Istaknuto

Znanstvenici smatraju da i plakanje i smijanje dobivaju poticaj iz istog dijela mozga. Isto kao što smijanje može rezultirati zdravstvenim koristima (smanjuje povišeni krvni tlak, poboljšava funkciju imunološkog obrambenog sustava), stručnjaci otkrivaju da to isto može činiti i plakanje. Što god osobi posluži da si da oduška i olakša stres dobro je za emocionalno zdravlje. Izgleda da i plakanje ima pozitivan učinak. Jedno je istraživanje utvrdilo da je 85 posto žena i 73 posto muškaraca izvijestilo kako se dobro osjećaju...

Potpisivanje ugovora o doživotnom, a pogotovo o dosmrtnom uzdrža­vanju, nažalost često završi loše po stariju osobu koja potpisuje te ugovore. Hrvatski starci i starice za koje se nitko nema ili ne želi brinuti, a nemaju dovolj­no sredstava za život, jednostavno su primorani od nekoga potražiti pomoć, no ta druga strana nerijetko ne ispuni ono što se ugovorom obvezala. Događa se, tako, da nakon potpisivanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, automatski ostanu bez svoje imovine, nekretnine, a zauzvrat ne dobiju potrebnu skrb,...

Nije tajna kako koronavirus više ugrožava starije muškarce od žena iste dobne skupine, a k tome ih i gotovo duplo više umire od tog nepredvidivog virusa. Dakle, žene su otpornije na Covid-19 u zdravstve­nom aspektu, ali nisu u ekonomskim i socijalnim posljedicama. Neposredni pad gospodarskog razvoja u Europi vjerojatno će utje­cati na šanse žena za zaposlenje više nego na muškarce, a glavni razlog su neravnoteža u zastupljenosti spolova na različitim poslovima u gospodar­stvu. Očekuje se da muškarci rade u onim...

Krajem 2016. godine u Hrvatskoj je radilo oko 2.600 umi­rovljenika, a krajem 2017. njih oko 3.500. Brojka se kra­jem 2018. godine popela na 4.600, a ondaje uslijedila nova mirovinska reforma prema kojoj su od 1. siječnja 2019. godine, uz starosne i prijevremeni umirovljenici dobili mo­gućnost rada do polovice radnog vremena. Tadašnji ministar Pavić predvidio je kako će nove mjere u samo godinu dana dovesti do brojke od oko 20.000 zaposlenih umirovljenika. Do skoka broja zaposlenih umirovljenika je došlo, ali ne...

Obitelji žrtava covida-19 iz Ber- gama, grada koji se nalazi u sjevernom dijelu Italije naj- pogođenijem koronavirusom, sredi­nom lipnja poduzeli su pravne korake kako bi dobili pravdu i zadovoljštinu za svoje umrle. Riječ je o prvoj akciji te vrste u Italiji, gdje je dosad pande- mija odnijela gotovo 35 tisuća života. Nezadovoljni članovi obitelji prvo su osnovali Facebook grupu koja ima 60 tisuća članova, a nakon toga i udru­gu pod nazivom “Noi Denunceremo” (“Tužit ćemo”). I to su upravo učinili,...

U Hrvatskoj imamo državne domove umirovljenika, županijske odnosno gradske, privatne i obiteljske do­move. Ono što u narodskom govoru sma­tramo društvenim domovima, zapravo su domovi za koje je temeljem odluke tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi 21. prosinca 2001. godine izvršen prijenos osnivačkih prava nad domovima za starije i nemoćne na jedinice područne (regionalne) samouprave. Prenesene su obveze, ali ne i zgrade. Ministar je podržao inicijativu Naime, tom prigodom nije izvršen i prijenos vlasništva nad nekretninama u kojima se obavlja navedena...

Brojne inicijative Sindikata umirovlje­nika Hrvatske kojima se godinama nastoji izboriti za poboljšanje statusa umirovljenika i starijih osoba vrlo često se podudaraju i sa zahtjevima ureda Pučke pravobraniteljice. Godišnji izvještaji tog ureda redovito uključuje problematiku starijih. I dok su se neke stvari pomaknule na bolje, previše je još problema i nepravdi prema starijima koje se trebaju ispraviti. Ured Pučke pravobraniteljice je zadužen i za zaštitu prava starijih osoba. U kojoj mjeri je to na listi Vaših prioriteta? Starije osobe su na...

Jesu li starije generacije ulazile u mi­rovinski sustav s premalo godina rad­nog staža, kako kaže čelnik Udruge Lipa Davor Huić, čovjek transparentnih neoliberalnih svjetonazora i branitelj ka­pitalizma. Huić se pritom služi netočnim podacima te kaže kako prosječni radni vijek umirovljenika iznosi samo 30 godina i sedam mjeseci, što, naglašava, „Hrvatsku stavlja daleko od najboljih praksi EU-a". E, pa, Huiću i svi vi brojni kritičari hr­vatskih umirovljenika, niste u pravu! Ne­točno je da su Hrvati lijeni i da premladi odlaze u...

SILVANO HRELJA Ništa bez fotelje Silvano Hrelja, predsjednik je Hrvatske stranke umirov­ljenika od 2008. godine, a saborski je zastupnik za umirov­ljenike od 2003., od svoje 45. godine, a da nikad u životu nije bio umirovljenik. Hrelju je tada kandidirao Sindikat umirovljenika Hrvatske i financirao mu kampanju. Rođen je u selu Hreljani u Istri 14.3.1958., a od 2008. je na dužnosti predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika. U Zagrebu je završio srednju elektrotehničku školu 1977., a kasnije, kao stipendist Uljanika, 1988. završava i...

Piše: Jasna A. Petrović Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom po­topu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izbo­rima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto po­vjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje pred­stavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa...