U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je sedma sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Iz redova SUH-a na sjednici su sudjelovali predsjednica Višnja Stanišić, glavni tajnik Igor Knežević, te članica Predsjedništva SUH-a Vesna Grubišić Juhas. Ministar Marin Piletić ispričao se što zbog drugih obveza neće moći sudjelovati na cijeloj sjednici te je dobio uvodnu riječ gdje je ukratko izvijestio prisutne kako je u petak 19. prosinca isplaćen godišnji dodatak na mirovine kojim su obuhvaćeni svi korisnici mirovina na temelju odrađenih godina staža, a što je rezultat novog zakona o mirovinskom osiguranju.
Kao gost na ovoj sjednici sudjelovala je i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković, koja je održala prezentaciju te članove Vijeća upoznala s mjerama i ulaganjima EU Socijalnog fonda za klimatsku politiku, s posebnim naglaskom na projekte prevencije energetskog siromaštva starijih osoba te osoba koje žive u siromaštvu u pogledu mobilnosti, kao i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Za ostvarenje tih ciljeva u razdoblju od 2026. do 2032. godine Hrvatskoj će iz tog Fonda na raspolaganju biti 1,26 milijardi eura, dok će Hrvatska sama sufinancirati te projekte s dodatnih 420 milijuna eura, pa će se u šestogodišnjem razdoblju ukupno potrošiti oko 1,68 milijardi eura. Ono važno za starije i siromašne je što će se s 400 milijuna eura financirati obnova obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima, (D energetski razred ili niži za kontinentalnu Hrvatsku, C ili niži za jadransku Hrvatsku, s tim da je prioritet G razred). Uvjet će biti i da je prosječan dohodak kućanstva niži od 60 % ekvivalenta medijalne plaće te da obnovljena nekretnina mora biti jedina useljiva nekretnina u vlasništvu kućanstva.
Uložit će se i 153,5 milijuna eura u kompletnu građevinsku i energetsku obnovu 232 stambene zgrade socijalnog stanovanja na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, kao i dodatnih 100 milijuna eura u energetsku obnovu i izgradnju stanova za socijalno i priuštivo stanovanje u koje su uključene i starije i socijalno ugrožene osobe.
Jako korisno je i što će se uložiti 380,5 milijuna eura u poboljšanje pristupačnosti javnog prijevoza u prigradskim, ruralnim i udaljenim područjima tako što će se kupiti 80 autobusa i kombi vozila s nultim emisijama i izgraditi infrastruktura za punjenje, moderniziranje i izgradnja autobusnih terminala i nabava 30 elektrobakterijskih vlakova i vlaka na vodik.
Također, članovi Vijeća informirani su i o pripremi izmjena Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, s ciljem pojednostavljenja i relaksacije odredbi o mjerilima prostora, opreme i radnika za pružanje socijalnih usluga kako bi se omogućila bolja organizacija pružanja usluga i racionalizacija troškova obavljanja djelatnosti, a ujedno zadržavanje kvalitete pružanja usluga. Rečeno je kako su novim Zakonom o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu u veljači 2022. godine uvedene odredbe prema kojima obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge najkasnije do 31. prosinca 2026. te su do navedenog razdoblja dužni uskladiti organizacijski oblik sa Zakonom o socijalnoj skrbi ako nakon 1. siječnja 2027. žele nastaviti s pružanjem socijalnih usluga. Izmjena tog zakona u 2025. podignut je smještajni kapacitet za odrasle osobe na koji se primjenjuju različita mjerila s 20 na 30 korisnika. U novi pravilnik će se uvrstiti odredba kojom će se propisati da se u prostoru stambene namjene mogu pružati izvaninstitucijske usluge: savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija itd., kao i institucijska usluga smještaja za najviše 30 korisnika. Smanjit će se i obvezni broj ležajeva u dnevnom boravku za starije osobe, uvest će se opet mogućnost kreveta na kat za beskućnike i trokrevetnih spavaonica za djecu s problemima u ponašanju.
„Olabavit“ će se i propisi za skrb o oboljelima od Alzheimerove i drugih demencija, tako što će se napraviti iznimka za manje pružatelje usluga koji skrbe o 5 ili 6 korisnika te umjesto smještajne jedinice omogućiti zasebne spavaonice (jednokrevetne i dvokrevetne) uz pojačani nadzor (video nadzor i narukvice).
Predstavnici SUH-a upozorili su na problem pomanjkanja njegovatelja, i da je u budućnosti jako upitno tko će raditi u tim ustanovama. Pa je tako naveden primjer doma za starije u Puli koji je izgradio dodatne kapacitete i novi odjel za osobe s demencijama, ali zbog nedostatka radne snage kapacitet nije ni pola popunjen. Predloženo je da se priznaju kvalifikacije radnicima iz zemalja iz okruženja, jer primjerice medicinskim sestrama iz tih zemalja se ne prizna čak ni da bude njegovateljice kod nas. Navedeno je i da njegovateljske poslove ne mogu raditi fizioterapeuti i bolničari ako nemaju završen tečaj za njegovatelja, iako su kvalificiraniji od njegovatelja koji su završili tečaj od tri mjeseca. SUH-ovci su predložili i da se u gradske i obiteljske domove za starije omogući subvencioniranje smještaja od strane države, kao i da se troškovi zdravstvene skrbi i njege u ustanovama socijalne skrbi pokrivaju preko zdravstvenog osiguranja, a ne na teret korisnika.
Iako se posljednjih godina povećao inspekcijski nadzor, taj nadzor i dalje je od zadovoljavajućeg, i treba ga još povećati. Svi prisutni složili su se da su cijene privatnih domova preskupe za obične građane i kreću se već od 1.700 do 2.000 eura, zbog čega velik broja korisnika tih domova su osobe koje dolaze iz inozemstva. Dodatni problem, upozorili su predstavnici SUH-a, je što u slučaju potrebe za hitnim prijemom u dom korisnik može biti primljen samo u privatni dom, a to si samo rijetki u Hrvatskoj mogu priuštiti.
I.K.
