U ponedjeljak 22. siječnja 2025. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je druga sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su sudjelovali i SUH-ovi predstavnici, kao i ministar Marin Piletić. Sjednica je bila posvećena temama iz područja socijalne politike, uz objašnjenje iz ministarstva da će se o izmjenama Zakona o mirovinskom sustavu raspravljati na novoj sjednici koja će se održati vrlo brzo u veljači. Podsjetimo, i Vlada i ministarstvo obećali su da će s 1. srpnja ove godine promijeniti formulu usklađivanja mirovina (sa 70-30 na 85-15), uvesti 13. godišnju naknadu na mirovine te 12 mjeseci dodatnog staža umirovljenim majkama.
Ali problem je što vrijeme curi, a stavovi kako će izgledati 13. godišnja naknada i 12 mjeseci dodatnog staža umirovljenim majkama i dalje nisu usuglašeni između ministarstva i umirovljeničkih udruga SUH-a i MUH-a. No, eto, predstavnici umirovljeničkih udruga dobili su odgovor da će se vrlo brzo, početkom veljače, održati nova sjednica Vijeća. Ova sjednica bila je informativnog karaktera, pa se tako članove obavijestilo o napretku izgradnje centara za starije osobe, provođenju upravnog i inspekcijskog nadzora nad radom ustanova socijalne skrbi u pogledu zaštite starijih osoba te povećanju naknada u sustavu socijalne skrbi.
Što se tiče izgradnje centara za starije osobe, prezentirano je kako će svaki od 18 centara koji će se morati izgraditi do 30. lipnja 2026. imati minimalni smještajni kapacitet od 40 korisnika i to isključivo za III. i IV. stupanj usluge, odnosno za korisnike kojima je potrebna intenzivna skrb.
Izgradnjom će se proširiti i mreža izvaninstitucijskih usluga kako bi se starijim osobama omogućio što duži ostanak u vlastitim domovima i kako bi starija osoba sukladno svojim potrebama mogla ostvariti ono što joj je potrebno u sredini u kojoj živi.
Od ukupno 1849 smještajnih kapaciteta, 13,84 % kapaciteta (256 kreveta) bit će za korisnike oboljele od Alzheimerove demencije i drugih demencija, a izvaninstitucijske usluge omogućit će se za 4.549 korisnika koje će starijim osobama omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu.
Uslijedila je prezentacija o načinu provođenja inspekcijskog nadzora u djelatnosti socijalne skrbi u zaštiti starijih osoba. U djelatnosti inspekcijskog nadzora zaposleno je 19 viših inspektora, od kojih su tri viši inspektori – specijalisti za područje cijele Republike Hrvatske. Tijekom 2023. provedeno je 1.070 nadzora, od čega 651 nadzor (61 posto) je obavljen nad pružateljima usluga za starije osobe. Tijekom 2024. provedeno je 1.011 nadzora od čega 516 (51 posto) nad pružateljima usluga za starije osobe.
Unatoč postojanju strogih sankcija za one koji ne ispunjavaju odnosno krše uvjete za pružanje socijalnih usluga (predviđene su kazne za prekršaje od 13.270 do 26.540 eura), u praksi različita postupanja sudova na području RH idu do „sramotnih kazni” od 150 eura ili čak i oslobođenja od kazni, što ne doprinosi smanjenju rada na crno.
Posljednja, treća prezentacija, bila je zanimljiva iz razloga što rastu naknade iz sustava socijalne skrbi za brojne korisnike. Naime, uskoro stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, nakon što je provedeno e-savjetovanje od od 13. siječnja do 12. veljače 2025. godine. Izmjenama se mijenjaju tri osnovice, i to za zajamčenu minimalnu naknadu, ostale naknade te udomiteljstvo.
Osnovica zajamčene minimalne naknade (ZMN) koja je oblik socijalne pomoći, za odraslu radno sposobnu osobu raste sa 150 na 160 eura, a za nesposobnu za rad ili stariju osobu sa 160 na 208 eura. Porast će naknada za rad udomitelja starijih osoba, i to sa 160 na 180 eura, ali i novčana naknada (opskrbnina) namijenjena podmirivanju troškova života korisnika. Tako će iznos opskrbnine za odraslu pokretnu osobu narasti sa 360 na 405 eura, polupokretnu sa 376 eura na 423 eura, te za nepokretnu osobu sa 400 eura na 450 eura.
Omogućit će se i priznavanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, jer uz povećanje osnovice za izračun drugih naknada povećan je i prihodovni prag za odobravanje usluge, sa 300 % na 500 % osnovice tj. sa 199,08 eura na 375 eura.
Članovi Vijeća obaviješteni su i da je porastao broj starijih osoba koje primaju nacionalnu naknadu te je u prosincu to pravo koristilo 17.849 korisnika, od čega 80,25 % žena i 19,75 % muškaraca. Dobra vijest je što se u Zadru dovršava hospicij koji će pružati palijativnu skrb za 10 osoba u pet dvokrevetnih soba, te će to biti tek druga ustanova takvog tipa u Hrvatskoj. Podsjetimo, u Rijeci djeluje hospicij još od 2008. godine, a trenutno ima 14 soba, pet dvokrevetnih i četiri jednokrevetne, a posljednje dane u njemu je dočekalo oko 2.900 osoba.
I.K.
