Željko Tomas iz Imotskog je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80%, te 60% status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hrvatske i to preko banke, što mu je tada bilo moguće, ali je u međuvremenu njegovo zdravstveno stanje pogoršano zbog toga što je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. S obzirom da se zbog epidemije Covid-19 čekalo ispred banke po 3-4 sata, po kiši i vrućinama, Željko je 2. rujna 2021. godine podnio zahtjev HZMO-u, područnoj službi u Splitu/Imotskom u kojemu obrazloženo traži da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu. Nije dobio pismeni odgovor.
Gospodin Tomas je naveo kako smatra da se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita – koga štiti HZMO, sa sumnjom kako „štiti inozemne banke koje pljačkaju građane“.
Posebno je naglasio kako se u njegovom kraju, u dalmatinskom zaleđu, masovno ukidaju bankomati i lokalni prijevoz, te je sve više ugroženih umirovljenika koji imaju pravo na mirovinu, ali teško mogu doći do nje jer im nije dostupno mjesto gdje bi je podigli, a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine je ukinuta mogućnost dostave mirovine putem pošte za novoumirovljene.
Ignoriranje pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica kojoj je Sindikat umirovljenika Hrvatske po ovlaštenju Željka Tomasa podnio 5. studenoga 2021. godine pritužbu protiv diskriminacije, poduzela je potrebne korake da bi se zaštitilo njegovo pravo kao invalidne osobe, utoliko više što je pravo na mirovinu ostvario još 1999. godine, a dostava mirovina poštom je ukinuta za sve umirovljene nakon 1.1.2014. Time se zapravo negira vjerojatnost da će se zbog promjene zdravstvenog stanja vratiti pravo na dostavu mirovine do kućnog praga.
Postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju kroz odredbe članka 96. neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako zakon naizgled vrijedi jednako za sve, prilikom primjene istog vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika.
Nije ostvarena jednaka mogućnost korištenja mirovinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostranjenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost. Kod slučaja geografske izoliranosti (npr. otoci i ruralna područja) treba uzeti u obzir da je riječ i o zgradama koje se nalaze u urbanim središtima, ali nemaju lift ili prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti.
Što kad si polupokretan
Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoćalost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većeg broja zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobilnost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji u određenom broju slučajeva završe sa smrtnom posljedicom. Sindikat umirovljenika, te Željko Tomas smatraju da svakom umirovljeniku u bilo kojem trenutku, pri umirovljenju ili nakon umirovljenja, treba omogućiti mogućnost izbora načina dostave mirovine, a jednako pravo trebali bi imati i korisnici
Još je jedan problem što je zbog epidemije ukinuto više od 200 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak ukidanja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata.
Napominjemo kako je broj korisnika mirovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavljala mirovina na kućnu adresu u 2021. iznosio oko šezdeset tisuća, a cijena koju hrvatske pošte naplaćuju za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna. I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedicama kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine.
Pučka pravobraniteljica proslijedila je slučaj na poduzimanje i od strane pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koja je zahtjev ocijenila opravdanim te uputila upit Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s prijedlogom za detaljnije reguliranje u članku 96. Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se barem osobama s invaliditetom omogućilo pravo na dostavu mirovine poštom. No, savjetnik pravobraniteljice Fabijan Kraljević upravo je izvijestio SUH kako su 11.08.2022. zaprimili očitovanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na Prijedlog izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u kojem su dobili sljedeći odgovor.
Izlike iz Ministarstva
„Ističemo kako je zakonsko rješenje o isplati mirovina putem banaka vezano prije svega činjenicom da se radi o tehnološki sigurnijem načinu isplate od isplate u gotovom novcu. Nadalje, ističemo problem utvrđivanja zdravstvenog stanja kao jednog od razloga za odobravanje isplate mirovine putem pošte. Prije svega, postavlja se pitanje dokazivanja činjenice smanjenja mobilnosti uslijed bolesti i/ili/ starosti, kao i problem utvrđivanja kriterija te posljedično i negativan utjecaj na trajanje postupka ostvarivanja prava na mirovinu. Također, nije moguće predvidjeti broj korisnika koji bi se u slučaju izmjene ZOMO-a eventualno opredijelili za isplatu mirovinskih primanja putem pošte, a samim time, bez odgode, niti predvidjeti buduće troškove državnog proračuna jer bi takva procjena iziskivala analizu na temelju podataka o broju potencijalnih korisnika s narušenim zdravstvenim stanjem, odnosno prethodno definiranje i postavljanje kriterija za provođenje takve analize, u prvom redu uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna. Međutim, napominjemo, kako će se u okviru rada ranije spomenute Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava izraditi zaključci koji će biti svojevrsna podloga za buduće unapređenje sustava i izmjene ZOMO-a te će se analizirati i razmotriti troškovi isplate mirovine putem pošte.“
Ured Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iz navedenog odgovora razaznaje da se odbija njihov navedeni prijedlog uz izliku da su to dodatni troškovi za državni proračun premda je sama HP – Hrvatska pošta d.d. u državnom vlasništvu. Ostavlja se mogućnost rasprave o navedenom na Radnoj skupini za analizu stanja mirovinskog sustava. Troša koji HZMO plaća po jednoj mjesečnoj dostavi mirovine je niži od 20 kuna, pa doista nije riječ o velikom trošku. Dakle, nakon ministra Miranda Mrsića koji je okrutno ukinuo pravo dostave mirovine poštom, svi su se ministri nastavili praviti kao da je riječ o vrlo kompliciranoj stvari. Isto postupa i novi ministar Marin Piletić. Kao da mu nije jasno koliko je teško nekom umirovljeniku ili korisniku nacionalne naknade spuštati se s brda i zabiti i podizati svoju mirovinu ili naknadu u udaljenoj banci ili pošti. Kao da političarima nije jasno da je riječ o temeljnom pravu – dostavi i dostupnosti mirovine. Tužno, zar ne.
Jasna A. Petrović
