U petak 9. listopada 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, a na kojoj su sudjelovali i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić, zamjenik Stjepan Milobara te glavni tajnik Igor Knežević. Dvije glavne točke dnevnog reda bile su rasprava i davanje prijedloga o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža te najavljene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. S obzirom da je riječ o dviju važnim mjerama koje se tiču svih umirovljenika na početku sjednice sudjelovao je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. On je i dobio uvodnu riječ nakon koje je zbog obveza otišao, a u njoj je nabrajao sve pozitivne izmjene u mandatu njegove Vlade od 2016. godine kad je došla na vlast.
Plenković o pozitivnim promjenama
Kazao je kako je u dijalogu s Maticom umirovljenika Hrvatske, Sindikatom umirovljenika Hrvatske i drugim udrugama kroz ove godine unaprijeđen sustav mirovinskog osiguranja, kazavši kako je prosječna tzv. „sveukupna mirovina“, koja je zapravo mirovina bez međunarodnih ugovora, u mandatu njegove Vlade povećana za gotovo 114 posto, na 764 eura, odnosno za 117 posto, odnosno 780 eura kada se uračuna godišnji dodatak te da je vrlo izgledno da će do kraja mandata 2028. godine dosegnuti 800 eura. Dodao je i da je najniža mirovina porasla za 141 posto, te dalje nabrojao i druge izmjene koje su uvedene, poput poboljšane formule usklađivanja (na 85-15), uvođenje 12 mjeseci staža za rođeno dijete novoumirovljenima, ukidanje penalizacije od 70. godine života i ostale promjene u mirovinskom sustavu i sustavu socijalne skrbi poput uvođenja inkluzivnog dodatka, kao i mjere poput ograničavanja cijena određenih proizvoda i paketa mjera pomoći za zaštitu standarda građana.
I nitko ne spori da bi materijalni i društveni položaj umirovljenika bio puno gori da nisu napravljeni ti pomaci u kojima je svojim prijedlozima i zahtjevima sudjelovao i Sindikat umirovljenika Hrvatske, no ostaje činjenica da nije napravljeno dovoljno jer je inflacija uglavnom „pojela“ sve te pozitivne izmjene.
Točku dnevnog reda o godišnjem dodatku započela je ravnateljica uprave za mirovinski sustav pri ministarstvu rada i mirovinskog sustava Melita Čičak koja je kazala kako je za prošlu godinu za isplatu godišnjeg dodatka na mirovine bilo isplaćeno 217,5 milijuna eura za milijun i 228 tisuća umirovljenika, dok je za ovu godinu predviđeno 210,1 milijun eura za milijun i 237 tisuća umirovljenika te da će Vlada do kraja listopada odlučiti koliko će vrijediti jedna godina staža.
Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević upitao ju je, s obzirom da je predviđeno manje novca, a korisnika je više nego prošle godine, znači li to da će godišnji dodatak onda biti jednak ili niži od prošlogodišnjih 6 eura po godini staža, na što je ona odgovorila da su to bile projekcije za ovu godinu i da će dodatak biti sigurno veći, što je smirilo SUH-ove predstavnike, barem zakratko, jer je duhove ponovno uzburkala izjava za medije ministra Ružića nakon sjednice, no o tome malo kasnije.
SUH traži 12 eura po godini
Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić na sjednici je kazala kako SUH ne odustaje od svog zahtjeva da godišnji dodatak iznosi 80 posto aktualne vrijednosti mirovine, što bi preračunato značilo 12,50 eura po godini staža, no da bi SUH u ovom trenutku bio zadovoljan i sa 12 eura po godini staža, s time da SUH i dalje ostaje pri svom da bi se od sljedeće godine taj dodatak trebao isplaćivati dvaput godišnje, pred ljeto i u prosincu. Kazala je i da je predsjednik Vlade nabrojao sve pozitivne promjene koje su učinjene, ali i upitala zašto nakon svih tih promjena umirovljenici svejedno sve teže žive.
Predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna je kazala kako bi se vrlo rado složila sa zahtjevom SUH-a od 12 eura po godini staža i da se isplaćuje dvaput godišnje, ali da to nije realno, dodavši kako Matica smatra da bi jedan dodatak od 10 eura po godini staža bio u redu, ali u suštini bi se zadovoljili i sa 8 eura po godini staža, jer bi to svejedno značilo rast od 33 posto u odnosu na prošlu godinu kada je vrijednost iznosila 6 eura.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić kazao je kako i on sam nije zadovoljan s iznosom i volio bi da je on viši, ali da puno toga ovisi o proračunu. Igor Knežević je na kraju ponovio kako je ovo Nacionalno vijeće savjetodavno tijelo Vlade i da bi kao takvo trebalo Vladi dati svoj zajednički prijedlog o visini godišnjeg dodatka. Predstavnici ministarstva su odgovorili kako je riječ o davanju prijedloga sviju uključenih strana, dok je Fortuna kazala kako je nemoguće dati zajednički prijedlog jer Matica i SUH traže različite iznose.
Sedam eura je ponižavajuće
No, novi šok za predstavnike SUH-a uslijedio je odmah nakon sjednice Vijeća, na kojoj su jedan po jedan izjave za medije davali ministar Ružić i predsjednice SUH-a i Matice. Prvi je pred novinare izašao ministar Ružić koji je kazao kako je Vlada na ranijoj jutarnjoj sjednici istog dana usvojila rebalans proračuna prema kojem je za godišnji dodatak predviđeno samo 6 eura po godini staža! Nakon toga je kazao i kako „ukoliko se na temelju današnjeg razgovora na Nacionalnom vijeću bude išlo na povećanje tog iznosa, da će se onda iz nekih rezervi u proračunu pokušati iznaći veći iznos“. Osim predstavnika SUH-a s tom njegovom izjavom bila je neugodno iznenađena i predsjednica Matice Fortuna, te su tijekom trajanja davanja izjava od strane ministra i predstavnici SUH-a i Fortuna upitali ravnateljicu za mirovinski sustav Melitu Čičak je li moguće da Vlada misli dati samo 6 eura kao i prošle godine, na što je Čičak opet odgovorila da će dodatak sigurno biti viši.
Četiri dana kasnije, predsjednik Vlade Plenković u Saboru je kazao kako će Vlada predložiti da visina godišnjeg dodatka iznosi 7 eura po godini staža, ali da ga Vlada mora još usuglasiti sa svojim koalicijskim partnerom, Hrvatskom strankom umirovljenika.
Nažalost, kao i prošle godine, ponovilo se licitiranje s iznosom godišnjeg dodatka, gdje će Vlada očito do zadnjeg osluškivati koliko veliko će biti nezadovoljstvo umirovljeničke populacije. Ako Vlada odluči isplatiti samo 7 eura to će svakako biti ponižavajući iznos za umirovljenike.
Veliko nezadovoljstvo umirovljenika
Od izlaska informacija u javnost, prvo nakon sjednice Nacionalnog Vijeća u petak, a onda i nakon izjave predsjednika Vlade, SUH-ov mail prekrcan je porukama ljutitih i nezadovoljnih umirovljenika, a telefon ne prestaje zvoniti. Nije izlika što se licitira s malim iznosima godišnjeg dodatka, ali na njegovu visinu ipak utječe, baš kao i prošle godine, činjenica da je i ove godine premašen planirani iznos za isplatu inkluzivnog dodatka. Naime, rebalansom proračuna zbog povećanja broja korisnika (čak 41.000 više od procjene) za isplatu je predviđeno dodatnih 185 milijuna eura. Naime, prvotnim planom predviđeno je 995 milijuna eura, a sada je taj iznos dosegnuo gotovo 1,2 milijarde eura. Još oko 42 milijuna eura rebalansom je dodano za ostale vidove naknada iz sustava socijalne skrbi.
