Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”, održanoj 28. veljače, izjavio je kako „više nećemo imati veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje ako se nastave pozitivni gospodarski trendovi, a samim time će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja biti veći, a time i deficit manji”. Točnije, ministar se javno zalaže za privatizaciju i individualizaciju odgovornosti od rizika starenja, a da tako nešto ne preporučuje niti Europska unija, niti je išta takvoga raspravio i odlučio hrvatski zastupnički dom.
Naime, Ćorić je istaknuo kako on dio rješenja tog problema vidi u spoznaji da svaka osoba u Hrvatskoj mora već od najranije faze ulaska na tržište rada brinuti o tome kako i na koji način u okviru pojedinih štednih oblika misliti na svoju starost. Kao dio rješenja vidi i u smanjenju stope izdvajanja za prvi stup mirovinskog osiguranja s 15 na 14 posto onog trenutka kada se stvore uvjeti za to, te u povećanju stope s 5 na 6 posto za drugi stup mirovinskog osiguranja privatne kapitalizirane štednje.
Bogati neka štede, a koga briga za siromašne
“Oni koji to financijski mogu, trebaju dio svoje štednje usmjeriti u pojedine štedne oblike. Ekonomska politika mora dati ključan doprinos u vidu povećanja zaposlenosti pa onda i broja osiguranika, ali s druge strane pojedinci sa svoje strane moraju učiniti određeni napor”, rekao je Ćorić. Time ministar poručuje da bogati mogu štedjeti, a za siromašne ne predlaže rješenje, jer takve, valjda, on niti ne poznaje.
Sindikat umirovljenika Hrvatske niz godina upozorava kako je drugi mirovinski stup upravo uzročnik krize mirovinskog sustava i prekomjernog javnog deficita, a ne potencijalni spasitelj. Podsjećamo, od strane SUH-a upućen je niz zahtjeva vladama i ministrima za njegovo ukidanje jer je preskup, neuspješan, nesiguran i rizičan, nema elemenata solidarnosti, a osigurat će tek simbolične dodatke mirovinama iz prvog stupa. Umirovljeničke udruge su predlagale hitnu reformu drugog mirovinskog stupa u dobrovoljan, upravo kako su napravile Češka, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska, a planira i Bugarska.
Jači prvi mirovinski stup, drugi dobrovoljni
Model mirovinske reforme u kojem je otkinuta četvrtina mirovinskog doprinosa i predana na upravljanje (stranim) bankama, Svjetska banka pripremila je devedesetih godina za postkomunističke i posto- talitarne zemlje, a cijena takve casi- no-ekonomije je tranzicijski trošak od 1,6 posto bruto društvenog proizvoda godišnje. Naravno, cijena su i sramotno niske mirovine, koje su hrvatske starce i starice dovele pri vrh tablice najsiromašnijih starijih osoba u Europskoj uniji. O tome da mirovinski bankari deru administrativne troškove i isplaćuju si visoke bonuse, ministar Ćorić ne govori.
Rješenja „krize mirovinskog sustava” koje, između ostalog, zagovaraju i sindikati, upravo su kreiranje novih radnih mjesta, povećanje plaća i zaposlenosti, te eliminiranje nesigurnog rada (rad na određeno, agencijski rad itd) te rada na crno, a u konačnici ukidanje, tj. zamrzavanje uplate doprinosa u drugi stup i vraćanje sredstava u prvi stup iz kojeg su sredstva oduzeta.
