Tražimo uvođenje minimalne mirovine u visini 50 posto od minimalne plaće te uvođenje tzv. socijalne mirovine odnosno državne naknade za starije od 65 godina bez mirovine na teret proračuna. Podsjetimo pri tom kako je stari dug umirovljenicima dosegao oko 10 milijardi kuna, pa se vlada i u mnogo težim okolnostima suglasila isplatiti ga.
Dug novim umirovljenicima imao bi težinu od oko 3,5 milijardi kuna povećanja godišnje, no u slučaju jednokratne isplate, sigurno bi se moglo govoriti o drukčijim brojkama. Takvo jednokratno usklađivanje i poravnavanje startnih pozicija novih i starih umirovljenika je naprosto neophodan prvi korak. Nadalje, procijenili smo kako bi minimalna mirovina, uz postojeći institut najniže mirovine, u slučaju izračuna na temelju bruto minimalne plaće, iznosila oko 1.500 kn, čime bi trošak ove izmjene bio oko 950.000 kn godišnje.
Međutim, trenutno bi realnije bilo utvrđivanje minimalne mirovine na 50 posto neto minimalne plaće, pa bi ona tako iznosila 1.200 kn, što je svakako više od postojećeg iznosa najniže mirovine za 15 godina radnog staža. Najniže mirovine bi se zadržale, ali bi se svima onima koji imaju manje od 1.200 kn pripala razlika do minimalne. Može li netko preživjeti od 1.200 kn mirovine? Ne može. Ne može preživjeti niti od 1.500 kn, no početni se koraci moraju poduzeti.
Najbitnije je da se uvede automatizam prema kojem bi minimalna mirovina svake godine bila usklađena s minimalnom plaćom, podržavajući sindikalne zahtjeve da minimalna plaća treba iznositi 50 posto prosječene plaće.
Novi model usklađivanja Drugi zahtjev iz peticije poziva na poboljšanje modela usklađivanja mirovina. Postojeći model je vrlo zbrkan i ne daje realnu sliku, jer se praktički koristi klasična „švicarska formula” po kojoj su godišnje mirovine gubile realnu vrijednost za oko jedan posto. Zato i jesmo danas na vrhu EU ljestvice siromašnih starijih od 65 godina.
Naš je prijedlog uvesti novi model usklađivanja mirovina s rastom plaća zaposlenih i potrošačkim indeksom izrađenim posebno za usklađivanje mirovina, i to potrošački indeks za mirovine koji se ne smije računati na temelju kretanja svih cijena, već samo cijena hrane, stanovanja, grijanja, zdravlja i prijevoza i sl. Također, uz usklađivanje dva puta godišnje s povoljnijim faktorom (porasta plaća ili potrošač- kog indeksa), dodajemo da bi se jednom godišnje mirovine trebale uskladiti i s rastom bruto društvenog proizvoda.
Prema našim procjenama rast mirovina po ovoj metodologiju bi iznosio između dva i 3 posto godišnje. Cijena ovog „paketa” bila između 600 i 900 milijuna kuna godišnje. Adekvatnim usklađivanjem mirovina se najuspješnije sprječava siromaštvo.
U našoj peticiji treći zahtjev je vrlo kratak: Unaprijedimo zaštitu i participaciju umirovljenika. Pod time na prvom mjestu tražimo uvođenje posebnog pravobranitelja za starije osobe, ali i uvođenje savjetodavnih tijela za umirovljenike i starije osobe na razini županija, gradova i općina. Jer, mi doista želimo, možemo i znamo suodlučivati o cijeloj društvenoj zajednici.
No, iz naše Programske platforme 40+, ima još dosta zahtjeva o kojima treba razgovarati. Mi smo ovdje, već kucamo na vrata Vlade!
