Predstavnici Sindikata i Matice umirovljenika iznijeli su svoje zahtjeve na 4. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održanoj 19. svibnja 2021. U fokusu je nova formula za usklađivanje mirovina koja bi dvaput godišnje umirovljenicima trebala donositi veće povišice nego dosad.
Predstavnici Ministarstva rada su obećali izvršiti kalkulacije o mogućim troškovima uvođenja povoljnije formule.
Na sjednici je predstavljan i sadržaj novog Zakona o socijalnoj skrbi, koji će donijeti mnogo novosti u vezi obiteljskih domova za starije te socijalnoj inspekciji, dok su predstavnici umirovljeničkih udruga inzistirali na uvođenju statusa njegovatelja za starije od strane članova obitelji.
U javno savjetovanje uskoro će i novi Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027., kao i Akcijski plan borbe protiv siromaštva za razdoblje do 2024. godine za koje su predstavnici umirovljeničkih udruga izrazili nezadovoljstvo što njihovi predstavnici nisu bili uključeni u radne skupine, već minorne udruge. „Staračko i žensko siromaštvo u Hrvatskoj prevladavaju i nismo zadovoljni što smo isključeni iz donošenja takvih značajnih dokumenata”, zaključila je predsjednica Nacionalnog vijeća Jasna A. Petrović te najavila da će se oni uključiti u javno savjetovanje.
Nastavno na izvještaj o provedbi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, predstavnici umirovljenika su ustrajali u zahtjevu da se nacionalne naknade starijim osobama dostavljaju i poštom, kao i da se kao uvjet za valjani zahtjev makne obveza imanja bankovnog računa, jer to za mnoge starce u ruralnim krajevima znači pješačenje i desetak kilometara do prve banke.
Umirovljenici su ponovili i zahtjev vezan za proširenje prava na rad uz zadržavanje mirovine, pri čemu traže da se umirovljenima prema općim propisima daju jednaka prava kao i povlaštenim kategorijama, poput vojnika i policajaca koji mogu raditi i na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Ne odustaju ni od zahtjeva da se onima s najnižim mirovinama ona ne umanjuje u slučaju rada, kao i da pravo zapošljavanja dobiju i korisnici obiteljskih mirovina.
Plodom je urodila i inicijativa Sindikata i Matice o prebacivanju vlasništva 31 doma za starije i nemoćne osobe koji Zavod za mirovinsko osiguranje u potpunosti prepušta županijama kako bi mogli samostalno donositi odluke o proširivanju kapaciteta te ostalim ulaganjima, te su o tome izviješteni, kao i o dosadašnjim isplatama Covid dodatka. Na sjednici je iznesena i informacija o realizaciji programa„Zaželi”, te je predstavljen priručnik „Psihološki osjetljiva skrb o starijim osobama u vrijeme pandemije Covid-19″.
PISMO MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE
Odgovor, dostavlja se
Nakon što su Sindikat i Matica umirovljenika 2. ožujka 2021. po desetu godinu zaredom uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, uključila se u travnju i Uprava za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s prijedlogom da se u postupak izrade izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, u dijelu koji se odnosi na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključe i predstavnici tog Ministarstva i dvaju najvećih umirovljeničkih udruga.
I 25. svibnja eto odgovora njima, s obaviješću tek na znanje Sindikatu i Matici. U odgovoru piše da je zahtjev ovih udruga jednak prethodnome od 8. siječnja 2020. istih inicijatora, te da Naslov ostaje pri svom negativnom odgovoru kojim se njihov prijedlog odbija. U potpisu je neki neidentificirani „u zamjenu” potpis, bez ikakvog daljnjeg obrazloženja. Da li to znači da i u novom mandatu ovo nadležno Ministarstvo pravosuđa ostaje pri pogodovanju lešinarskom lukrativnom biznisu cijele hobotnice umreženih sudaca, bilježnika, odvjetnika, zdravstvenih radnika, zaposlenih u sektoru socijalnih usluga i skrbi i drugih koji godišnje za siću uberu barem dvije tisuće nekretnina nezaštićenih starijih osoba.
A što su tražile umirovljeničke udruge? Da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, jer ga od ugovora o manje opasnom doživotnom uzdržavanju razlikuje tek 7 posto starijih osoba. Da se hitno uvede registar ugovora o doživotnom uzdržavanju i ograniči njihovo potpisivanje na najviše dva po uzdržavatelju. Da se, po ugledu na zapadnoeuropske zemlje, uvede sustav u kojemu su u sam proces sklapanja ugovora i nadzora uključene javne socijalne službe, da se sudski postupci za raskid ugovora o uzdržavanju vode po hitnom postupku, jer najčešće žrtve umru od starosti prije okončanja spora itd. Nažalost, tu je vjerojatno riječ o nemaru ili čak korupciji, jer deset godina inicijativa, kako od umirovljeničkih udruga, Pučke pravobraniteljice, Javnobilježničke komore, ostaje ignorirano. Dok se masovna otimačina ne dovrši.