S obzirom na neočekivane troškove oko inkluzivnog dodatka Ružić je najavio i izmjene Zakona o inkluzivnom dodatku, tvrdeći da će se njime redefinirati prava korisnika kako bi potpora bila što bolje usmjerena onima kojima je potrebna, dodavši da to ne znači da će se nekome oduzimati prava. No, svakako i taj dodatak utječe i na godišnji dodatak na mirovine, pa recimo kad ministar Ružić u izjavi za medije kaže kako jedan euro godišnjeg dodatka vrijedi oko 40 milijuna eura, onda se lako izračuna da 185 milijuna eura koji su rebalansom dodatno predviđeni za isplatu inkluzivnog dodatka, vrijede 4,60 eura po godini staža. Jasno, ne treba na inkluzivni dodatak gledati kao krivca što se licitira s malim iznosima godišnjeg dodatka, jer nitko ne brani da Vlada na drugi način pronađe sredstva kojima bi godišnji dodatak za mirovine bio u većem iznosu.
Ukida se i porez na mirovine
Osim rasprave i peripetija oko visine godišnjeg dodatka, na sjednici Nacionalnog vijeća važna točka dnevnog reda bila je i najavljena izmjena Zakona o porezu na dohodak. SUH-ov stav ostao je isti, treba se samo podići visina osobnog odbitka na 1.500 eura čime će većina umirovljenika izaći iz poreznih škara. No, Vlada je naumila ukinuti porez svim umirovljenicima od 1.1.2027., što bi potencijalno moglo izazvati problem s umirovljenicima koji žive u Hrvatskoj, a radili su u zemljama u kojima u međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja postoje klauzule, gdje u slučaju da Hrvatska ukine porez umirovljenicima bi ga te zemlje mogle aktivirati po svojim stopama. Riječ je o San Marinu, Belgiji, Španjolskoj, te Italiji. Upravo najviše takvih slučajeva su umirovljenici koji su radili u Italiji, a koja ima stope oporezivanja od 23 do čak 43 posto, ovisno o visini mirovine.
No, na sjednici Vijeća je predstavnica Porezne uprave kazala kako toga problema ne bi trebalo biti, jer će se izmjenom Zakona o porezu na dohodak prilikom obračuna i isplate mirovina umanjiti porezna obveza sa dosadašnjih 50 posto na 100 posto. Kazala je kako će se izbjeći oporezivanja od strane tih država, jer će ti umirovljenici ostati hrvatski porezni obveznici i to na način da će im Porezna uprava izdati nova porezna rješenja za predujam poreza na dohodak s obvezom plaćanja 0 (nula). Time bi, kaže, se trebao riješiti taj problem, ali i da u slučaju da talijanska strana ipak odluči drugačije, odnosno počne naplaćivati porez, će se krenuti u daljnje bilateralne dogovore i eventualne izmjene međudržavnih ugovora. Dakle, situacija još nije 100 posto sigurna.
Važno je spomenuti i da poreza ipak neće biti oslobođeni apsolutno svi umirovljenici, već do visine mirovine na koju se primjenjuje niža porezna stopa, a riječ je o mjesečnoj poreznoj osnovici od 5.000 eura, odnosno godišnjoj od 60.000 eura.
Svi podaci u Registru stanovništva
Posebna točka dnevnog reda je bila i prezentacija o Središnjem registru stanovništva, kojim se elektronički vodi službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika u Hrvatskoj prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, kao i podatke o srodstvu i kućanstvima. Registar je od 1. lipnja 2026. dostupan i građanima u sustavu e-Građani u kartici „Aktivno građanstvo“, a prezentirano je kako će od 1. siječnja 2027. godine biti temelj za provođenje brojnih upravnih postupaka, s posebnim naglaskom na utvrđivanje prava u sustavu socijalne skrbi. Rečeno je kako će registar pomoći u bržem ostvarivanju prava građana, učinkovitijem i boljem planiranju javnih politika te preciznijem usmjeravanju socijalnih i drugih mjera. Poanta registra je imati sve podatke na jednom mjestu, no rečeno je i da će građani sami biti pozvani da provjere svoje podatke, te zatraže ispravak eventualno netočnih ili nepotpunih podataka.
Igor Knežević
