Nije tajna kako koronavirus više ugrožava starije muškarce od žena iste dobne skupine, a k tome ih i gotovo duplo više umire od tog nepredvidivog virusa. Dakle, žene su otpornije na Covid-19 u zdravstvenom aspektu, ali nisu u ekonomskim i socijalnim posljedicama.
Neposredni pad gospodarskog razvoja u Europi vjerojatno će utjecati na šanse žena za zaposlenje više nego na muškarce, a glavni razlog su
neravnoteža u zastupljenosti spolova na različitim poslovima u gospodarstvu. Očekuje se da muškarci rade u onim djelatnostima koje se smatraju ključnim ekonomskim aktivnostima, kao što su prijevoz, zaštitne službe (na primjer, rad na policiji), poljoprivreda, održavanje i popravci, dostava itd. pa su zaštićeniji od nezaposlenosti. Drugo, kriza Covida-19 pogodila je mnoge usluge koje uključuju česte kontakte s kupcima i klijentima, a za koje nije moguće raditi na daljinu, kao što su trgovina, zabava i kultura, usluge, socijalne i osobne usluge, ugostiteljstvo, putovanja i turizam – neki od sektora u kojima žene brojčano dominiraju.
Pad zaposlenosti
Prema podacima OECD-a iz lipnja 2020. došlo je do izrazitog pada zaposlenosti žena u zemljama članicama, a ova kriza, kao ni jedna druga prije, ima izraziti rodni aspekt i teške ekonomske posljedice po žene.
Eurofound je u travnju proveo istraživanje diljem EU-a kako bi otkrio kako se Europljani nose s radnim životom tijekom pandemije. Utvrdilo se kako puno radnika radi kod kuće, što nikada ranije nije bio slučaj. Također se pokazalo da prije krize više žena (64 posto) nego muškaraca (57 posto) nikada nije radilo od kuće, dok su se sada bolje prilagodile i kod kuće radi čak 39 posto žena u usporedbi s 35 posto muškara
ca. U skupini majki s djecom, čak ih je 46 posto zaposleno od kuće.
No, dok se prije pandemije povećanje broja žena koje rade kod kuće moglo prepoznati kao pozitivan tijek, odnosno kao dokaz da radno
vrijeme postaje fleksibilnije, a ravnoteža između radnog i privatnog života se poboljšava, sada u vrijeme socijalne udaljenosti i zatvaranja se potvrđuje kako je povećan teret za mnoge zaposlene majke koje žongliraju poslom, školovanjem djece i brigom u kući, a sve to u istom džepu prostora i vremena.
Skrb je ženski posao
Iako se sve više priča o izjednačenoj podjeli roditeljstva i kućanskih poslova među spolovima, briga je i dalje uglavnom ženski posao. Europska anketa o kvaliteti života iz 2016. (EQLS) utvrdila je, na primjer, da su žene u prosjeku brinule o svojoj djeci 39 sati tjedno, u odnosu na 21 sat koji provode muškarci. Žene su u prosjeku 17 sati tjedno posvećivale kuhanju i kućanskim poslovima, u usporedbi s 10 sati za muškarce. Danas se zbog pandemije i korone povećava udjel neplaćenog posla kod žena, a djeca koja nisu u dječjim ustanovama i školama, te stariji uzdržavani roditelji u kući, trebaju više skrbi. Tako se s pandemijom ženski neplaćeni rad povećava, što će svakako utjecati i na povećanje rodnog jaza u plaćama, a posljedično i u mirovinama.
Koncentracija aktivnosti u vlastitom domu također znači da je sukob obveza posla i obiteljskog života sigurno u porastu, pa je tako u travnju 2020. godine 13 posto muškaraca i 14 posto žena izjavilo da im je sve teže obavljati
radne zadatke, dok je anketom u 2015. godini zabilježeno samo četiri posto ispitanika koji su imali taj problem. Zbog pandemije i rada od kuće trećini žena teško je koncentrirati se na svoj rad, u odnosu na jednu šestinu muškaraca.
Manje žena
Kako je u Hrvatskoj? Analizom najnovijih statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o registriranoj nezaposlenosti prema spolu, udjel žena u nezaposlenosti u pandemijskim mjesecima polako klizi na dolje. Krajem svibnja 2020. je bilo registrirano 157.839 nezaposlenih od čega 55,7 posto žena, a godinu ranije bilo je 116.466, od čega 55,2 posto žena.
Međutim, kad gledamo broj zaposlenih, tu je vidljiv postupni pad ženske zaposlenosti, od npr. 46,8 posto u travnju na 46,6 u svibnju 2020. Ako se takva tendencija nastavi, nastupit će vidljive posljedice. No, prema poznatoj činjenici da je daleko veći udjel žena u radu na crno, moguće je da će taj udjel i rasti, jer s nesigurnim gospodarstvom, poslodavci su manje skloni službeno zapošljavati radnike, osobito ne na neodređeno.
Pandemija je žene opet gurnula natrag prema obitelji, a takve su tendencije sve vidljivije i u nastupima desnijih stranaka, pa su posljedice po njihov položaj na tržištu rada predvidive.
