Predsjednički izbori u Hrvatskoj će se održati u prosincu 2024. godine. Javnost su preko ljetnih praznika zaintrigirale najave Marije Selak Raspudić te Dragana Primorca da će se kandidirati za predsjednicu/ka države. Selak Raspudić u izbornu trku će ići kao nezavisna saborska zastupnica, dok Primorac ima potporu HDZ-a. Oboje su pristali odgovoriti na pitanja za Glas umirovljenika, a u vezi svog angažmana oko poboljšanja životnog standarda umirovljeničke populacije.
DRAGAN PRIMORAC
Svjestan sam da su mirovine male
- Kandidat ste za predsjednika RH. Znamo da su ovlasti predsjednika puno manje od ovlasti premijera. Što mislite da možete promijeniti nabolje ako postanete predsjednik i koliko će koristi imati starije osobe i umirovljenici ako odluče zaokružiti vaše ime na izbornom listiću?
Ovlasti predsjednika Republike Hrvatske definirane su Ustavom, no one nisu male i postoji veliki prostor za aktivno sudjelovanje u pripremi zakonskih prijedloga koji su važni za poboljšanje života naših građana. Umirovljenici su u fokusu mojeg predizbornog programa jer je riječ o jednoj od najranjivijih skupina društva koja ovisi o stvarnoj međugeneracijskoj solidarnosti. Kad kažem stvarnoj, a ne deklarativnoj, tu mislim na činjenicu da se redistribucijom javnoga proračunskoga novca itekako može podići standard svih umirovljenika, ljudi koji su stvarali i gradili Hrvatsku. Neću da zvuči nedolično, ali itekako dobro poznajem umirovljeničku problematiku i činjenicu da su mirovine male. Da moj brat i ja ne pomažemo našoj majci, teško bi sa svojom mirovnom imala kvalitetu života kakva priliči onome tko je svojim radom čitav radni vijek aktivno sudjelovao i u punjenju mirovinskih fondova. Stoga sam vam zahvalan na ovom pitanju i s punom odgovornošću mogu reći da ću za stolom okupiti sve političke čimbenike u iznalaženju načina da se standard svih umirovljenika unaprijedi i da se dostojanstveno živi i u trećoj životnoj dobi.
- Cijeli život ste aktivni ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. Koliko dobro poznajete socijalnu situaciju u Hrvatskoj? Kakva je vaša percepcija, što mislite kako živi prosječan umirovljenik u Hrvatskoj i što bi se još trebalo popraviti i promijeniti?
U proteklim je godinama, zahvaljujući i sudjelovanju Hrvatske stranke umirovljenika u saborskoj većini, došlo do promjena nabolje. Poboljšanja su vidljiva, no nedostatna jer se, čak i s prosječnim mirovinama, skromno živi. Potpuno sam uvjeren da prostora za napredak, za dizanje standarda, za dostupnost smještaja u umirovljeničkim domovima, a što podrazumijeva i gradnju novih, uz sudjelovanje države i jedinica lokalne samouprave, ima. Mirovine moraju doseći razinu na kojoj podmirenje svih mjesečnih obveza naših umirovljenika neće biti trauma nego prihvatljiv trošak. Za taj iskorak imam vrlo jasan plan koji sa svojim ekonomskim timom uskoro i predstavljam javnosti. Međugeneracijska solidarnost je obveza svih koji upravljaju javnim novcem, a potpuno sam uvjeren da u vrlo kratkom vremenu, uz konsenzus svih koji donose odluke na čemu ću kao predsjednik inzistirati, možemo ne samo unaprijediti cijeli sustav već ga učiniti učinkovitim i pravednim za sve umirovljenike.
- SUH je nedavno završio akciju prikupljanja potpisa za peticiju „Veće mirovine odmah!“ i skupio 34.000 potpisa koje smo uručili ministru Piletiću krajem lipnja 2024. Jeste li pratili našu akciju i podržavate li naše zahtjeve u kojima tražimo, između ostalog, poboljšanje formule usklađivanja mirovina, povrat duga umirovljenicima od 10,5 posto, uvođenje 13. mirovine, ukidanje penalizacije, 12 mjeseci dodanog staža za svako rođeno dijete umirovljenim majkama…?
Pratio sam vaše aktivnosti jer uz poslovne obveze, imam i strast analizirati sve što se događa u društvu. Zahtjeve koje ste istaknuli i dostavili Vladi držim potpuno opravdanim, a razloge za takvo mišljenje elaborirao sam u prethodnim odgovorima. Želja mi je da uz Sudjelovanje SUH-a, HSU-a, ali i drugih umirovljeničkih organizacija koje su spremne na rad za poboljšanje socijalnih i materijalnih prava umirovljenika održimo tribinu ili okrugli stol na kojoj bi se pozvali oni koji o ovoj problematici stvarno odlučuju. Bit će to, uvjeren sam, traženje pravednih i brzih rješenja na sva otvorena pitanja. Ja sam čovjek dijaloga, čovjek koji je potpuno ostvaren na svim poljima, od znanstvenog do poslovnog, ulazi u utakmicu za predsjednika. To činim zato jer se nikada nisam mirio s osrednjošću i prihvaćanjem da se nešto ne može. Može se i mora ako imate osviještenu činjenicu da samo osobnim angažmanom možemo učiniti promjene kako bi društvo napredovalo.
