Ni najveći pesimisti nisu očekivali da će Vlada za 2026. godinu odrediti da visina godišnjeg dodatka iznosi tek 7 eura po godini staža. Doista, nakon prošlogodišnjih 6 eura, očekivalo se da će Vlada u najgoru ruku odrediti 8 eura po godini staža, što je bila neka najniža razumna granica zbog koje se koliko-toliko u Vladi ne bi crvenili pred ogromnom umirovljeničkom populacijom. No, dogodila se, rekli bismo, skoro pa kozmetička promjena, iako je Vlada „spinom“ pokušala opravdati svoju nedarežljivost govoreći kako je riječ o porastu od 16,7 posto u odnosu na prošlu godinu. No, realno, prosječni korisnik dodatka prošle godine je dobio 178 eura, a ove će 208 eura, te govorimo o godišnjem povećanju od samo 30 eura što je praktički pojela inflacija s jednim odlaskom u trgovinu za kupovinu blagdanske trpeze. Ministar Ružić je u jednoj izjavi kazao kako jedna godina staža košta državni proračun oko 40 milijuna eura, pa je doista pomalo i nevjerojatno da Vlada nije mogla iznaći barem tih dodatnih 40 milijuna kako bi godišnji dodatak iznosio barem 8 eura po godini staža.
Daleko od iznosa 13. mirovine
Podsjetimo, početkom listopada 2026. na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske iznijeli su svoj prijedlog da dodatak iznosi 12 eura po godini staža, što bi iznosilo otprilike oko polovice iznosa prosječne mirovine, s naglaskom da bi u 2027. godini trebalo isplatiti dva takva dodatka, pred ljeto te božićne/novogodišnje blagdane, čime bi u suštini dva godišnja dodatka financijski imali težinu jedne 13. prosječne mirovine. SUH je tu zapravo i ublažio svoj prvotni prijedlog, gdje je za godišnji dodatak tražio da jedna godina staža iznosi 80 posto AVM-a, što bi bilo 12,51 euro. Ovako, sa samo 7 eura koji će se isplatiti pred Božić, hrvatski umirovljenici praktički će imati tek malo više od četvrtine prosječne (13.) mirovine.
Polovica EU zemalja ima punu 13. mirovinu, a neke i 14. mirovinu, a razlog je jasan, pomaganje umirovljenicima koji su u težem financijskom položaju od zaposlenih. No, u Hrvatskoj, Vlada taktizira i osluškuje koliko veliko je nezadovoljstvo umirovljenika te prate ankete o svojoj popularnosti i procjenjuju da li se nakon ovako nepopularne mjere dogodio pad podrške, a u pravilu to se ne događa, te onda mogu gotovo odriješenih ruku nastaviti s dosadašnjom praksom bacanja mrvica umirovljenicima i održavanja statusa quo. Tome im svakako pomaže razjedinjenost stranaka s umirovljeničkim predznakom, a na koju se nadovezuje i umirovljenička populacija, koja glasa uglavnom vodeći se ideološkim motivima, zaboravljajući svoju neimaštinu, a i slaba oporba koja nema jasan program kako riješiti problem niskih mirovina.
Prosvjed SUH-a u predizbornoj 2027.
Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama se bori za veće mirovine i prava umirovljenika, na način da „pritišće“ Vladu izjavama svojih predstavnika u medijima, pisanjem ovakvih tekstova, a na kraju krajeva i ono najvažnije, organiziranjem prosvjeda, a zadnji je organiziran u travnju 2026. godine. Nastavi li se ovakvo ignoriranje umirovljenika, SUH će svakako razmisliti i o prosvjedu u 2027. godini koja će biti pravi test za Vladu, jer je to godina uoči parlamentarnih izbora, a gdje će SUH inzistirati da se ispune njegovi ključni zahtjevi za povećanje mirovina. Jedan od njih je upravo da se isplate dva godišnja dodatka, čime bi se smanjio ogroman jaz između prosječnih mirovina i prosječnih plaća koji je među najgorima u EU. Dakako, i prosječne mirovine (bez međunarodnih ugovora) u iznosu od 750 eura sigurno nisu dostatne za normalan život u starijoj dobi u Hrvatskoj, te bi one trebale iznositi minimum 1.000 eura s obzirom na visoke troškove života.
S godišnjim dodatkom mirovine će za prosječnog korisnika porasti na godišnjoj razini za 17 eura kada se iznos od 208 eura podijeli na 12 mjeseci, no ono što je bitno naglasiti je da ta povišica nije dio osnovice mirovine, odnosno ne uzima se u obzir prilikom usklađivanja mirovina svakih šest mjeseci. Tako da je i na tome Vlada zapravo uštedjela na umirovljenicima.
Ono što je SUH inzistirao pri donošenju novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je donesen 1. srpnja 2025. je da se iznos godišnjeg dodatka zakonski veže uz aktualnu vrijednost mirovine, i da ne ovisi o političkoj odluci Vlade krajem svake godine kako bi se upravo izbjegle licitacije i mali iznosi koji na kraju ne rješavaju problem siromaštva umirovljenika, a što Vlada nije prihvatila.
Za one koji ne znaju, godišnji dodatak se ne oporezuje, ne može biti predmet ovrhe i ne uračunava se u prihodovni cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, a isplatit će ga HZMO u prosincu bez podnošenja ikakvih zahtjeva ili donošenja posebnih rješenja. Neki će reći, u redu je, svaki euro dobro dođe, ali ostaje činjenica da je riječ o jednokratnoj isplati koja se u prosincu istopi na režije i blagdanski stol. No, umirovljenicima ne trebaju privremene vatrogasne mjere, već sustavno veće i sigurnije mirovine koje prate stvarne troškove života, a uz to i poboljšavaju umirovljenički standard koji je i dalje na niskim granama, i ne nazire mu se kraj…
Igor Knežević
