Na 200. sjednici održanoj 17. prosinca 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 151 od 19. prosinca 2014., te stupila na snagu 1. siječnja 2015.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naglasio je da se tom Uredbom ispunjava ono što je dogovoreno u Hrvatskom saboru na sastanku s hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, te pojasnio da se razdvajanje mirovina hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata odgađa za šest mjeseci, s 31. prosinca 2014. na 30. lipnja 2015., iako samo razdvajanje mirovina neće donijeti nikakve promjene u visini mirovine. Zaboravio je reći kako se model usklađivanja mirovina u toj kategoriji bitno mijenja, te im prijeti i tri godine svojevrsnog zamrzavanja mirovina.
Međutim, ostalim korisnicima kojima je dio mirovine određen, odnosno ostvaren prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima razdvaja se mirovina koja im pripada na dan 31. prosinca 2014., a Zavod će o tome donijeti rješenje u roku od 60 dana. SUH će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti takve Uredbe zbog diskriminacije svih drugih kategorija umirovljenika iz članka 80. ZOMO-a.
Uredbom se, nadalje, izvršava usklađivanje sa zakonima koji su u međuvremenu doneseni tijekom 2014., kojima je propisano ustrojavanje jedinstvenog tijela vještačenja koje je dio Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod za vještačenje). Počevši od 1. siječnja 2015. Zavod za vještačenje obavljat će poslove vještačenja u prvome i drugom stupnju za potrebe ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, a te poslove neće više obavljati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Osim toga, Uredbom se usklađivanje ZOMO i sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima. Preciznije je određeno da jednak pristup pravima iz mirovinskog osiguranja imaju osiguranici koji rade s nepunim radnim vremenom, kao i oni koji rade s punim radnim vremenom.
Uredbom su uređene i odredbe o rokovima za prijavu samostalnih obveznika te prijavljivanje radnika kod poslodavaca. Poslodavac je dužan radnika prijaviti osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
Također je promijenjen naziv prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer ima obilježja starosne mirovine – stječe se navršenjem 60 godina života i stažem osiguranja od 41 godine, a određuje se bez umanjenja. Važno je napomenuti da se mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine ne odnosi na starosnu mirovina za dugogodišnjeg osiguranika. Osiguranik koji istovremeno ispunjava uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i starosnu mirovinu (65 godina života – muškarac, odnosno 61 godinu i 3 mjeseca u 2015. godini –žena – uvjet starosne dobi iz prijelaznog razdoblja za žene), nema pravo na izbor starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, već može ostvariti pravo samo na starosnu mirovinu.