MARIJA SELAK RASPUDIĆ
Podržavam zahtjeve vašeg Sindikata umirovljenika
- Kandidatkinja ste za predsjednicu RH. Znamo da su ovlasti predsjednika/ce puno manje od ovlasti premijera. Što mislite da možete promijeniti nabolje ako postanete predsjednica i koliko će koristi imati starije osobe i umirovljenici ako odluče zaokružiti vaše ime na izbornom listiću?
Nastavno na uočene izazove u zaštiti prava osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj te činjenicu da politike starenja i njihovu provedbu treba promatrati kao zajedničku odgovornost svih glavnih aktera u društvu, naglašavat ću potrebu za međugeneracijskim dijalogom i učinkovitom suradnjom između vlada, kreatora politika, privatnog sektora, društvenih partnera, istraživača i nevladinih organizacija, a posebno organizacija starijih osoba i za starije osobe, a s obzirom na naša nastojanja da osobama starije životne dobi, kao što je već slučaj sa ženama, djecom i osobama s invaliditetom, bude osigurana dodatna pravna i društvena zaštita. Na tom tragu i dalje ću isticati dostojanstvo osoba starije životne dobi i bit ću jamac njihova uživanja svih ljudskih prava te ispunjenja iskoristivog potencijala žena i muškaraca starije životne dobi, uz ostvarenje međugeneracijske solidarnosti i ravnopravnosti spolova bez dobne diskriminacije, ali i pravo zadovoljenja potreba osoba starije životne dobi za osobnom realizacijom i osobnim aktivnim ispunjenjem, uz bogatstvo životnog iskustva i znanja te vještina osoba starije životne dobi u svrsi njihovog doprinosa za održivi razvoj društva.
- Prošle i ove godine kao zastupnica ste u Saboru uputili prijedlog Rezolucije o položaju i pravima starijih osoba koja još nije usvojena. Zbog čega ste se odlučili na sastavljanje te Rezolucije i koje su njezine glavne točke?
Na temelju uočenih problema i nedostataka razumijevanja položaja starijih osoba u RH, učinkovitog i pravovremenog pružanja adekvatne skrbi i pomoći osobama starije životne dobi kada im je ona potrebna, i na koju, na kraju krajeva, imaju pravo, kolegice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, prof. dr. sc. Irena Majstorović i prof. dr. sc. Silvia Rusac, svaka iz svog područja stručnosti, pomogle su mi izraditi nacrt Rezolucije koji sam kao saborska zastupnica uputila u Hrvatski sabor. Nažalost, unatoč činjenici da su ga izradile i javno stale iza njega naše priznate stručnjakinje za prava starijih osoba, Rezolucija još nije došla na raspravu u Hrvatski sabor što je sudbina mnogih oporbenih prijedloga, no i dalje se nadam da ćemo o njoj uskoro raspravljati i potom je usvojiti u Hrvatskom saboru jer je riječ o temi o kojoj sigurno može postojati konsenzus svih političkih opcija. Među ostalim, Rezolucija naglašava društveno priznavanje doprinosa u međugeneracijskoj solidarnosti; dostojanstven život; zaštitu ljudskih prava i sloboda; očuvanje poslovne sposobnosti te zaštitu od nasilja u obitelji. Uz ove navedene hitne mjere nužno je razviti kontinuiranu stratešku politiku usmjerenu osnaživanju prava osoba starije životne dobi
- Sindikat umirovljenika godinama se bori protiv svih oblika nasilja nad starijima, a zanimljivo je i da ste, koliko znamo, prvi/a političar/ka koja je zatražila osnivanje posebnog tijela za zaštitu prava osoba starije životne dobi. To je i na tragu dugogodišnjih zahtjeva SUH-a, da se osnuje institucija Pravobranitelja za starije osobe. Što mislite o toj ideji?
U više sam navrata u Hrvatskom saboru držala slobodni govor o neprepoznavanju problema nasilja nad starijim osobama i nedovoljnoj institucionalnoj reakciji, posljednji put uoči ljetne stanke. Upravo zato, a na tragu svega što sam prethodno navela i što je artikulirano u samoj Rezoluciji, smatram da je nužno hitno osnivanje posebnog tijela koje bi se bavilo zaštitom prava osoba starije životne dobi. Strah od prijavljivanja obiteljskog nasilja, nedostatak adekvatnih kapaciteta u sigurnim kućama, sporost u postupanju pravosudnih tijela, izloženost prevarama u virtualnom okruženju, manjak mogućnosti institucionalne i medicinske skrbi, ali i porast broja osoba starije životne dobi tek su neki u nizu razloga koji opravdavaju osnivanje takvog tijela i ja ću se nastaviti boriti za njegovo uspostavljanje u budućnosti.
- SUH je nedavno završio akciju prikupljanja potpisa za peticiju „Veće mirovine odmah!“ i skupio 34.000 potpisa koje smo uručili ministru Piletiću krajem lipnja 2024. Jeste li pratili našu akciju i podržavate li naše zahtjeve u kojima tražimo, između ostalog, poboljšanje formule usklađivanja mirovina, povrat duga umirovljenicima od 10,5 posto, uvođenje 13. mirovine, ukidanje penalizacije, 12 mjeseci dodanog staža za svako rođeno dijete umirovljenim majkama…?
Podržavam vaše zahtjeve. Dapače, kao urednica MOST-ovog izbornog programa u njega sam uključila i tadašnje sindikalne zahtjeve s naglaskom na ukidanje poreza na mirovine, trenutno povećanje osobnog odbitka i priznavanje dodatnog staža po djetetu svim umirovljenicama. Bez povećanja materijalnih prava nema ni dostojanstvenog života umirovljenika, a onda ni mogućnosti ostvarenja svih drugih umirovljeničkih prava.
