 159 eura). Kada bi se htjela dobiti kompletna slika o mirovinskim primanjima svih korisnika mirovina, tada bi kod korisnika prema međunarodnim ugovorima trebalo uključiti i njihovu inozemnu mirovinu, što nije moguće jer HZMO ne raspolaže podacima o pojedinačnoj visini mirovine od inozemnog nositelja osiguranja, niti je u mogućnosti pribaviti takve podatke (s obzirom na zakonska ograničenja i GDPR).
Gdje je točan prosjek?
- Kao statističar kako odgovarate na upite iz Europske komisije koliko iznosi prosječna mirovina?
Za potrebe službene međunarodne statistike o mirovinama, HZMO ne dostavlja podatke o prosječnim mirovinama, već EUROSTAT objavljuje podatke koji se temelje na anketnim podacima nacionalnih statističkih ureda. U našem slučaju podaci se temelje na Anketi o dohotku stanovništva koju provodi Državni zavod za statistiku, te su moguća odstupanja od službenih podataka koje objavljuje HZMO.
Za potrebe međunarodnih publikacija, Europska Komisija i EUROSTAT, u pravilu analiziraju i objavljuju agregirane podatke na razini čitavog mirovinskog sustava: ukupne prihode i rashode, ukupan broj korisnika i ukupnu prosječnu mirovinu. Cilj je da se prikupe agregirani podaci koji su međunarodno usporedivi, a međunarodna usporedba bi bila znatno otežana kada bi se podaci dodatno razrađivali na pojedine kategorije korisnika, s obzirom da se zakonski propisi na temelju kojih pojedine kategorije umirovljenika ostvaruju mirovinska prava značajno razlikuju među zemljama EU, te je vrlo teško napraviti smislenu međunarodnu usporedbu na razini pojedine kategorije umirovljenika.
Jasna Petrović
