Prvomajski prosvjed radničkih sindikata ove godine održao se pred zgradom Hrvatske udruge poslodavaca, te su čelnici držali uobičajene govore o potrebi povećanja radničkih prava. Na prosvjedu su sudjelovali i predstavnici SUH-a s obzirom da se SUH bori za prava svih zaposlenih umirovljenika, kao i svih budućih umirovljenika koji su sada zaposleni.
Prigodno, dva dana kasnije, stigao je i odgovor HUP-a, gdje je čelnik hrvatskih poslodavaca Damir Zorić zajedno s ostalim vodstvom predstavio javnosti prijedlog reformi poreznog sustava kojima je, kažu, cilj porezno rasterećenje rada i veće plaće. Tako su između ostalog istaknuli kako su troškovi rada visoki i zbog doprinosa, pa bi, prema njihovom zaključku, doprinose za I. stup mirovinskog osiguranja trebali spustiti sa 15 na 13 posto. Šokantno i neozbiljno.
S još nekim izmjenama tako bi se, smatra Zorić, skinula porezna presija s rada i zaustavilo iseljavanje radne snage iz Hrvatske. Zorića nije briga što bi smanjenje doprinosa za mirovine dodatno pokosilo ionako mizerne hrvatske mirovine, pa bez ikakve računice i sentimenta prema najugroženijim skupinama, daje ovakav prijedlog. Zorić kao Superhik želi dati još više bogatima, a uzeti siromašnima, jer da se ne zavaravamo, velik dio zasluga za iseljavanje i loše uvjete i niske plaće radnika su na hrvatskim poslodavcima, koji često sebi zgrću milijune, kupuje vile s bazenima na egzotičnim otocima, skupe
aute i satove, a radnicima daju preniske plaće. S figom u džepu i „k’o fol“ brigom za radnike, poslodavci
su dakako zabrinuti što će zbog nedostatka radne snage morati povisiti plaće.
Neki doista i nemaju za više plaće, ali puno njih imaju, ali ne daju. Zanimljivo je da je stopa izdvajanja iz bruto plaće za I. javni stup najniže u Europi, a ni sa dodatnih 5 posto koliko hrvatski radnici izdvajaju za štetni II. stup, odnosno ukupno 20 posto doprinosa, i dalje smo na dnu po visini plaćanja doprinosa. U većini EU zemalja doprinose za mirovinsko osiguranje plaćaju i radnik i poslodavac, pa tako u Italiji čak 33 posto bruto plaće ode na doprinose (9,2 posto radnik, 23,8 posto poslodavac), a u susjednoj Sloveniji s kojom se često volimo uspoređivati 24,35 posto (15,5 posto radnik, 8,85 posto poslodavac). U Češkoj, Francuskoj i Poljskoj radnici uplaćuju između 26 i 28 posto za mirovine.
Šlag na kraju je i izjava ministra financija Zdravka Marića, koji praktički podržava smanjivanje doprinosa, kazavši da „prije nego što se doprinosi smanje, treba napraviti strukturne reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu“. Neozbiljno je od ministra da u javnost uopće izlazi s izjavom o smanjivanju mirovinskih doprinosa, bez da je ikad sjeo za stol s predstavnicima sindikata, udruga ili strana, ili im barem poslao neki čudotvoran plan kojim bi mirovine rasle ili se bar zadržale na ovoj razini, a da se smanje doprinosi. Jer, doprinosi za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj definitivno su niski i trebali bi se povećati, nikako smanjiti.
I.Knežević
